Ovo je napisano radi uvida u rječnik esperanta i stjecanja dojma o njemu. Birane su riječi koje su najpotrebnije za svakodnevni razgovor. Imamo imenica, glagola i pridjeva. Prijedlozi, brojevi i veznici navedeni su u ranijim odlomcima. Vidi se da je većina korijena latinskog podrijetla, dio je germanskog (engleski i malo njemačkog), a tek poneka riječ je i iz nekog drugog jezika. Ipak, mnogo je tih riječi u određenoj mjeri udomaćeno i u slavenskim jezicima i u drugima. Treba, dakle, izbjegavati predrasudu da je esperanto napravljen kao mješavina "iz svih jezika pomalo". U izgovoru on najviše sliči talijanskome, premda se zbog mnogih slova "S" na kraju glagola može pomisliti i na španjolski. Neupućeni ljudi često prosuđuju esperanto samo po tome kako on njima zvuči, ali to je ipak stvar osobnog ukusa. Osim toga, esperanto ima i drugih osobina, mnogo važnijih i zanimljivijih od ove.
Značajno je da u ovom malom rječniku nema nastavaka za množinu, padeže, a uz glagole nema nikakav podatak kakvi su u kojem vremenu, što smo navikli gledati u iole upotrebljivim rječnicima drugih jezika. Osim toga, ovdje je pridjev "dobar, lijep", a nemamo "loš, ružan" i sl., jer se jedni tvore iz drugih. Uopće, u ovom je rječniku mnogo više riječi neizravno sadržano, nego li ih je stvarno napisano.
Glagoli
ESTI = biti HAVI = imati IRI = ići DIRI = reći PAROLI = govoriti SCII = znati DONI = dati BEZONI = trebati VOLI = htjeti POVI = moći RAJTI = smjeti LEGI = čitati PROVI = probati AĈETI = kupiti LERNI = učiti KONI = poznavati SKRIBI = pisati KANTI = pjevati AMI = voljeti nekog ŜATI = voljeti nešto MANĜI = jesti TRINKI = piti NOMIĜI = zvati se VIDI = vidjeti AŬDI = čuti VIVI = živjeti LOĜI = stanovati SIDI = sjediti DORMI = spavati VENI = doći VIZITI = posjetiti DANCI = plesati LUDI = igrati se KUIRI = kuhati KOMPRENI = razumjeti FALI = pasti PETI = (za)moliti nešto DEMANDI = pitati RESPONDI = odgovoriti ISI = poljubiti
Pridjevi
BELA = lijep BONA = dobar GRANDA = velik NOVA = nov JUNA = mlad RAPIDA = brz FORTA = jak ALTA = visok SAĜA = pametan FELIĈA = sretan DIKA = debeo SANA = zdrav FACILA = lak,jednostavan PEZA = težak (kg) NIGRA = crn BLANKA = bijel RUĜA = crven BLUA = plav FLAVA = žut BRUNA = smeđ VERDA = zelen FREŜA = svjež LAŬTA = glasan SATA = sit KARA = drag INTERESA = zanimljiv VARMA = topao SOLA = sam MULTEKOSTA = skup
Imenice
homo = čovjek viro = muškarac patro = otac frato = brat filo = sin avo = djed onklo = ujak, stric, tetak edzo = muž knabo = dječak urbo = grad domo = kuća strato = ulica aǔto = auto pordo = vrata fenestro = prozor tablo = stol kapo = glava mano = ruka piedo = noga korpo = tijelo okulo = oko orelo = uho koro = srce ŝranko = ormar lito = krevet akvo = voda lakto = mlijeko teo = čaj kafo = kava supo = juha viando = meso pano = kruh pomo = jabuka suko = sok vino = vino libro = knjiga mono = novac loko = mjesto vilaĝo = selo poŝto = pošta kafejo = kafić papero = papir amiko = prijatelj hotelo = hotel seĝo = stolac trajno = vlak tramo = tramvaj maro = more rivero = rijeka ponto = most monto = planina lago = jezero suno = sunce pluvo = kiša arbo = drvo kampo = polje amo = ljubav laboro = rad kuko = kolač tago = dan nokto = noć letero = pismo vojo = put ĉambro = soba sinjoro = gospodin vojaĝo = putovanje horo = sat biero = pivo tero = zemlja gazeto = novine muzeo = muzej stelo = zvijezda ŝipo = brod vendejo = trgovina hundo = pas kato = mačka birdo = ptica fiŝo = riba jaro = godina monato = mjesec aviadilo = zrakoplov hararo = kosa floro = cvijet vento = vjetar lanto = zemlja lingvo = jezik vorto = riječ popolo = narod butero = maslac...
Internacionalni vokabular Što mislite, što znače u esperantu sljedeće riječi:
Advokato, doktoro, hotelo, akcento, aktiva, anekdoto, amatoro, apetito, aprilo, aŭto, aŭtoro, adreso, armeo, banano, biologio, bombo, biciklo, brigado, centro, cifero, cigaro, dialogo, direktoro, disciplino, ekonomio, evolui, fabriko, ferio, gimnazio, konkurenco, konservi, prezenti, reciti, nova, privata, primitiva, negativa, preciza, poŝto, poŝtisto, kupono, telegramo, banko, prezidanto...
Ili, na primjer: policisto, majo, decembro, kristalo, televido, radio, gazeto, magazino, profesoro, kapitalismo, komunismo, instrui, gratuli, ekskurso, muzeo, dentisto, stomako, ĵurnalisto, fakultato, universitato, historio, matematiko, numero, funkcio, ŝoforo, kroato, italo, germano, franco, anglo, ruso, greko, hungaro, norvego, kafo, respekti, rolo, persono, promenadi, situacio, teroro, diktaturo, parlamento, partio, soldato, kontroli, industrio, plafono, lampo, intereso, naturo, medicino, momento, kulturo, informi, ekzemplo, kolekti, teatro, kino...
U svom bismo jeziku takve riječi trebali često izbjegavati jer su strane, te ih zamjenjivati domaćima. U esperantu je obrnuto. Ta činjenica znatno olakšava njegovo učenje. Što je više neka riječ raširena u raznim jezicima, tim je više "domaća" i ima bolje izglede da uđe u esperanto. Naravno, uz minimalnu prilagodbu esperantu. Ova se sastoji npr. u davanju nastavka za vrstu riječi i u potrebi da se nova riječ jasno razlikuje od postojećih. Nekada se vrlo duge strane riječi i skrate. Tako npr. imamo civilizacio i paralelno, ali sve više civilizo. Odnosno nemamo kombinacio, nego samo kombino. Umjesto engleskog oblika komputoro, prevladala je jednostavna esperantska složenica komputilo, tj. sufiks "il" koji znači oruđe za radnju glagola komputi... itd.
Izvori Knjiga "Esperantski mozaik"; sastavio Davor Klobučar.
Kategorija:Esperanto