Tado Jurić (Orašje, 27. srpnja 1979.) hrvatski je demograf, politolog i povjesničar te izvanredni profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Njegov znanstveni rad usmjeren je na migracije, hrvatsko iseljeništvo, digitalnu demografiju, demografske promjene u jugoistočnoj Europi te postmigracijske fenomene (integracija, povratak iseljeništva). Stručnjak je Ujedinjenih naroda za demografiju. Vanjski je suradnik Sveučilišta u Grazu te Fakulteta hrvatskih studija na Odsjeku hrvatskog iseljeništva i demografije. Izabran je u znanstvena zvanja u znanstvenim poljima: Demografija; Politologija – Povijest. Autor je više monografija iz područja demografije, povijesti i politologije.

Obrazovanje i profesionalna karijera Tado Jurić doktorirao je 2012. godine na Sveučilištu Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg i Ludwig-Maximilians-Universität München političke znanosti disertacijom: „Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien auf dem Weg zur EU-Mitgliedschaft“ [Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska na putu u punopravno članstvo u EU – komparativna analiza razvoja državnosti i procesa europeizacije] (mentori: Heiner Bielefeldt, UN-ov povjerenik za ljudska prava i Marie-Janine Calic, LMU München).

Diplomirao je 2003. godine Njemački jezik i književnost i Povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. Poslijediplomski studij Advanced Master of European Studies, Regionalna suradnja i integriranje u Europsku Uniju, završio je 2008. godine na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Sveučilištu u Karlsruheu.

Objavio je prvo empirijsko istraživanje o suvremenom hrvatskom iseljeništvu 2017. godine. Među njegovim djelima ističe se knjiga „Suvremene migracije i opstanak nacije“ (Školska knjiga, 2025.), u kojoj analizira suvremene migracijske procese, izazove integracije stranih radnika i njihove demografske posljedice za Hrvatsku i EU.

Njegov rad citiran je u brojnim europskim, hrvatskim i medijima na jugoistoku Europe: The Guardian, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Deutsche Welle, Le Monde, Kleine Zeitung, DPA, Globus, Večernji list, Jutarnji listLider HRT.

Od 2009. do 2013. radio je u Bavarskoj kao koordinator hrvatske nastave u inozemstvu. Od 2015. godine profesor je demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Od 2019. godine vanjski je suradnik Fakulteta Hrvatskih studija na odsjeku Hrvatskog iseljeništva i demografije, a od 2023. godine imenovan je UN-ovim stručnjakom za demografiju.

Godine 2021. izabran je u višeg znanstvenog suradnika u interdisciplinarnom polju društvene znanosti/humanističke znanosti: Politologija/Povijest, a 2023. u polju društvene znanosti: Demografija.

Područja znanstvenog rada su mu migracije, imigracija, integracija, digitalna demografija (digital demography), digitalne humanističke znanosti (digital humanities), veliki skupovi podataka (big data), migracije iz Hrvatske i Jugoistočne Europe.

Znanstvena karijera Na Filozofskom fakultetu u Osijeku izabran je 2014. za znanstvenog novaka – asistenta.

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izabran je 2016. u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2021. u zvanje izvanrednog profesora.

Godine 2021. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj izabralo ga je u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik u interdisciplinarnom području znanosti (društvene i humanističke znanosti), a 2023. godine u polju: Demografija.

Vodio je više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, uključujući projekt „Analiza uzroka, motiva i karakteristika iseljavanja hrvatskih obitelji u Njemačku“ na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (2018. – 2022.) te dva istraživačka projekta zaklade Konrad-Adenauer-Stiftung: „Praćenje migracija metodama digitalne demografije“ (2019. – 2021.) i „Komparacija iseljeničkih valova: gastarbajterske i suvremene migracije“ (2020. – 2021.).

Kao stručnjak Ujedinjenih naroda za demografiju sudjelovao je u izradi Strategije demografske revitalizacije Federacije Bosne i Hercegovine (2023. – 2024.). Za EU istraživački centar Wilfried Martens Centre for European Studies izradio je demografsku strategiju suočavanja EU s depopulacijom.

Bio je gostujući profesor tijekom 2021. i 2023. godine na Sveučilištu u Grazu Karl-Franzens-Universität, a od 2024. godine je vanjski suradnik na Sveučilištu u Grazu.

Član je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Imenovan je posebnim savjetnikom za migracije u Ministarstvu demografije i useljeništva Republike Hrvatske.

Bibliografija Knjige Autorske knjige Jurić, Tado (2025). Suvremene migracije i opstanak nacije. Školska knjiga Zagreb, ISBN 978-953-0-62453-5. Jurić, Tado (2025). Immigration Ideology. Europe’s Demographic Survival. Verlag Dr. Kovač. Hamburg, ISBN 978-3-339-14406-5. Jurić, Tado (2023). Big (Crisis) Data in Social Sciences and Humanities: Predicting Crises. Verlag Dr. Kovač. Hamburg. 2023, ISBN 978-3-339-13698-5 Jurić, Tado (2021). Gastarbeiter Millennials. Exploring the past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography. Verlag Dr. Kovač. Hamburg. 2021. ISBN 978-3-339-12208-7 Jurić, Tado (2018). Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku? (Emigration of Croats to Germany. Are we losing Croatia?) Školska knjiga, Zagreb 2018. ISBN 978-953-0-60041-6. *Luković, T.; Hruška, D.; Peronja, I.; Bukša, J.; Lebefromm, U.; Jurić, T.; Rončević, A.; Mihanović, A.; Androja, L. (2026). ReThinking the Economic and Social Transformation of EU Transition Countries. Lulu publisher. ISBN 978-1-291-87420-4. *Luković, T.; Jurić, T.; Piplica (2023). A captive society, macro national system, corruption & demography. LAP LAMBERT Academic Publishing. ISBN  978-6206181163. *Luković, T.; Jurić, T.; Piplica (2022). D. Zarobljeno društvo & makronacionalni sustav, korupcija i demografija. Redak. Split. 2022. Jurić, Tado (2013). Westbalkan-Erweiterung der EU, Europäisierungsprozess in Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien. Hamburg. Verlag Dr. Kovač. 2013. ISBN 10: 3830073771. Uredničke knjige

Jurić, Tado; Komušanac, Monika; Krašić, Wollfy (ur.) (2022). Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma. Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa. Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko katoličko sveučilište.

Poglavlja u knjigama

Kroatiens Weg in die EU, Kroatien in der EU, Beate Neuss (ur.), Hamburg: Verlag Dr. Kovač (2015) The contemporary migration of Croats to Germany, Social Glocalisation and Education Social Work, Health Sciences, and Practical Theology Perspectives on Change, Hobelsberger, Hans (ur.)., Toronto : Berlin: Verlag Barbara Budrich (2021) Deep demographic aging of Croatia - Predicting of natural population change with digital demography tools, Strategic Approach to Aging Population: Experiences and Challenges, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku (2021)

Izabrani znanstveni radovi

Jurić, Tado (2022). Forecasting migration and integration trends by using digital demography and big data – the case study of Austria and Germany, Comparative Southeast European Studies. Jurić, T. (2023). Immigration to Croatia: Big (Migration) Data Approach. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Jurić, T. (2022). Big (Crisis) Data in Refugee and Migration Studies – Case Study of Ukrainian Refugees. Comparative Southeast European Studies. Jurić, Tado (2021). Medical brain drain from South-eastern Europe: using digital demography to forecast health worker emigration, Journal of Medical Internet Research JMIRx Med.

Udžbenici Jurić, Tado (2017). Get to Know Our Homeland. Udžbenik za hrvatsku nastavu u inozemstvu – englesko govorno područje, Zagreb. 2017. Jurić, Tado (2016). Upoznajmo domovinu. München/Zagreb. ISBN 978-953-294-162-3

Izvori

Kategorija:Hrvatski demografi Kategorija:Životopisi, Orašje