__NOTOC__
1. srpnja Biljana Plavšić izjavila da je Karadžić i dalje predsjednik srpskog entiteta i da je ponovno izabran na čelo SDS-a.
2. srpnja MINISTARSKI odbor Vijeća Europe ponovno odgodio primanje Hrvatske u Vijeće Europe, s porukom da hrvatske vlasti sačekaju da prođu bosanski izbori, pa da će onda zauzeti svoje mjesto u Strasbourgu.
3. srpnja Na sastanku sa stranim veleposlanicima u Zagrebu, obitelji nestalih, zatočenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila predale im apel za traženje 2.686 nestalih. Belgija neće zadržati svoje vojne postrojbe u hrvatskom Podunavlju ako izgubi zapovjedništvo nad UNTAES-om, koje je zatražila Rusija, izjavio belgijski ministar obrane Poncelet.
4. srpnja Predsjednik Tuđman uputio predsjedniku Borisu Jeljcinu čestitku u povodu njegova izbora za predsjednika Ruske Federacije. Karadžić odlučio da se neće kandidirati za predsjednika srpskog entiteta u BiH.
5. srpnja Hrvatski premijer Zlatko Mateša u neslužbenom posjetu Londonu, gdje se sastao s predsjednikom Europske banke za obnovu i razvitak (EBOR) Rosierom. Istaknuto da se u projekte u Hrvatskoj uložilo 280 milijuna dolara.
6. srpnja Skupina od dvadesetak stručnjaka i istražitelja iz Ureda tužitelja Međunarodnog suda za ratne zločine učinjene na tlu bivše Jugoslavije počinje s iskapanjem žrtava iz masovnih grobnica na području Hrvatske i BiH. Predsjednik Tuđman na Trećoj konvenciji Hrvatskog svjetskog kongresa na Brijunima istaknuo da se kriza u BiH koristi za stalni pokušaj kompromitacije Hrvatske.
7. srpnja U Sofiji održan prvi regionalni susret ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja od svršetka rata u bivšoj Jugoslaviji. Zajedničku izjavu o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti i suradnji na Balkanu potpisale Bugarska, Grčka, Rumunjska, SRJ, BiH, Turska i Albanija, sudionice susreta.
9. srpnja Ekstremisti iz islamskih država prisilnim ženidbama dobili državljanstvo u BiH, pišu The Guardian i The Washington Post.
10. srpnja Šest dana prije zakazanog roka, 15. srpnja, počela obnova u hrvatskom Podunavlju. Gradsko izborno povjerenstvo u Mostaru utvrdilo niz nepravilnosti u vezi s mostarskim izborima, a odluku ombudsmana Uprave EU-a Constantina Zeposa, kojom je ukinuto rješenje Povjerenstva da se ponište izbori na glasačkom mjestu u Bonnu zbog 26 glasačkih listića viška od broja glasača, ocijenilo nezakonitom i mimo svake pravne prakse. Washington objavio da počinje program uvježbavanja i opremanja snaga Federacije BiH pod američkim vodstvom, jer su ispunjeni uvjeti donošenjem Zakona o obrani Federacije. Beogradski mediji otkrivaju svjedoke da su u Oluji prilikom bijega iz Knina srpski tenkovi gazili Srbe. U Beogradu potpisan petogodišnji ugovor o transportu sirove nafte Jadranskim naftovodom od Omišlja na Krku do jugoslavenskih rafinerija u Pančevu i Novom Sadu.
11. srpnja Međunarodni sud pravde u Haagu proglasio svoju pravnu ovlast i prihvatio tužbu za genocid koju je BiH podnijela protiv Srbije.
12. srpnja Međunarodni kazneni sud (ICTY) izdao uhidbeni nalog za Karadžićem i Mladićem, koji obvezuje sve zemlje da ih uhite, ako se nađu na njihovu teritoriju. Britanci se protive da IFOR u Bosni poduzima vojne i policijske akcije za uhićenje ratnih zločinaca, jer bi to bilo rizično za mirovni proces.
13. srpnja Ministra trgovine SAD-a primio predsjednik Tuđman, a na prigodnoj svečanosti u Predsjedničkim dvorima potpisan ugovor između vlada RH i SAD-a o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja.
15. srpnja EU potvrdio odlazak mostarskog upravitelja Casada i imenovao novog - britanskog generala sir Martina Garroda. IFOR privremeno suspendirao sve letove za potrebe Armije BiH, nakon što je otkriveno da se helikopterom bosanske vojske u Goražde umjesto putnika prebacuje oružje.
16. srpnja Spojen luk novog Masleničkog mosta, koji se počeo graditi početkom 1993., poslije akcije Maslenica, dok su četnici bili na okolnim brdima i iz osvete danomice tukli gradilište. Posebni američki izaslanik Richard Holbrooke doputovao u Sarajevo u novu misiju, jer je Amerika nezadovoljna primjenom Daytonskog sporazuma u BiH.
19. srpnja Započela službena predizborna kampanja za rujanske izbore u BiH. Uspio pritisak Holbrookea na Miloševića u Beogradu, Karadžić na Palama potpisao izjavu o povlačenju sa svih političkih aktivnosti odmah i definitivno.
20. srpnja Na ostavci Karadžića nema potpisa Holbrookea, jer SAD nisu zadovoljne onim što su dobile: naš cilj je da svi optuženi za ratne zločine moraju u Haag, istaknuo američki izaslanik.
21. srpnja Amerikanac Robert Owen imenovan za trećeg i konačnog arbitra za grad Brčko. U Sarajevu izmišljaju novu povijest: znanstvenici Balkanološkog instituta Akademije znanosti i umjetnosti BiH iznose tezu da su Bošnjaci jedan od najstarijih praslavenskih naroda, te da koliko mogu potvrditi antropološka istraživanja, Bošnjaci na prostoru BiH žive već 4.000 godina.
22. srpnja Noćas u ponoć istekao dvogodišnji mandat Europske unije nad Mostarom.
23. srpnja Hrvatsku delegaciju u Bilju Srbi napali kamenjem, a UNTAES im nije mogao jamčiti sigurnost.
24. srpnja Pred zgradom OESC-a u Mostaru održan prosvjedni skup Bugojanaca, koji traže da se razjasni sudbina 26 nestalih Hrvata u Bugojnu.
25. srpnja Crpilište nafte u Đeletovcima, nakon pet godina, napokon, ponovno pod Ininim nadzorom. Europska unija napustit će Mostar 4. kolovoza, ako Hrvati na prihvate izborne rezultate. Stari mandat je istekao, a novi pod nazivom Zajednička akcija nije počeo, jer nije ni potpisan. U Bugojnu minirana najveća katolička crkva - Crkva sv. Ante - a od siline eksplozije podrhtavao cijeli grad.
27. srpnja Izbori u Mostaru nisu bili sasvim regularni, rekao predsjednik Federacija BiH Krešimir Zubak.
28. srpnja Hrvatska pod jakim međunarodnim pritiskom kako bi utjecala na mostarske Hrvate da prihvate rezultate izbora.
29. srpnja Srbi u Vukovaru organizirali događanje naroda, s porukom cijelom svijetu, Zagrebu i Beogradu: Nećemo nikada prihvatiti hrvatsku vlast.
30. srpnja Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša uputio pismo prijelaznom upravitelju Kleinu, te od njega zatražio da se izbori u hrvatskom Podunavlju održe u prosincu o.g. Iz Sarajeva otputovao dosadašnji zapovjednik IFOR-a Leighton Smith, kojeg će zamijeniti američki admiral Joseph Lopez. Hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u posjetu svom talijanskim kolegi Lambertu Diniju. Italija smatra Hrvatsku srednjoeuropskom i mediteranskom zemljom, naglasio Dini.
31. srpnja Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti, pod predsjedanjem predsjednika Tuđmana, poduprlo transformaciju HR Herceg-Bosne u političku zajednicu hrvatskog naroda. Nakon razgovora s predsjednikom Tuđmanom, potpredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić rekao novinarima da je došao u Zagreb zatražiti ukidanje Herceg-Bosne.
Izvori
1996/7