mini|Očenaš na starogrčkome jeziku Romanizacija grčkog jezika jest proces transliteracije s grčkoga alfabeta na latinicu konvencionalnim pravilima. Transliteracije novogrčkoga i starogrčkoga ne razlikuju se previše, ali zbog nestanka politonskoga sustava pisanja i promjena u izgovoru glasova, neke se promjene ipak transliteriraju.
Transliteracija mora, što je više moguće, nastojati prenijeti sve informacije koje originalni sustav daje, a pritom ne dodati nove.
Posuđivanje u latinski Rimljani su posudili mnoge riječi iz starogrčkoga i pritom ih morali transkribirati. Većinu su slova jednostavno zamijenili slovima s istom glasovnom vrijednošću: α = a, β = b, κ = c, ξ = x... S obzirom na to da nisu imali znakova kojima bi mogli označiti ζ i υ, preuzeli su ih iz grčkoga te dobili z i y. Ipak, kada se υ pojavljuje u dvoglasu (vidjeti fonologiju grčkoga) smatrali su upotrebu slova u primjerenijom. Agma (gama koja označava glas [ŋ] pred velarima) zamijenjena je slovom n. Razliku između ε i η te ο i ω nisu radili. Glas /e:/, koji se u grčkome označavao dvoslovom ει, postao je kasnije glasom /i/, a preuzet je, ovisno o izvornome izgovoru, dvojako: ili se označavao slovom e ili slovom i.
Dvoglase αι i οι Rimljani su preuzeli ili kao ae i oe (koji postoje i u latinskome) ili kao ai i oi. U starijim stadijima grčkoga iota subscriptum još se izgovarala, ali kasnije nije. ᾳ, ῃ i ῳ preuzeti su kao ae, ai ili a, to jest e te oe ili o.
Spiritus asper transliteriran je slovom h.Damir Salopek: O problemima transliteracije s grčkoga na hrvatski jezik
Antički grčki Rimski oblik transkripcije prešao je u mnoge europske jezike koji su preuzeli latinicu, a u njima je doživio daljnje promjene prilagođavajući se fonološkim sustavima tih jezika. Razvojem znanosti pojavili su se sustavi transliteracije koji su bili nedosljedni. ALA-LC upotrebljava svoju transliteraciju za sve tekstove prije 1454. godine, drže da svi ti tekstovi pripadaju starogrčkome i srednjovjekovnome grčkom.ALA-LC Romanization Tables: Greek Beta Code nastoji transliterirati grčki bez upotrebe dodatnih znakova koji se ne pojavljuju u klasičnoj latinici. GrčkiPoložajALA-LC (2010.)Beta CodeαaAαιaiAIβbBγgGpred γ, κ, ξ i χn δdDεeEειeiEIζzZηēHθthQιiIκkKλlLμmMνnNξxCοoOοιoiOIουouOUπpPρna početku riječirh Rrσu riječisS / S1ςna kraju riječiS / S2 / JτtTυyUu dvoglasimau υιuiUIφphFχchXψpsYωōW
Dijakritički znakovi GrčkiALA-LC (2010.)ISO 843 (1997.)Beta Code◌́—◌́/◌̀ ◌̀ \◌̔ h h(◌̓ —◌̓ )◌̃◌̂=◌̈◌̈ +◌ͅ ◌̧ |
Zastarjela slova Neka se slova više nisu rabila ni u antičko vrijeme, ovdje su neka važnija: GreekISO 843 (1997.)ALA-LC (2010.)Beta CodeImeϜ ϝwwVdigamaϘ ϙ Ϟ ϟ—ḳ#3kopaϠ ϡ—#5sampiϺ ϻ#711san
Moderni grčki Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) donio je jednostavna pravila transliteracije. ISO 843 donesen je 1997. godine, a utemeljen je na sustavu ELOT 743. Sustav ELOT 743 rabi se na grčkim i ciparskim putovnicama. U tablici se nalaze i transliteracije UN-a i ALA-LC te BGN/PCGN, sustav američkoga Board on Geographic Names (BGN) i Permanent Committee on Geographical Names (PCGN) Ujedinjenoga Kraljevstva.Introduction, Vlada UK-a GrčkiELOT 743, 2. izdanje (2001.)UN (1987.)ISO (1997.)ALA-LC (2010.)BGN/PCGN (1962.)Transliteration of Greekαaaaaaαιaiaiaiaieαυauav̱auauavafβvvvvvγggggg/yγγggṉgggngngγκgkgkgkgkgngngγξgxṉxgxnxnxγχgchṉchgchnchnkhδdddddεeeeeeειeieieieiiευeuev̱eueuevefζzzzzzηī / i¯i̱īēiηυīy / i¯yi̱v̱īyēuivi̱f̱θthththththιiiiiiκkkkkkλlllllμmmmmmμπmpbmpbbmpmpmbνnnnnnντntntntḏ / d_dntntξxxxxxοoooooοιoioioioiiουouououououπpppppρrrrrrσ / ςsssssτtttttυyyyyiυιyiyiyiuiiφffphffχchchchchkhψpspspspspsωō / o¯o̱ōōo
Dijakritički znakovi GrčkiELOT (2001.)UN (1987.)ISO (1997.)BGN/ PCGN (1996.)ALA-LC (2010.)◌́◌́ —◌̈ ◌̈
Hrvatski jezik U hrvatskome se rabe uobičajene transliteracije, ali transkripcije su ipak originalne i stavljaju naglasak na izgovor u grčkome. Ipak, pojavljuju se problemi u upotrebi nekih slova u transliteraciji. Problem je uzrokovan nedostatkom službenih priručnika koji su se uglavnom bavili transkripcijom.
Antički grčki Kada se u hrvatskim prevoditeljskim i stručnim tekstovima rabi transliteracija grčkih imena, često se pojavljuju problemi oko toga treba li upotrijebiti slovo iz klasične latinice ili slovo u upotrebi u hrvatskome. Iako se upotrebljavaju međunarodna pravila, nedoumice postoje.
Sljedeća se slova jednostavno transliteriraju: GrčkiHrvatskiαaβbγgδdιiλlμmνnπpρrσ/ςsτt Slovo κ obično se zamjenjuje slovom k, ali ponekad se pod utjecajem latinskoga pojavljuje c.
Aspiranti θ, φ i χ transliteriraju se kao th, ph i ch. Umjesto ph, pojavljuje se i f, a ch se zna zamijeniti oznakama kh i h, ali ovakve su prakse neslužbene, a, u slučaju h, i neprecizne.
Slovo ξ prenosi se dvojako: ks i x, a obliku ks daje se prednost. Slovo ψ ipak ima samo jednu transliteriranu inačicu: ps. Zeta se prenosi slovom z, a ipsilon slovom y. Ro se na početku riječi aspirira pa se tako i zapisuje: kao rh. Velarni nazal transliterira se slovom n.
Razlika između ε i η te ο i ω postiže se crticama nad samoglasnicima: GrčkiHrvatskiεeηēοoωō Zbog dostupnosti slova na tipkovnici ponekad se zamijeni znakom ◌̂, ali tako se može pomiješati s oznakom za cirkumfleks.
Dvoglasi se prenose sa slovom i, a iota subscriptum pretvara se u obično j. Ipsilon se u dvoglasima transliterira slovom u, a dvoslov ου obično je jednostavno u, ali može i ou.
Spiritus lenis ne preuzima se, a spiritus asper bilježi se slovom h.
Naglasci i dijereza bilježe se oznakama ◌́ (akut), ◌̀ (gravis), ◌̂ (cirkumfleks) i ◌̈ (dijereza) iznad oznake za duljinu samoglasnika. U slučaju cirkumfleksa, oznaka za duljinu ne stavlja se.
Razlike od ISO standarda jesu: agma se prenosi slovom n umjesto slovom g, aspirirano ro transliterira se dvoslovom rh umjesto običnim r, fi je ph, a ne f, a hi je ch, a ne h. Osim toga, ipsilon nije uvijek u. Ipak, hrvatski način odgovara ALA-LC sustavu.
Primjeri na antičkom grčkom GrčkiTransliteracijaPrijevodσαφήςsaphḗsjasanποιέωpoiéōraditiποίημᾰ poíēmaradἀγαθόςagathósdobarἑωυτοῦheōytoûsebeᾠδήōidḗpjesma, odaΞέρξηςXérxēsKserksoΣφῐ́γξSphínkssfingaαϋπνίαaÿpníainsomnija
Izvori
Kategorija:Grčki jezik Kategorija:Grčki alfabet