minijatura|desno|300px|Položaj Kahetije u sastavu Gruzije Kahetija (gruz. კახეთი, K’akheti) je regija (mhare) u istočnoj Gruziji, oformljena 1990. godine od povijesne provincije Kahetije i male planinske provincije Tušetije. Glavni grad je Telavi. Regija se sastoji od osam administrativnih okruga: Telavi, Gurdžani, Kvareli, Sagaredžo, Dedoplisckaro, Signagi, Lagodehi i Ahmeta. Kahetija graniči s Ruskom Federacijom (Čečenijom na sjeveru i Dagestanom na sjeveroistoku), Azerbejdžanom na jugoistoku, te regijama Mcheta-Mtianetija i Donja Kartlija na zapadu. Kahetija ima jak jezični i kulturni identitet, budući da njegova etnografska podskupina Kahetinaca govori kahetski dijalekt gruzijskog jezika.
Gruzijski samostanski kompleks David Garedža djelomično se nalazi u ovoj provinciji i predmet je graničnog spora između gruzijskih i azerbajdžanskih vlasti. Popularne turističke atrakcije u Kahetiji su Tušetija, Gremi, Signagi, Kvetra, Bodbe, Nacionalni rezervat Lagodehija i samostan Alaverdi. Regija je poznata po proizvodnji vina, osobito u mikroregijama Telavi i Kvareli.
Administartivna podjela 300px|thumb|Manastir Alaverdi|alt=Alaverdi (4).jpg
Regija Kahetija podijeljena je na osam okruga:
+ Okrug Ime Površina Stanoviništvo Telavi 1 094 km2 58 350 Ahmeta 2 248 km2 31 461 Gurdžani 849 km2 54 337 Kvareli 1 000 km2 29 827 Dedoplisckaro 2 531 km2 21 221 Lagodehija 890 km2 41 678 Sagaredžo 1 515 km2 51 761 Signagi 1 251 km2 29 948Općine Kahetije . Regionalna Vlada Kahetije. Pristupljeno 8. studenog 2021.
Osim moderne administrativne podjele na okruge, Kahetija je tradicionalno podijeljena na četiri dijela: Unutarnju Kahetiju (შიდა კახეთი, Šida Kaheti) istočno od planinskog lanca Civ-Gombori, uz desnu obalu rijeke Alazani; Vanjsku Kahetiju (გარე კახეთი, Gare Kaheti) duž srednjeg porječja rijeke Iori; Kiziki (ქიზიყი) između Alazanija i Iore; Stražnje područje (გაღმა მხარი, Gagma Mhari) na lijevoj obali Alazanija. Uključuje i srednjovjekovnu regiju Heretiju čije je ime postupno zaboravljeno od 15. stoljeća.
Povijest Kahetija je bila nezavisna kneževina od kraja 8. stoljeća. Početkom 11. stoljeća, ali na manje od desetljeća, uklopljena je u ujedinjeno Gruzijsko kraljevstvo. Tek početkom 12. stoljeća gruzijski kralj David Graditelj (oko 1089. – 1125.) uspješno je uključio Kahetiju u svoje kraljevstvo.
Nakon raspada Gruzijskog kraljevstva, Kahetija je postala neovisna Kraljevina 1460-ih. Od ranog 16. stoljeća do ranog 19. stoljeća, Kahetija i susjedna Kartlija bile su pod povremenom iranskom vlašću. Godine 1616. šah Abas deportirao je stotine tisuća etničkog kahetskog gruzijskog stanovništva u Iran i uništio regiju tijekom svoje kaznene kampanje protiv Teimuraza I., njegovog nekada najodanijeg podanika. Tijekom svih ovih stoljeća regija je bila sastavni dio Irana i priskrbila je mnoge značajne generale, upravitelje žene i stotine tisuća seljaka iranskim gospodarima. Godine 1762. Kahetsko kraljevstvo ujedinjeno je sa susjednom gruzijskom kraljevinom Kartlijom. Time je nastalo Kraljevstvo Kartlije i Kahetije pod kraljem Heraklom II. Nakon Georgijevskog sporazuma i pljačke Tbilisija od strane Muhameda-han Kadžara, 1801. godine, Kraljevstvo Kartlije i Kahetije pripojeno je Ruskom Carstvu. Ruski suverenitet nad Kahetijom i ostatkom Gruzije priznala je iranska Kadžarska dinastija Gulistanskim sporazumom 1813. godine.Timothy C. Dowling Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond str. 728. ABC-CLIO, 2. prosinca 2014.
Od 1918. do 1921. godine, Kahetija je bila dio nezavisne Demokratske Republike Gruzije; od 1922. do 1936. dio Zakavkaske SFSR, te od 1936. do 1991. godine dio Gruzijske SSR. Od gruzijske neovisnosti 1991. godine, Kahetija je regija republike Gruzije. Telavi je i dalje njezin glavni grad.
Izvori
Vanjske poveznice External links
Mrežna stranica Kahetske samouprave
Kategorija:Gruzijske regije