Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika. Mogu biti tuđice, usvojenice, prilagođenice ili strane riječi. Također možemo govoriti o fonološkim, leksičkim, morfološkim, semantičkim i sintaktičkim posuđenicama.hrvatskijezik.eu – Jezično posuđivanje , pristupljeno 2. travnja 2015.
Posuđivanje Posuđuje se zbog unutarjezičnih (hrvatski jezik nema vlastitu riječ ili je njeno značenje šire ili uže od strane riječi) ili pak izvanjezičnih razloga (politički, gospodarski, kulturni, znanstveni i zemljopisni dodiri).
Posuđivanje može biti izravno (iz jezika davaoca u jezik primalac) ili posredno (jezik davalac posuđuje već posuđene riječi). Također možemo govoriti i o kružnom posuđivanju kad se riječ vrati u jezik primalac u drukčijem obliku ili s drukčijim sadržajem.
Prema jeziku posuđivanja Prema jeziku davaocu posuđenice možemo podijeliti na nekoliko skupina:
latinizmi – iz latinskoga jezika grecizmi – iz grčkoga jezika hungarizmi (mađarizmi) – iz mađarskoga jezika germanizmi – iz njemačkoga jezika anglizmi (anglicizmi) – iz engleskoga jezika amerikanizmi – iz američke inačice engleskoga jezika slavizmi – iz skupine slavenskih jezika bohemizmi – iz češkoga jezika polonizmi – iz poljskoga jezika rusizmi – iz ruskoga jezika srbizmi – iz srpskoga jezika orijentalizmi – iz turskoga, arapskoga i perzijskoga jezika turcizmi – iz turskoga jezika – iz arapskog, perzijskog i drugih orijentalnih jezika preko turskoga u hrvatski jezik romanizmi talijanizmi – iz talijanskoga jezika galicizmi – iz francuskoga jezika hispanizmi – iz španjolskoga jezika luzitanizmi – iz portugalskoga i brazilskoga jezika
Vrste posuđenica Strane riječi Strane riječi se nijednom svojom značajkom ne uklapaju u standardni jezik, navode se izvorno, te se ističu drugim izborom slova ili naglascima (npr. boss, flash).
Tuđice Tuđice se nekom svojom značajkom ne uklapaju u hrvatski jezik (naglasak, deklinacija) (npr. bistro, šou).
Usvojene prilagođenice Usvojene prilagođenice su potpuno prilagodene jeziku primaocu na svim razinama tako da ih govornici ne osjećaju tuđim riječima.
Prevedenice Prevedenice su "domaće" rijeci nastale na temelju stranih (npr. brzojav = telegram).
Značenjske posuđenice Kod značenjskih posuđenica posuđeno je samo značenje i pridruženo izrazu proširujući mu značenje (npr. mouse = miš).
Egzotizmi Egzotizmi su posuđenice koje označavaju posebnosti pojedinih naroda (jela ,pića -votka, sangria, paella; folklorne pojmove – ponco; biljke i životinje – avokado;pol. i društvene pojmove – džihad; građevine – iglu; novčane jedinice – dolar...).
Eponimi Eponimi su nazivi nekih otkrića, izumi od osobnih imena (npr. sendvič, penkala).
Internacionalizmi Internacionalizmi su riječi koje u više jezika imaju isto značenje i u osnovi isti izraz (stil, demokracija, politika...).
Zanimljivosti Riječ "paprika" iz hrvatskog je jezika prešla u mnoge druge europske jezike kao posuđenica. Tako riječ "paprika" postoji u: njemačkom jeziku, francuskom, talijanskom, slovenskom, španjolskom,ruskom, portugalskom, grčkom, bjeloruskom, mađarskom, ukrajinskom, češkom, slovačkom, danskom, finskom, norveškom, švedskom, litvanskom, poljskom, nizozemskom, gruzijskom, irskom, velškom, islandskom, estonskom jeziku i dr.
Izvori
Vanjske poveznice Hrvatski pravopis – Pisanje općih riječi i sveza www.matica.hr – Jezikoslovlje: O knjizi Nives Opačić Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice Aneta Stojić: Njemačke posuđenice i hrvatski ekvivalenti Kristina Katalinić: Hungarizmi u hrvatskom književnom jeziku od kraja 16. do polovice 18. stoljeća
Kategorija: Leksikologija Posuđenice