Mohač (mađarski: Mohács, njemački: Mohatsch, srpski: Мохач, turski: Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).
Zemljopisni položaj Mohač se nalazi na cesti Osijek – Beli Manastir – Seksar (Szekszárd) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza Duboševica – Udvar. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi kompom, odakle cesta vodi na sjever prema Baji, odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema Srbiji (Santovo – Bereg).
U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i Muač, Muhač, MuvačĐuro Šarošac: Narodna nošnja baranjskih Hrvata, str. 233. čak i u množini Muhači.
Povijest Na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine Turci su pod sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim katastrofalno porazili vojsku ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. u tzv. Mohačkoj bitci.
Druga velika Bitka kod Mohača dogodila se 1687. godine.
Za vrijeme turske vlasti je Mohač bio sjedištem sandžaka.
Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo zbog snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. stoljeća i 20. stoljeća.Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled, autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9.-33.
Upravna organizacija Upravno je sjedište Mohačke mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7700. Grad se rasprostire na 112,23 km četvornih. Širenjem je obuhvatio i neka susjedna sela, kao što je Dolnja Kanda. Pored nje, Mohač je obuhvatio i naselje Novi Mohač i sela Šar, Jelužda (Ležda), Gornja Kanda, Trnovac (Pustara).
U Mohaču se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Mohač ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Đuro Jakšić.ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
Kultura Svakog proljeća se u Mohaču održava festival Pohod bušara (mađ. Busójárás).
Promet Od Mohača vodi prema ostatku mađarske željezničke mreže, željeznička prometnica (kraj se nalazi u Szolohegyu). U Mohaču se nalazi željeznička postaja.
Na kraju je željezničke pruge Pečuh – Mohač i spoj s lukom na Dunavu.
Gospodarstvo Riječna luka za izvoz ugljena iz rudarskog područja Pečuha. Crna i obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, kožarska i prehrambena industrija, u okolici voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.
Stanovništvo Po vjeroispovijesti, bilo je 2001. godine 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali. Központi Statisztikai Hivatal
2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% Roma, 4,7% Hrvata, 9,6% Nijemaca, 0,6% Srba te ostalih 5,9%. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Romi, Nijemci i Srbi.
Hrvati u Mohaču U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Mohač", čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac Stipan Filaković.Hrvatski glasnik, br. 15/2008. , Pripremamo se za obilježavanje 35. obljetnice društva, 10. travnja 2008.
Mjesni Hrvati pripadaju skupini Šokaca.
Od kulturno-folklornih manifestacija, u Mohaču se od 2009. godine održava Pranje na Dunavu, u suorganizaciji Saveza Hrvata u Mađarskoj, Udruge baranjskih Hrvata i čitaonice mohačkih Šokaca.MVPEI RH Generalni konzulat RH Pečuh, 4. srpnja 2009.
Poznate osobe Ferenc Pfaff, mađ. arhitekt Endre Rozsda, mađ.-fra. slikar Ödön Szendrő, mjesni vođa mađarske revolucije iz 1956., počasni građanin Mohača od 1992. Đuro Šarošac, jedan od najpoznatijih mađarskih etnologa
Gradovi prijatelji Beli Manastir od 1967. Bensheim od 1987. Câmpia Turzii od 1990. Wattrelos od 1993. Siemianowice Śląskie od 1999. Beykoz od 2008.
Vidi još mohačka PlaninaHrvatski glasnik, br. 5/2009. Vinkovo na mohačkoj Planini, 29. siječnja 2009., str. 15.
Izvori , , , Jugoslavija. Auto atlas (JLZ, osmo izdanje)
Vanjske poveznice Službene stranice
Kategorija:Gradovi u Mađarskoj Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji