__NOTOC__
1. rujna Zrakoplovi NATO-a napali ciljeve u neposrednoj blizini Pala. Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev optužio neke zapadne zemlje da u intervenciji protiv bosanskih Srba demonstriraju silu. Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić u pismu Yasushiju Akashiju navodi da nije bilo potrebe za zračnim udarima NATO-a, jer su se Srbi odlučili za mir. No, pismo završava drskom primjedbom: ako se zračni napadi nastave to će samo ubrzati naše pripreme za dugotrajni sukob, u kojem međunarodna zajednica nema šanse za pobjedu. Nema više ni velike, ni male velike, ni velike male Srbije. Milošević ne spašava projekt svi Srbi u jednoj državi, koji je već propao, nego vlastitu političku poziciju u Srbiji, izjavio potpredsjednik Sabora RH Vladimir Šeks Večernjem listu.
3. rujna NATO odbacio uvjete koje je zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić postavio za povlačenje svog teškog oružja s položaja oko Sarajeva i zaprijetio novim zračnim udarima ako Srbi do ponedjeljka, 4. rujna, do 23 sata, ne povuku teško naoružanje oko Sarajeva, ne otvore zračnu luku i ne potvrde da će poštovati zaštićene zone.
4. rujna Hrvatska Vlada predložila da se popis stanovništva provede u travnju 1996. godine. Do popisa bit će odgođena primjena pojedinih odredaba Ustavnog zakona o etničkim i nacionalnim zajednicama ili manjinama, a koje se odnose na kotareve Glina i Knin. Još nema znakova da bosanski Srbi povlače teško naoružanje iz okolice Sarajeva, što su trebali s obzirom na ultimatum NATO-a o zračnim udarima, izjavila glasnogovornica UN-a Myriam Souchaki. Zamjenik državnog tajnika za europska i kanadska pitanja SAD Richard Holbrooke izjavio za TV mrežu ABC da je s bosanskim ministrom vanjskih poslova Šaćirbejom razgovarao o zemljovidu podjele koji se jako razlikuje od onog što ga je podastro predsjednik Milošević, Protivno napisima u stranom tisku o sastanku predstojnika Ureda Predsjednika Republike Hrvatske Hrvoja Šarinića i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, neposredno prije pada tzv. krajine i operacije Oluja, Ured Predsjednika Republike priopćio da nije bilo nikakvih sastanaka.
5. rujna Američki admiral William Fallon, zapovjednik bojne grupe na Jadranu, priopćio novinarima na palubi američkog nosača zrakoplova Theodore Roosevelt da je prva skupina od osam zrakoplova tipa FA-18 izvela zračne udare na bosanske Srbe. Na udaru se našlo deset srpskih vojnih ciljeva. Zapovjednik snaga bosanskih Srba general Ratko Mladić upozorio UN da će njegove snage odgovoriti na svaki novi zračni napad NATO-a, javlja Reuter a prenosi HINA. Američki predsjednik Bill Clinton pozdravio dogovor o obnovi pregovora između Grčke i Makedonije, što je nazvao velikim korakom prema miru i stabilnosti na Balkanu. Nije bilo stvarnog ni ozbiljnog povlačenja srpskog oružja, komentirao Jacgues Chirac odluku o nastavku bombardiranja srpskih vojnih položaja u Bosni.
6. rujna Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima američko izaslanstvo na čelu s državnim tajnikom SAD Richardom Holbrookeom. U razgovoru izražena potpora naporima da se na konferenciji u Ženevi postigne načelna suglasnost glede mirne reintegracije istočne Slavonije i Baranje, te okončanja sukoba u BiH u okviru globalnog rješenja na području bivše Jugoslavije. Državne delegacije Hrvatske i BiH, na čelu s predsjednicima dr. Franjom Tuđmanom i Alijom Izetbegovićem, razgovarale u zračnoj luci Split o svim značajnim elementima mirovnog procesa uoči ženevskog sastanka. Međusobno priznanje između Beograda, na jednoj, te Zagreba i Sarajeva, na drugoj strani, mora se rješavati istodobno, a reintegracija istočne Slavonije i Baranje u hrvatski pravni sustav mora se globalno rješavati istodobno s uklanjanjem srpske agresije na hrvatska i bosanskohercegovačka područja, zajedničko je stajalište obiju delegacija. Kroz prihvatilište u Davoru prošlo do 5. rujna ukupno 18.434 izbjeglice iz sjeverozapadne Bosne. Posljedica je to Dogovora o nesmetanom odlasku civilnog stanovništva s područja RS. Dogovor su potpisali u Banjoj Luci. U ime Srpske potpisnik je potpredsjednik RS Nikola Koljević, a u ime Međunarodnog komiteta crvenog križa (MKCK), odnosno njegovog predsjednika Cornelia Samaruge, njegova zastupnica Lucie Stenthal. Ovim su prisilno protjerani preostali Hrvati sa šireg banjolučkog područja.(): Priznajem.hr. 15. kolovoza 2019. Pristupljeno 8. rujna 2020. Sada me optužuju da sam odbio plan Z-4, pa i režim u Beogradu se s tim složio da taj plan ni u kojem slučaju ne uzmemo u razmatranje, rekao Milan Martić u intervjuu za beogradski Telegraf.
7. rujna NATO-vi zrakoplovi iz talijanskih baza i nosača u Jadranu izveli pet napada na ciljeve blizu Pala, izjavio glasnogovornik UN-a pukovnik Pierre Briere, a potvrdio zapovjednik američkog nosača Theodore Roosevett admiral William Fallon. NATO odbio kritike ruskoga predsjednika Borisa Jeljcma u svezi s politikom zračnih udara na bosanske Srbe. Francuski predsjednik Jacgues Chirac primio u Elizejskoj palači hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Matu Granića, kojemu je rekao da će Francuska i dalje voditi i podržavati politiku pritiska na bosanske Srbe kako bi prihvatili mirovni plan. Chirac je tom prigodom uputio poziv hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu da posjeti Pariz.
8. rujna Ministri vanjskih poslova Hrvatske, BiH i tzv. SRJ, Granić, Šaćirbej i Milutinović, počeli u američkoj misiji u Ženevi razgovore o, kako to definira američka administracija, osnovnim principima koji bi kasnije doveli do mirovnog sporazuma.
9. rujna BiH će i dalje postojati kao međunarodno priznata država unutar dosadašnjih granica. Bit će sastavljena od dviju jedinica: Federacije BiH i Republike Srpske. Unutarnje teritorijalno razgraničenje ostaje predmet pregovora, a prihvaćen je tek princip da ono bude zasnovano na podjeli 51 posto (Federacija) prema 49 posto (Republika Srpska), stoji u dokumentu što su ga prihvatili trojica ministara Granić, Šaćirbej i Milutinović u Ženevi. Predstojnik Ureda Predsjednika Republike ing. Hrvoje Šarinić primio u Predsjedničkim dvorima posebnog izaslanika UN-a Yasushija Akashija i rekao mu da Hrvatska neće pregovarati izvan paketa mirovne inicijative, te nikako prihvatiti taktiku da se problem istočne Slavonije izdvoji iz tog paketa.
10. rujna Tzv. srpski koridor koji bi Bosansku Posavinu dijelio na dva dijela je neprihvatljiv. Posavina je životni prostor hrvatskog naroda, a Bečkim sporazumom i Ustavom Federacije BiH određeno je da su u sastavu bosanske Posavine općine Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Orašje, Ravne-Brčko te hrvatski dijelovi općine Gradačac i Doboj, bez ikakvog srpskog koridora, zaključeno na Županijskom odboru HDZ-a BiH Bosanske Posavine. NATO-vi udari na vojne ciljeve bosanskih Srba nastavljaju se, priopćio u Napulju glasnogovornik zapovjedništva Južnog krila NATO-a. Prema priopćenju TANJUGA, gađani ciljevi oko Banja Luke, Prnjavora i Teslića, a po prvi put upotrijebljene krstareće rakete. Kako javlja TV postaja CNN, dužnosnici UN-a zatražili od generala Mladića da potpiše dokument kojim će jamčiti povlačenje topništva iz zone isključenja oko Sarajeva, kao uvjet za obustavu zračnih udara.
11. rujna Zrakoplovi NATO-a nastavili zračnim udarima na vojne ciljeve bosanskih Srba. Kako je izjavio glasnogovornik Južnog krila NATO-a, vjeruje se da je u napadu uništen sustav za radarsku protuzračnu obranu u blizini Banje Luke. Jeljcin mora shvatiti da ne može zapovijedati NATO-u što će učiniti u Bosni, izjavio glavni tajnik Sjevero-atlantskog saveza Willy Claes, komentirajući posljednji istup ruskog predsjednika u Dumi i prijetnje ratom u Europi. Postrojbe Armije BiH oslobodile važno strateško središte na Ozrenu, Vozuću. Time oslobođena komunikacija Zenica-Tuzla i došlo do spajanja Drugog i Trećeg korpusa Armije BiH. Hrvatska neće prihvatiti nikakav globalni sporazum bez rješenja za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, izjavio po dolasku u Washington hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
13. rujna U Hrvatsku iz Vojvodine, od 14. kolovoza do 13. rujna, prognane i prihvaćene 622 osobe, izvijestio u Zagrebu Vladin Ured za prognanike. Predsjednik Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Igora Ivanova, te mu izrazio potrebu žurnog rješavanja reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sustav Hrvatske, naglasivši da Hrvatska, s obzirom na 80.000 hrvatskih prognanika, neće više trpjeti odlaganja. Nakon posjeta Erdutu američki veleposlanik Peter Galbraith, odgovarajući na pitanja novinara u Osijeku, izjavio da je srpska strana zainteresirana za mirno rješenje. Spomenuo pri tom dio plana Z-4 koji govori o prijelaznom razdoblju od dvije godine, no Srbi traže još duže razdoblje. Ovim posjetom pokazujemo da su granice Hrvatske na Dunavu i ništa neće promijeniti naš stav o tome, izjavio novinarima u Osijeku, gdje boravi zbog posjeta istočnoj Slavoniji i Baranji, veleposlanik Velike Britanije G. Hewitt. Bojim se da bi eventualni sukob vojske SRJ i Hrvatske vojske bio težak i krvav, a čini mi se da bi završio pobjedom Hrvatske vojske. HV će u iduće dvije godine postati najmoćnija oružana sila na Balkanu, izjavio u Beogradu jedan od najuglednijih britanskih vojnih analitičara Pol Biver.
14. rujna Nakon žestokih pješačko-topničkih borbi hrvatske snage u potpunosti razbile srpski otpor i oslobodile stari kraljevski grad Jajce. U akciji hrvatskih snaga oslobođeno 2.000 četvornih kilometara, a zapovijed za protuudar izdana nakon četničkih napada na Kupres, Glamoč i Grahovo. Nakon opsežnih priprema, na oslobođenoj Banovini počela ekshumacija žrtava iz masovnih grobnica, prvo na lokaciji vile Gavrilović u Petrinji, a nastavit će se pokraj nove petrinjske bolnice, u blizini bivše vojarne Vasilj Gaćeša. Nizozemski časnici UNPROFOR-a uništili film koji prikazuje pripadnike plavih kaciga kako mimo promatraju bosanske Srbe pri pripremi masakra nad muslimanskim civilima iz Srebrenice, tvrdi se u TV-emisiji BBC-a o padu muslimanske enklave.
15. rujna Nakon Holbrookeovih razgovora u Beogradu, Zagrebu i Mostaru, postignut sporazum o deblokadi Sarajeva. Srbi moraju iz zone isključenja 20 km od Sarajeva povući svoje teško oružje u roku 144 sata, a bosanska vlada obvezala se da će se suzdržati od svakog napada i prihvatila da UNPROFOR nadzire njezino teško oružje. Prekid zračnih napada na položaje bosanskih Srba traje već 72 sata, potvrdilo zapovjedništvo Južnih savezničkih snaga NATO (Afsouth) u Bangolima. Ako povlačenja srpskog naoružanja oko Sarajeva ne bude, napadi će se nastaviti. Nakon petomjesečne blokade, koju su nametnuli bosanski Srbi, ponovno otvorena sarajevska zrakoplovna luka za zrakoplove s oznakama UN-a, kako je dogovoreno na beogradskom sastanku Holbrookea i Miloševića. U okolici Petrinje na lokaciji Vila Gavrilović izvršena prva ekshumacija jedne masovne grobnice. Ekshumirani su posmrtni ostatci 17 žrtava srpske agresije.Petar Grubišić: Večernji list. 27. rujna 2005. Pristupljeno 24. rujna 2020.
16. rujna Prvi izletnici, njih oko 1.000, stigli na oslobođene Plitvice. Nakon što je Hrvatskoj izručeno 39 osumnjičenih za oružanu pobunu, ratne zločine i genocid, iz Knina je prema graničnom prijelazu u Lipovcu krenuo konvoj od 800 Srba koji su odlučili napustiti Hrvatsku. U novooslobođeni grad Jajce uskoro bi se moglo vratiti 22.000 prognanih jajačkih Hrvata. Glavni zapovjednik UNPROFOR-a u BiH general Rupert Smith zatražio od srpskog zapovjednika generala Ratka Mladića da osim topova većih od 100 milimetara i minobacača promjera većeg od 82 mm iz okolice Sarajeva ukloni i sve topove promjera većeg od 76 mm te protuzrakoplovne topove.
17. rujna Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima pomoćnika državnog tajnika SAD Richarda Holbrookea, koji ga je izvijestio o sadržaju razgovora sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem.