Bespuća povijesne zbiljnosti su polemičko-povijesno djelo Franje Tuđmana, prevođeno i na strane jezike.

Opis djela Knjigu je Tuđman pripremao od ranih 1980-ih, a objavio 1989. – 1990. godine.Životops, Dr. Franjo Tudjman, povjesničar i državnik (pristupljeno 18. kolovoza 2012.)

Bespuća se mogu odrediti kao dijelom polemika s političko-ideološkim protivnicima iz Tuđmanova komunistička razdoblja, a dijelom filozofski pokušaj meditacije nad nasiljem u svjetskoj povijesti. Djelo je i pokušaj artikulacije težnje za profiliranjem političke djelatnosti koja će svoj izraz dobiti u borbi za hrvatsku samostalnu državu. Najveći broj ilustracija za svoje tvrdnje o filozofiji povijesti crpi iz knjige Barbare Tuchman o „zlosretnom 14. stoljeću”, dok su klasični filozofi povijesti, kao i istaknutiji domaći geopolitičari (Ivo Pilar i Milan Šufflay) slabo zastupljeni u djelu. U svojemu pojmovnom instrumentariju knjiga je bila pomalo zastarjela već u trenutku izlaska: autorovo pozivanje na marksističke autoritete predstavljalo je anakronizam i u trenutku objave.

Predmet čestih kritika je Tuđmanov kritički pogled na neka glavnostrujaška tumačenja. U cijelom jednom poglavlju, naslovljenom „O historijatu umnožaba ratnih zločina i stvaranja "jasenovačkog" mita i "bleiburškog" mita”, Tuđman podrobno analizira to pitanje.Vladimir Žerjavić: "Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovništva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu", Globus: Zagreb 1992. (pristupljeno 18. kolovoza 2012.) Namjerom pobijanja „glavnog velikosrpskog mita”, Jasenovca, statistikama je potkrijepljivao proizvoljnost dotadašnjih procjena o žrtvoslovlju tijekom Drugoga svjetskog rata. Naveo je i dosta povjesničara koji problematiziraju brojke o stradanju Židova pod nacističkim režimom, držeći upitnom tezu o 6 milijuna poubijanih Židova. Ti istraživači smatraju da se točna brojka ne može odrediti, ali da je bliža procjeni od 4 milijuna, a ne 6 milijuna. U djelu otvara i temu židovskih kapoa u koncentracijskim logorima (tj. o «suradnji» židovskih logoraša s nacističkim nadzornicima, uglavnom po memoarima hrvatskoga komunista Ante Cilige, koji je proveo godinu dana kao zatočenik u Jasenovcu).

Tuđman je također tvrdio da je „orkestrirana navala” srpskih povjesničara na Katoličku Crkvu i njezinu ulogu među Hrvatima, napose tijekom Drugoga svjetskog rata, zapravo nastavak i primjena Stojanovićeve teze s početka 20. stoljeća.

Jezikoslovno nasljeđe djela je ulazak nekih Tuđmanovih novotvorenica u hrvatski jezik.

Sadržaj djela Dio prvi Povijest i životna sudba I. O orisu jasenovačkog mita i teza o genocidnosti hrvatstva II. O »Eri tuđmanovštine« ili otkada i o čemu je spor 1. U sukobu s dogmatsko unitarističkim nagnućima na strategijskom području narodne obrane 2. U viru ključnog spora oko sloma monarhističke Jugoslavije i Hrvatske u NOR-u 3. U procjepu političkog voluntarizma i znanstvenog nastojanja 4. U žrvnju obračuna dogmatskih snaga s demokratsko-progresivnim strujama Dio drugi Povijest kao zločinidba i mitska pričimba I. O historijatu umnožaba ratnih žrtava i stvaranja »jasenovačkog« mita i »bleiburškog« mita II. Tragovima povijesne (pre)ozbiljnosti i nerazboritosti 1. Pri-činidbe mitomanske pri-povijesti 2. O ratnim i genocidnim zlodjelima u ranijoj povijesti 3. U sjeni »holokausta« 4. Svedobna sveudiljnost genocidne činidbe Dio treći Filozofija i povijesno zlo I. Prazdvajanja ljudskog uma nad bivstvom nasilja 1. U mitologijsko-religijskom mudroslovlju 2. U antičkom filozofskom umovanju 3. U kršćanskoj skolastici II. Promišljanja smisla neizbježiva zla 4. U humanističko-renesansnom povijesno-misaonom grotlu 5. Na putovima racionalizma 6. U razboru prosvjetiteljskom 7. U obzorju europske klasike III. Osmišljavanje svrhovitosti i besciljnosti sile 8. Na inačištu suglasja i opreka s filozofskim nasljeđem 9. U domišljanju pacifističkom i marksističkom 10. U faštističko-nacističkom procijepu volje i raz-uma 11. U suvremenom promišljanju svevremenskoga bezgraničja zlosilja 12. U razdvojbi - zdvojnosti Dio četvrti Povijesne činjenice i neznanstvene teorije I. Izopaka povijesno-znanstvenih činjenica 1. O vjerodostojnosti izvora i svjedočanstava o ratnim žrtvama 2. O dosadašnjim znanstvenim spoznajama II. Mitska podloga teorija o genocidnosti hrvatstva 3. Od mita do teorija o genocidnosti svakog hrvatstva 4. O povijesnoj krivnji katoličke Crkve 5. O prosudbama nacionalizma i separatizma hegemonizma i federalizma Zaglavak Pretpostavke za ozbiljenje povijesne razboritosti Kazalo imenaFranjo Tuđman, Bespuća povijesne zbiljnosti, Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja, Nakladni zavod Matice hrvatske, Izabrana djela Franje Tuđmana, Zagreb, 1990., , str. 506-507

Izdanja hrvatsko Bespuća povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja, Zagreb, 1989.; II. izd. 1989., III. i IV. izd. 1990.

njemačko Irrwege der Geschichtswirklichkeit : eine Abhandlung über die Geschichte und die Philosophie des Gewaltübels, Školska knjiga: Zagreb, 1993.Irrwege der Geschichtswirklichkeit : eine Abhandlung über die Geschichte und die Philosophie des Gewaltübels COBISS.si

Literatura

Izvori

Kategorija:Hrvatska književnost