Milenijalci, također poznati kao generacija Y, demografska su skupina koja slijedi nakon generacije X te prethodi generaciji Z. Istraživači i popularni mediji koriste rane 1980-e kao početne godine rođenja, a sredinu 1990-ih do ranih 2000-ih kao završne godine rođenja, pa se ovom generacijom obično smatraju ljudi rođeni od 1981. do 1996. godine. Većina milenijalaca djeca su baby boomera i rane generacije X; milenijalci su često roditelji generaciji alfa.
Diljem svijeta mladi ljudi odgađaju brak. Milenijalci su rođeni u vrijeme pada stope plodnosti diljem svijeta te imaju manje djece od svojih predaka. Oni rođeni u zemljama u razvoju nastavit će sačinjavati glavni dio svjetskog rasta stanovništva. U zemljama trećeg svijeta mladi su ljudi za vrijeme 2010-ih godina bili manje skloni seksualnIm odnosima u odnosu na svoje pretke u istom dobnom rasponu. Na svjetskom Zapadu su manje religiozni od svojih predaka, ali se katkad identificiraju sa spiritualnošću.
Milenijalci su opisani kao prva svjetska generacija i prva generacija koja je odrasla u doba interneta.David Pendleton, Peter Derbyshire, Chloe Hodgkinson (2021), Work-Life Matters: Crafting a New Balance at Work and at Home (p. 35), Springer Nature, ISBN 9783030777685 Generaciju općenito obilježava povećana upotreba i poznavanje interneta, mobilnih uređaja te društvenih mreža, zbog čega se ponekad nazivaju digitalnim urođenicima. Između 1990-ih i 2010-ih, oni iz zemalja u razvoju učestalije su postali visokoobrazovani, što je bio čimbenik koji je potaknuo gospodarski rast u tim zemljama. Milenijalci diljem svijeta pretrpjeli su mnoge značajne ekonomske poremećaje od početka svog radnog vijeka; mnogi su se suočili s visokom razinom nezaposlenosti tijekom ranijih godina na tržištu rada posljedicom velike recesije u 2008. godini, a pretrpjeli su i recesiju 2020. godine uzrokovanu pandemijom COVID-19.
Terminologija i etimologija Članovi ove demografske skupine poznati su kao milenijalci zato što su oni najstariji postali odrasle osobe na prijelazu tisućljeća. Autorima Williamu Straussu i Neilu Howeu, poznatima po Strauss–Howe-ovoj generacijskoj teoriji, naširoko se pripisuje imenovanje milenijalaca. Termin su osmislili 1987. godine, otprilike u vrijeme kada su djeca rođena 1982. kretala u vrtić, a mediji su prvi identificirali njihovu moguću vezu s nadolazećim novim tisućljećem kao maturantski razred 2000. godine. O skupini su pisali u svojim knjigama: Generacije: Povijest američke budućnosti, 1584. – 2069. (1991.) p. 335 i Uspon milenijalaca: Sljedeća velika generacija (2000.).
U kolovozu 1993. godine, uvodni članak časopisa Advertising Age skovao je izraz generacija Y kako bi opisao tadašnje tinejdžere u dobi od 13 do 19 godina (rođeni 1974. – 1980. godine), koji su u to vrijeme bili smatrani različitima od generacije X."Generation Y" Ad Age 30 August 1993. p. 16. Međutim, većina medijskih izvora kasnije je ipak identificirala one rođene između 1974. i 1980. godine kao posljednji val generacije X, a Ad Age je 2003. godine i pomaknuo početnu godinu njihove generacije Y na 1982. godinu. Prema novinaru Bruceu Horovitzu, Ad Age se 2012. godine „prestao odupirati i priznao da su milenijalci bolji naziv od generacije Y”, a 2014. je godine bivši upravitelj strategije za podatke u Ad Ageu za NPR izjavio da je „naziv generacije Y bio zadan privremeno dok ne saznamo više o njima.”
Milenijalci se ponekad nazivaju echo boomerima zbog toga što su često potomci baby boomera, zbog značajnog porasta stope nataliteta od ranih 1980-ih do sredine 1990-ih te zbog veličine njihove generacije u odnosu na onu baby boomera. U Sjedinjenim Američkim Državama su stope nataliteta echo booma dosegle svoj vrhunac u kolovozu 1990. godine,Advance Report of Final Natality Statistics, 1990, Monthly Vital Statistics Report, 25 February 1993 a trend se manjih obitelji dvadesetog stoljeća u razvijenim zemljama nastavio. Psihologinja Jean Twenge opisala je milenijalce kao „Ja generaciju” u svojoj knjizi iz 2006. godine: „Ja generacija: Zašto su današnji mladi Amerikanci samopouzdaniji, asertivniji, povlašteniji – te nesretniji nego ikad prije”, dok je 2013. godine časopis Time objavio naslovnu priču pod nazivom „Milenijalci: Ja ja ja generacija.” Drugi nazivi predloženi za ovu skupinu uključuju: mrežna generacija, generacija 09/11, generacija poslije te burnout generacija.
Američka sociologinja Kathleen Shaputis prozvala je milenijalce Bumerang generacijom ili Petar Pan generacijom zbog osjetne sklonosti članova prema odgađanju nekih bitnih životnih događaja u odraslu dob, i to na duža razdoblja u odnosu na većinu prethodnih generacija. Ti nazivi također se odnose i na trend da članovi generacije žive sa roditeljima duže nego članovi prethodnih generacija. Kimberly Palmer smatra da su glavni pokretači ovog trenda visoki troškovi stanovanja, viša razina obrazovanja te relativna imućnost starije generacije. Pitanja vezana za točno značenje ideje odraslosti također utječu na raspravu o odgođenom stupanju u samostalan život te novu fazu života. Istraživanje iz 2012. godine koje su proveli profesori na Sveučilištu Brigham Young pokazalo je da studenti češće definiraju odraslost na temelju određenih osobnih sposobnosti i karakteristika nego na temelju tradicionalnih oblika obreda prijelaza. Larry Nelson primjećuje: „U prijašnjim generacijama se oženiš te započneš karijeru, i to odmah. Ono što su mladi ljudi danas počeli shvaćati je da takav pristup vodi razvodima, nezadovoljstvu karijerom... Većina želi stupiti u brak (...) oni samo to žele učiniti kako treba iz prve, a isto vrijedi i za karijeru.”
Definicije raspona datuma i dobi Oxford Living Dictionaries opisuje milenijalca kao osobu "rođenu između ranih 1980-ih i kasnih 1990-ih." Rječnik Merriam-Webster definira milenijalca kao "osobu rođenu 1980-ih ili 1990-ih."
Jonathan Rauch, viši suradnik Instituta Brookings, napisao je 2018. za The Economist da su "generacije zamagljeni pojmovi", ali skupina rođena 1981. – 1996. "široko je prihvaćena" definicija za milenijalce. Reuters također tvrdi da se "uobičajena definicija" odnosi na 1981-1996.
Isto tako, Pew Research Center definira milenijalce kao ljude rođene od 1981. do 1996., odabirući te datume za "ključne političke, ekonomske i društvene čimbenike", uključujući terorističke napade 11. rujna, invaziju na Irak 2003., Veliku recesiju te internetsku eksploziju. Kongresna knjižnica Sjedinjenih Država objašnjava da "definiranje generacija nije egzaktna znanost", iako citira Pewovu definiciju iz 1981.-1996. za definiranje milenijalaca. Razni mediji i statističke organizacije citirale su Pewovu definiciju, uključujući Time magazine, BBC, The Washington Post, The New York Times, The Wall Street Journal, PBS, The Los Angeles Times, The Guardian, Zavod za statistiku rada Sjedinjenih Država, te Kanadska statistika. Institut Brookings definira milenijsku generaciju kao ljude rođene od 1981. do 1996., kao i Gallup, Odbor federalnih rezervi, Američka psihološka udruga, CBS, te ABC Australia.
Australski McCrindle Research koristi godine 1980. – 1994. kao godine rođenja generacije Y (milenijalci). Australski zavod za statistiku koristi razdoblje od 1981. do 1995. za definiranje milenijalaca u popisu stanovništva 2021. godine. Psihologinja Jean Twenge definira milenijalce kao one rođene 1980-1994. CNN izvještava da studije često koriste razdoblje od 1981. do 1996. za definiranje milenijalaca, ali ponekad navode razdoblje od 1980. do 2000. godine. Ured za popis stanovništva Sjedinjenih Američkih Država nedosljedan je, spominjući 1996. godinu kao kraj datumskog raspona za milenijalce u priopćenju za 2020., ali navodi 2000. na grafikonima u demografskoj analizi 2020. Međutim, prethodno su izjavili da "nema službenog datuma početka i završetka rođenja milenijalaca" te službeno ne definiraju milenijalce. U Velikoj Britaniji, Resolution Foundation koristi 1981.–2000. Sociolog Elwood Carlson, koji generaciju naziva "Novi boomeri", identificirao je godine rođenja od 1983. do 2001., na temelju porasta rađanja nakon 1983. i završavajući s "političkim i društvenim izazovima" koji su se dogodili nakon terorističkih napada 11. rujna. Autor Neil Howe, sukreator Strauss–Howe generacijske teorije, definira milenijalce kao one rođene od 1982. do 2004.
Skupine rođene tijekom prijelaznih godina prije i poslije milenijalaca identificirane su kao "mikrogeneracije" s karakteristikama obaju generacija. Imena koja su dana ovim cuspersima uključuju redom: Xenijalci, Generacija Catalano, Generacija Oregon Trail ; Zenijalci i Zilenijalci..
Psihologija Psihologinja Jean Twenge, autorica knjige Ja generacija iz 2006., milenijalce, zajedno s mlađim pripadnicima generacije X, smatra dijelom onoga što ona naziva "Ja generacija". Twenge pripisuje milenijalcima osobine samopouzdanja i tolerancije, ali također opisuje osjećaj povlaštenosti i narcisoidnosti, na temelju istraživanja NPI -ja koja pokazuju povećani narcizam među milenijalcima u usporedbi s prethodnim generacijama kada su bili tinejdžeri i u svojim dvadesetima. Psiholog Jeffrey Arnett, sa Sveučilišta Clark u Worcesteru, kritizirao je Twengeovo istraživanje o narcisoidnosti među milenijalcima, rekavši: "Mislim da ona uvelike krivo tumači ili pretjerano tumači podatke, i mislim da je to destruktivno". Sumnja da Popis narcisoidne osobnosti uopće mjeri narcizam. Arnett kaže da ne samo da su milenijalci manje narcisoidni, već su "iznimno velikodušna generacija koja obećava poboljšanje svijeta". Studija objavljena 2017. u časopisu Psychological Science otkrila je mali pad narcizma među mladima od 1990-ih.
Autori William Strauss i Neil Howe tvrde da svaka generacija ima zajedničke karakteristike koje joj daju specifičan karakter s četiri osnovna generacijska arhetipa, koji se ponavljaju u ciklusu. Prema njihovoj hipotezi, predvidjeli su da će milenijalci postati više poput "građanski orijentirane" G.I. generacije s jakim osjećajem za zajednicu, kako lokalno tako i globalno. Strauss i Howe pripisuju milenijskoj skupini sedam osnovnih osobina: posebnost, zaštićenost, samouvjerenost, timska orijentiranost, konvencionalnost, "pritisnutost" i uspješnost. Međutim, Arthur E. Levine, autor knjige Kada se sudare nada i strah: Portret današnjeg studenta, odbacio je ove generacijske slike kao "stereotipe". Zatim, psihologinja Jean Twenge kaže da su Straussove i Howeove tvrdnje pretjerano determinističke, da se ne mogu krivotvoriti te da nisu potkrijepljene rigoroznim dokazima.
Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Ipsos-MORI upozorila je da se riječ 'milenijalci' "zlorabi do te mjere da se često pogrešno smatra samo još jednom besmislenom modnom riječi" jer su "mnoge tvrdnje o karakteristikama milenijalaca pojednostavljene, pogrešno protumačene ili jednostavno krive, što može značiti da se stvarne razlike gube" i da su "jednako važne sličnosti između drugih generacija—stavovi i ponašanja koji ostaju isti ponekad su jednako važni i iznenađujući."
Iako se često kaže da milenijalci ignoriraju konvencionalno oglašavanje, ono zapravo uvelike utječe na njih. Posebno su osjetljivi na pozivanje na transparentnost, na iskustva, a ne na stvari, te na fleksibilnost.
Studija iz 2015., koju je proveo Microsoft, otkrila je da je 77% ispitanika u dobi od 18 do 24 godine potvrdilo izjavu: "Kad ništa ne zaokuplja moju pažnju, prva stvar koju učinim je posegnem za telefonom", u usporedbi sa samo 10% ispitanika u dobi od 65 godina i više.
Kognitivne sposobnosti