Baltička antanta ( ili Balti Antant; ili Baltijas Antante; ) bio je naziv za vojno-politički savez triju baltičkih država - Estonije, Latvije i Litve - koji je nastao temeljem Sporazuma o antanti i suradnji potpisanog 12. rujna 1934. u Ženevi,Text of the treaty of Good Understanding and Co-operation. LNTSer 227 ; a bio je na snazi do 1940. Temeljna svrha sporazuma bilo je usklađivanje zajedničke vanjske politike triju država.
Premda je savez trebao ojačati međunarodni položaj triju država te dodatno naglasiti njihovu politiku neutralnosti, za što je bila zadužena specijalizirana agencijaKaslas, The Baltic Nations, str. 177.Kaslas, The Baltic Nations, str. 178., prvotna zamisao u konačnici je propala zbog slabosti triju zemalja u pružanju političkoga i vojnoga otpora većim vojnim silama poput Poljske, Sovjetskoga Saveza i Trećega Reicha. Prvi znak nestabilnosti saveza uslijedio je tijekom Poljsko-litavske pogranične krize 1938., a nakon potpisivanja Pakta Ribbentrop-Molotov, Baltik je potpao pod sovjetsko područje utjecaja te je kasnije sve tri države okupirao i anektirao Sovjetski Savez. Tim je činom iz 1940. savez službeno prestao postojati.
U određenom kontekstu, Baltička skupština danas se smatra slijednikom ovog saveza.
Izvori
Literatura
Vanjske poveznice Oscar Halecki, History of East Central Europe, pristupljeno 29. travnja 2022.
Kategorija:Povijest Estonije Kategorija:Povijest Latvije Kategorija:Povijest Litve Kategorija:Vojni savezi Kategorija:Estonsko-latvijski odnosi Kategorija:Estonsko-litavski odnosi Kategorija:Latvijsko-litavski odnosi