__NOTOC__

1. lipnja Srpski snajperisti u Goraždu ranili tri osobe, od kojih dva četverogodišnja dječaka blizanaca, izvijestio reporter Sarajevskog radija. Na pitanje novinara Vjesnika, kako bi benkovački Srbi dočekali Hrvatsku vojsku, srpski prebjeg Ilija Rnjak rekao da bi stariji stanovnici reagirali raširenih ruku, a da bi joj se mlađi suprotstavili ili bi pobjegli. Izjava Alije Izetbegovića da će mirovni sporazum s Hrvatima u Bosni postati samo dio dugotrajne borbe protiv Srba naišla na neobično jaku osudu u ruskoj političkoj javnosti. Hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u Press centru 11. ministarske konferencije nesvrstanih u Kairu, među ostalim, izjavio kako neće biti ciprizacije Hrvatske.

2. lipnja Washingtonski sporazum je objektivno u interesu i hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH, izjavio Krešimir Zubak i dodao kako smatra da i sa Srbima treba pokušati pregovarati, a ako oni to ne žele, onda imamo legitimno pravo da oružjem zaštitimo svoje interese. U Mostaru ispraćeni posmrtni ostaci 11 Hrvata koje su 9. rujna prošle godine u Grabovici nedaleko Mostara ubili pripadnici muslimanske vojske, koja je toga dana ubila 33 civila, a za 22 ubijena još uvijek se ništa ne zna.

3. lipnja Komisija UN za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zaključila u svom završnom izvješću da su praksa etničkog čišćenja i sustavnog silovanja, primjenjivani protiv muslimanske populacije u BiH, rezultat planirane politike bosanskih Srba. Iran je u BiH poslao 400 pasadarana, koji bi, navodno, trebali organizirati terorističke skupine, javio France presse, pozivajući se na dužnosnike američkih službi.

4. lipnja U odvojenim razgovorima u francuskoj misiji u Ženevi, kontaktna skupina predočila izaslanstvima Federacije BiH i bosanskih Srba svoja viđenja unutarnjeg razgraničenja Federacije i srpske jedinice, te osnovna načela ustavnog aranžmana složene države BiH. Bosni je uvijek odgovarala konfederacija s Hrvatskom, izjavio u intervjuu za Večernji list dr. Ejup Ganić, potpredsjednik Federacije BiH. Kako je obznanio The Financial Times, oko Prijedora je ubijeno ili protjerano 50.000 ljudi. U Vili Dalmacija u Splitu održan zatvoreni sastanak dr. Mate Granića, ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske i američkog senatora Roberta Dolea, a, kako je naglašeno, vođeni su razgovori o pitanju reintegracije UNPA-područja. Službena Moskva ogradila se od književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Kradžiću, kojeg ruska oporba smatra pjesnikom i humanistom.

5. lipnja Da bi se nastavili pregovori u Ženevi o prekidu neprijateljstava u BiH, delegacija Federacije postavila uvjet da se svi naoružani pripadnici srpskih snaga povuku iz trikilometarske zone isključenja oko Goražda.

6. lipnja U Ženevi započeli pregovori o prekidu neprijateljstva u BiH, izaslanstvo Federacije BiH sastavilo prijedlog kojega je bit u tome da se ne dopusti zamrzavanje postojećeg stanja i da se primirje veže uz napredak u pregovorima o političkom rješenju. Analizirajući odnose Hrvatske i Izraela, dr. Igor Primorac, profesor na Sveučilištu u Jeruzalemu, smatra da su oni na niskom nivou zbog predrasuda i jakog srpskog lobija u Izraelu.

7. lipnja Predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan došao u radni posjet Republici Hrvatskoj i tom se prilikom susreo s dr. Franjom Tuđmanom, predsjednikom Republike Hrvatske, Nikicom Valentićem, hrvatskim premijerom, te s nadbiskupom zagrebačkim dr. Franjom Kuharićem. U organizaciji UNPROFOR-a u karlovačkom naselju Turanj održan novi krug razgovora predstavnika Središnje komisije za kontrolu primjene Zagrebačkog mirovnog sporazuma i predstavnika Srba s okupiranog područja, a kako je najavljeno, uskoro bi se trebalo pregovarati o gospodarskim problemima. Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) savjetovalo izbjeglicama iz BiH da se ne vraćaju u svoju domovinu.

8. lipnja Na ženevskim pregovorima o BiH otpisan jednomjesečni prekid neprijateljstva, a u zajedničkoj izjavi obje strane se slažu da počevši od 10. lipnja pa sljedećih mjesec dana neće poduzimati nikakve ofenzivne akcije ili provokacije. Najnovije informacije iz okupiranog Iloka kažu kako okupatorske vlasti provode mobilizaciju uglavnom Hrvata i Slovaka, te ih šalju na brčansko bojište. Glavno vodocrpilište u Kakmi, iz kojeg se prije rata napajao Biograd, četnici minirali, iako je Kakma u tzv. zovi razdvajanja pod nadzorom kanadskog bataljuna UNPROFOR-a.

9. lipnja Hrvatski veleposlanik dr. Miomir Žužul uputio prosvjedna pisma predstavnicima UN-a lordu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu, te glavnom direktoru sjedišta UN-a u Ženevi Vladimiru Petrovskom zbog neuobičajenog tretmana koji su dužnosnici Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i UN pružili Milanu Martiću prilikom njegova posjeta Ženevi. Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Lenid Kerestedžijanc za Večernji list izjavio da Moskva ne može odgovarati za Beograd te dodao da su glavna rješenja na relaciji Zagreb-Beograd-Knin. U okupiranom Iloku ubijeni Hrvati Marija Marko (62) i njezin sin Ivan Marko (33), a stariji sin Milan preživio zločin, a u UNPROFOR-u kažu da nisu mogli pomoći ovoj hrvatskoj obitelji. Američke novine upozoravaju na potpunu promjenu stajališta Bijele kuće te da predsjednik Bill Clinton sad podržava plan kojim će pola Bosne pripasti bosanskim Srbima. Kanadski premijer Jean Chretien izjavio u Sarajevu, nakon susreta s premijerom dr. Harisom Silajdžićem, da se protivi ukidanju embarga na oružje, što uporno traži bosanska vlada.

10. lipnja Stupio na snagu Ženevski dogovor predstavnika Federacije BiH i bosanskih Srba o suzdržavanju od ofenzivnih vojnih operacija ili drugih provokativnih aktivnosti u idućih mjesec dana. Prema mišljenju jugoslavenske ministrice za ljudska prava i prava manjina Margit Savović, Hrvate čeka zla i neizvjesna sudbina, jer Hrvata u SRJ ne postoji; po važećem zakonu oni nisu ni narod ni manjina. Ruski predsjednik Boris Jeljcin rekao kako Moskva i Washington imaju različit pristup rješavanju bosanskog pitanja.

11. lipnja Tretman Milana Martića na Konferenciji o bivšoj Jugoslaviji u Ženevi umalo je izazvao diplomatski skandal jer mu je u tri dana čak četiri puta omogućeno da stane za govornicu UN-a, a Akashi je čak čekao da Martić završi govor novinarima.

12. lipnja Armija BiH započela veliku ofenzivu protiv svog muslimanskog protivnika Fikreta Abdića, koji je proglasio autonomiju Bihaća. Unatoč sporazumu o prekidu vatre, što je na snazi od prekjučer, borbe između postrojbi Armije BiH i jedinica bosanskih Srba nastavljene jakim intenzitetom oko Brčkog. Više od 30 minobacačkih projektila od 120 i 80 mm srpska vojska ispalila na obrambene položaje HVO-a na oraško-šamačkom bojištu.

13. lipnja U Zagrebu se susreli dr. Ivica Kostović i Yasushi Akashi te ustvrdili kako je opskrba vodom Biograda, Filip Jakova i cijelog tog kraja iz okupiranog crpilišta u Kakmi test vrijednosti cijelog Zagrebačkog sporazuma. Posebni izaslanik UN za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi izrazio duboko žaljenje zbog ispaljenih šest srpskih raketa na područje Brčkog. Premijer BiH Haris Silajdžić zatražio od zapovjednika UNPROFOR-a Michaela Rosa zatvaranje granica između BiH i tzv. SR Jugoslavije. Ujedinjeni narodi objavili konačan izvještaj svoje Komisije za ispitivanje ratnih zločina na područje bivše Jugoslavije i konstatirali da je etničko čišćenje koje su proveli Srbi imalo jasne vojno-političke ciljeve i da nije ništa drugo no genocid.

14. lipnja Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u službenom i prijateljskom posjetu BiH i tom prilikom otvorio veleposlanstvo u Sarajevu, a s predsjednikom Izetbegovićem dogovorio liberalizaciju tranzita kroz Hrvatsku kao i osiguranje povratka izbjeglica i prognanika po načelu svi svojim kućama. Slovenski premijer Janez Drnovšek je o hrvatskom potraživanju od milijarde maraka od Ljubljanske banke rekao da je taj novac pitanje sukcesije negdašnje Jugoslavije, jer je ta banka imala potraživanja prema Narodnoj banci Jugoslavije. Hrvatski veleposlanik u Sloveniji mr. Miljenko Žagar o dugu Ljubljanske banke od milijarde maraka izjavio kako Hrvatska ne traži da joj se tek tako vrate novci nego onoliko koliko banka duguje pojedincima - hrvatskim štedišama, od kojih je novac uzela. Nakon povratka iz BiH, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman izjavio da danas imamo hrvatsko-muslimansku federaciju u BiH i njezinu konfederaciju s Hrvatskom, a to znači zajedništvo Hercegovine i Bosne s Hrvatskom, što odgovara i strateškim interesima hrvatstva u BiH, hrvatske države, ali i zapadnom demokratskom svijetu. Odgojeni pregovori između predstavnika hrvatske Vlade i kninskih Srba, koji su se trebali održati na Plitvicama, ovog puta kamen smutnje bila je prisutnost hrvatskih novinara na pregovorima. Samozvani predsjednik Srba u UNPA-područjima u Hrvatskoj Milan Martić izjavio je tijekom razgovora s američkim veleposlanikom Peterom Galbraithom u Kninu, rekao kako o nekim pitanjima ne može biti razgovora, jer je na srpskom narodu da odluči gdje i s kim želi živjeti. Komisija UN, zadužena za istragu ratnih zločina učinjenih na području bivše Jugoslavije, koju predvodi Cherif Bassiouni, objavile u New Yorku zaključke svoga izvještaja.

16. lipnja Posrednici pet glavnih velesila raspravljali u Londonu o mirovnim zemljovidu, prema kojem će BiH biti podijeljena između zaraćenih strana, priopćili diplomati. Ako ne dođe do podjele BiH, britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd predviđa povlačenje UN, ukidanje embarga na uvoz oružja i opći rat koji će se možda proširiti na Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, pa i na druga područja. Član radne skupine Odbora za granice slovenskog parlamenta Zmago Jelinčić traži da slovenska granica s Hrvatskom bude na Mirni, dakle pretendira na hrvatski teritorij.

17. lipnja Pismo Vijeća ministara EU jasno potvrđuje uključivanje Hrvatske u PHARE program što prije to bude moguće. Prema podacima Državne komisije BiH za ratne zločine, prisilno je raseljeno, zatvoreno u koncentracijske logore i likvidirano oko 17 000 stanovnika. Povjesničar Ljubo Boban upozorio da ne možemo biti široke ruke u Piranskom zaljevu, kao što to traže slovenski političari, jer će se sutra sličan problem pojaviti u Bokokotarskom zaljevu, a o potonjem će izravno ovisiti dugoročna sigurnost Hrvatske.

18. lipnja Hrvatsko izaslanstvo je na gospodarskom forumu u Crans-Montani iznijelo podatak po kojem je Hrvatska ostvarila bruto nacionalni proizvod od oko 25 milijuna maraka, a s dohotkom po stanovniku od 3000 dolara svrstala se među srednje razvijene zemlje.

20. lipnja Slovenski parlament ratificirao pet ugovora i sporazuma s Hrvatskom (ugovor o morskom ribolovu, međusobnom izvršavanju sudskih rješenja u kaznenim postupcima, o pravnoj pomoći i civilnim i kaznenim postupcima, sporazuma o zapošljavanju i trgovinsko-gospodarskim odnosima te suradnji. Procjenjujući odnose Knina i Zagreba, srbijanski mediji zamjeraju ambasadoru SAD-a P.Galbraithu što je ustvrdio da je tzv. krajina sastavni dio Hrvatske.

21. lipnja Prema pisanju ruskog lista Izvestija hrvatsko-ruski odnosi su na novim odnosima, jer kako kaže ruski veleposlanik Leonid Kerestedžijanc Hrvati se ne igraju s Moskvom. Ministarski skup velikih sila (Sjedinjenih Država, Rusije i Europske unije) o BiH, koji se trebao održati sutra u Ženevi, odgođen za početak srpnja, jer kako navodi jedan ruski diplomat neki su ministri zauzeti. Ministarstvo vanjskih poslova SRJ, u objavljenom priopćenju, sa zabrinutošću konstatiralo eskalaciju optužbi sa strane Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije protiv vojske Jugoslavije - Makedonija, naime, tvrdi da je, osim što Jugoslavenska vojska grupira svoje trupe na granici, zaposjela i neke straže unutar makedonskog teritorija.

22. lipnja