Postdigitalizam, u umjetničkoj praksi, jest stav koji se više fokusira na to da se bude čovjekom, nego da se bude digitalan, sličan konceptu „nedigitalnog“ koji je uveden 1995. godine,Mann, S., & Picard, R. W. (1995). On being ‘undigital'with digital cameras: extending dynamic range by combining differently exposed pictures. In Proceedings of Information Systems & Technology (IS&T), pages 442-448. gdje tehnologija i društvo napreduju izvan digitalnih ograničenja kako bi postigli potpuno fluidnu multimedijalnu stvarnost koja ne sadrži artefakte digitalnog računanja (šum kvantizacije, pikselizacija, itd.).Mann, S., Furness, T., Yuan, Y., Iorio, J., & Wang, Z. (2018). All reality: Virtual, augmented, mixed (x), mediated (x, y), and multimediated reality. arXiv preprint arXiv:1804.08386.
Potdigitalizam se bavi našim odnosima s digitalnom tehnologijom i umjetničkim oblicima koji su se rapidno promijenili i još uvijek se mijenjaju. Ako netko propituje tekstualnu paradigmu konsenzusa, suočava se sa sljedećim izborom: „postdigitalno“ društvo ili ima intrinzično značenje ili je ono kontekstualizirano u paradigmu konsenzusa koja uključuje umjetnost kao cjelinu.
Teorija Giorgio Agamben (2002) opisuje paradigme kao stvari s kojima razmišljamo, a ne stvari o kojima razmišljamo. Poput računalnog doba, postdigitalno je također paradigma, ali kao i kod posthumanizma, postdigitalizam ne pokušava opisati život nakon digitalnog, već pokušava opisati priliku današnjeg vremena da se istraže posljedice digitalnog i računalnog doba. Dok je računalno doba povećalo ljudske mogućnosti privlačnim i neobičnim pomagalima, postdigitalno doba može pružiti paradigmu pomoću koje bi bilo moguće ispitati i razumjeti ovakvo poboljšanje.
Kroz Budućnost umjetnosti u postdigitalnom dobu, Mel Alexenberg definira „postdigitalnu umjetnost“ kao umjetnička djela koja se bave humanizacijom digitalnih tehnologija kroz međudjelovanje između digitalnih, bioloških, kulturnih i duhovnih sustava, između kibernetičkog i stvarnog prostora, između utjelovljenih medija i mješovitih stvarnosti u društvenoj i fizičkoj komunikaciji, između high-tech i high-touch doživljaja, između vizualnih, haptičkih, slušnih i kinestetičkih medijskih iskustava, između virtualne i proširene stvarnosti, između korijena i globalizacije, između autoetnografije i naracije zajednice, između vršnjački produciranog wikiart-a i umjetničkih djela nastalih uz pomoć alternativnih medija kroz sudjelovanje, interakciju i suradnju u kojoj je redefinirana uloga umjetnika, te između taktilne umjetnosti i NFT-a. Mel Alexenberg predlaže da se postdigitalno doba definira u Wiredu od strane direktora medijskog centra MIT-a Nicholasa Negropontea: „Poput zraka i pitke vode, biti digitalan će se primijetiti samo u njegovoj odsutnosti, a ne u njegovoj prisutnosti. Suočite se s time – Digitalna Revolucija je završila.“
Glazba Kim Cascone koristi izraz u svojem članku The Aesthetics of Failure: "Post-digital" Tendencies in Contemporary Computer Music. Članak počinje citatom cyberpundita MIT Media Laba Nicholasa Negropontea : " Digitalna revolucija je završila." Cascone nastavlja objašnjavajući izraz kao 'post-digitalnu' liniju pokreta u glazbi koja je također poznata kao glitch ili mikrozvučna glazba, primjećujući da 's elektroničkom trgovinom kao prirodnim dijelom poslovnog zapadnog svijeta i Hollywooda koji izbacuju digitalne mucice po gigabajtu, medij digitalne tehnologije sam po sebi manje fascinira skladatelje'.
Kroz Umjetnost poslije tehnologije, Maurice Benayoun navodi moguće puteve za „postdigitalnu“ umjetnost s obzirom na to da je digitalna poplava promijenila čitav socijalni, ekonomski, umjetnički krajolik, a stav umjetnika će se kretati u smjeru koji pokušava pobjeći iz tehnološkog područja bez da ga pritom potpuno odbaci. Od niske tehnologije do biotehnologije i kritičke fuzije – kritičnog upada fikcije u stvarnost – novi oblici umjetnosti nastaju na temelju digitalne ere.
Daljnje čitanje
Alexenberg, Mel, (2019.), Through a Bible Lens: Biblical Insights for Smartphone Photography and Social Media. Nashville, Tennessee: HarperCollins; . Alexenberg, Mel, (2011.), The Future of Art in a Postdigital Age: From Hellenistic to Hebraic Consciousness. Bristol i Chicago: Intellect Books/University of Chicago Press; . Alexenberg, Mel, ur. (2008.), Educating Artists for the Future: Learning at the Intersections of Art, Science, Technology, and Culture. Bristol i Chicago: Intellect Books/University of Chicago Press, 344 str. . (postdigitalna poglavlja Roya Ascotta, Stephena Wilsona, Eduarda Kaca i drugih) Ascott, R. (2003.), Telematic Embrace. (E.Shaken, ur.) Berkeley: University of California Press. Birnbaum, D i Kuo (2008.) More than Real: Art in the Digital Age, 2018. Verbier Art Summit . London: Koenig Books. Berry, DM (2014.) Critical Theory and the Digital, New York: Bloomsbury. Berry, D.M. i Dieter (2015) Postdigital Aesthetics: Art, Computation and Design, London: Palgrave. Barreto, R. i Perissinotto, P. (2002), Kultura imanencije, u Internet umjetnosti. Ricardo Barreto i Paula Perissinotto (org. ). São Paulo, IMESP.. Benayoun, M. (2008.), Art after Technology sažetak teksta koji je napisao Maurice Benayoun u Technology Review - francusko izdanje, br. 7 lipanj–srpanj 2008., MIT, ISSN 1957-1380 Wikiversity.org. (2019.). Postdigital (Giorgio Agamben, Ryota Matsumoto) ''Koncept postdigitalnog. Tokio, japanski tekst. Benayoun, M., he Dump, 207 Hypotheses for Committing Art, dvojezično (engleski/francuski), Fyp éditions, Francuska, srpanj 2011., . Toshiko, Saneoki. (2019.). Postigitalna teorija Giorgia Agambena, Ryote Matsumota, Kim Casconea, Japanska umjetnost i dizajn. Hachimato, Tokijski institut za umjetnost, Tokio, Japan. Bolognini, M. (2008), Postdigitale, Rim: Carocci. Ferguson, J. i Brown, AR (2016). "Poticanje post-digitalne avangarde: poučavanje glazbene tehnologije pod vodstvom istraživanja". Organizirani zvuk, 21 (2), 127–137. Pepperell, R. i Punt, M. (2000.), The Postdigital Membrane: Imagination, Technology and Desire, Intellect Books, Bristol, UK, 182 str. Wilson, S. (2003.), Information Arts: Intersections of Art, Science, and Technology.
Izvori
Vanjske poveznice
Google Books: Postdigitalna membrana Što je paradigma Giorgia Agambena Post-digitalne humanističke znanosti: računalstvo i kulturološka kritika u umjetnosti i humanističkim znanostima Monoskop: Zbirka izvora vezanih za post-digitalnu estetiku Časopis Postdigital Science and Education Serija knjiga Postdigitalna znanost i obrazovanje
Kategorija:Umjetnički pravci