Povijest je otkrivanje, prikupljanje, organiziranje i prezentiranje podataka o prošlim događajima. Povijest također može značiti razdoblje nakon što je izumljeno pisanje (početak zabilježene povijesti).

Priroda povijesti Povijest se može opisati kao sve od sljedećeg:

Akademska disciplina - skup znanja; grana ili sfera znanja, ili polje studija, za koje se pojedinac odlučio specijalizirati. jedna od humanističkih znanosti – akademska disciplina koja proučava ljudsko stanje, koristeći metode koje su prvenstveno analitičke, kritičke ili spekulativne, za razliku od uglavnom empirijskih pristupa prirodnih znanosti.

Područje znanosti – široko priznata kategorija specijalizirane ekspertize unutar znanosti i obično utjelovljuje vlastitu terminologiju i nomenklaturu. Takvo će područje obično predstavljati jedan ili više znanstvenih časopisa u kojima se objavljuju recenzirana istraživanja. Postoji mnogo znanstvenih časopisa koji se bave poviješću. Društvena znanost – polje akademskog učenja koje istražuje aspekte ljudskog društva.

Bit povijesti Kronologija – znanost o raspoređivanju događaja po njihovom redoslijedu u vremenu, kao što su povijesni vremenski slijedovi. Prošlost – ukupnost događaja koji su se dogodili prije određenog trenutka u vremenu. Prošlost je suprotstavljena i definirana sadašnjošću i budućnošću. Koncept prošlosti izveden je iz linearnog načina na koji ljudski promatrači doživljavaju vrijeme, a pristupa mu se kroz pamćenje i prisjećanje. Prošlost je domena povijesti. Vrijeme - mjera u kojoj se događaji mogu poredati iz prošlosti preko sadašnjosti u budućnost te mjera trajanja događaja i razmaka između njih. Vrijeme se često naziva četvrtom dimenzijom, uz tri prostorne dimenzije. Povijest opisuje što se gdje dogodilo, ali i kada (vremenski) su se ti događaji dogodili.

Povijesne discipline 380px|mini|desno|Frederick Dielman: Povijest, mozaik, Kongresna knjižnica, Washington, SAD Arheologija - proučavanje prošlih ljudskih kultura putem prikupljanja, dokumentiranja i analize materijalnih ostataka i podataka o okolišu Arhontologija – proučavanje povijesnih dužnosti i važnih položaja u državnim, međunarodnim, političkim, vjerskim i drugim organizacijama i društvima Povijest umjetnosti - proučavanje promjena u i društvenom kontekstu umjetnosti Kronologija – smještanje događaja u vrijeme Kulturna povijest - proučavanje kulture u prošlosti Diplomatska povijest - proučavanje povijesne vanjske politike i diplomacije država Povijest znanosti - proučavanje nastanka i razvoja znanstvenog istraživanja Ekonomska povijest – proučavanje ekonomije u prošlosti Futurologija - proučavanje budućnosti: istražuje srednjoročnu do dugoročnu budućnost društava i fizičkog svijeta Historiografija – proučavanje metodologije povjesničara i razvoja povijesti kao discipline, kao i niz povijesnih radova o određenoj temi. Historiografija određene teme pokriva kako su povjesničari proučavali tu temu koristeći određene izvore, tehnike i teorijske pristupe. Lokalna povijest - proučavanje povijesti u geografski lokalnom kontekstu Vojna povijest - proučavanje ratovanja i ratova u povijesti Paleografija - proučavanje starih tekstova Filozofija povijesti - filozofsko proučavanje povijesti i njezine discipline. Politička povijest – proučavanje prošlih političkih događaja, ideja, pokreta i vođa Javna povijest – predstavljanje povijesti javnoj publici i drugim područjima obično izvan akademske zajednice Psihohistorija - proučavanje psiholoških motivacija povijesnih događaja Društvena povijest - proučavanje društava i društvenih trendova u prošlosti Sveopća povijest - proučavanje trendova i dinamike u svjetskoj povijesti Razvoj gradova - povijesna priroda gradova i mjesta te proces urbanizacije Ženska povijest - proučavanje uloge žena kroz povijest Svjetska povijest - proučavanje globalnih ili transnacionalnih povijesnih obrazaca

Pomoćne povijesne znanosti 250px|mini|desno|Arheološko nalazište u Solinu. Pomoćne znanosti o povijesti – znanstvene discipline koje pomažu u vrednovanju i korištenju povijesnih izvora i koje se smatraju pomoćnim za povijesna istraživanja. Drake, Miriam A. (2003). Encyclopedia of Library and Information Science. Dekker Encyclopedias Series. Vol. 3. CRC Press. ISBN 0-8247-2079-2. Pomoćne povijesne znanosti uključuju, ali nisu ograničene na:

Arheologija – proučavanje antičkih i povijesnih nalazišta i artefakata Kronologija – proučavanje slijeda prošlih događaja Kliometrija – sustavna primjena ekonomske teorije, ekonometrijskih tehnika i drugih formalnih ili matematičkih metoda u proučavanju povijesti Kodikologija – proučavanje knjiga kao fizičkih objekata Diplomatika – proučavanje i tekstualna analiza povijesnih dokumenata Epigrafika – proučavanje antičkih natpisa Faleristika – proučavanje vojnih ordena, odlikovanja i medalja Genealogija – proučavanje obiteljskih odnosa Heraldika – proučavanje grbova Numizmatika – proučavanje kovanog novca Onomastika – proučavanje osobnih imena Paleografija – proučavanje starih rukopisa Filatelija – proučavanje poštanskih maraka Filologija – proučavanje jezika povijesnih izvora Prosopografija – istraživanje povijesne skupine pojedinaca kroz kolektivno proučavanje njihovih života Radiokarbonsko datiranje – određivanje datuma artefaktima iz daleke prošlosti Weart, Spencer (2004). "Uses of Radiocarbon Dating". American Institute of Physics Sigilografija – proučavanje pečata Statistika – proučavanje prikupljanja, organizacije i interpretacije (povijesnih) podataka Toponimija – proučavanje imena mjesta

Povijest po razdoblju 180px|mini|desno|Vučedolska golubica Povijest svijeta Geokronologija Vijesti

Povijest po kronologiji Kronologija svemira Nastanak i evolucija Sunčeva sustava Geološka povijest Zemlje Evolucijska povijest života Sveopća povijest Prapovijest Stari vijek Antika Pretkolumbovska Amerika Novi vijek Rani novi vijek Renesansa Kasni novi vijek Suvremena povijest Buduća povijest

Doba povijesti Prapovijesno doba 250px|mini|desno|Jerihon (Palestina), najstarije naselje na svijetu (oko 9000. pr. Kr.) u kojemu se još uvijek živi. Kameno doba Paleolitik Donji paleolitik – (Homo, kameno oruđe, širenje Homo erectusa u Euroaziju, kontrola vatre, a kasnije i koplja, pigmenti, izgrađena skloništa) Srednji paleolitik – (nedavno afričko podrijetlo modernih ljudi, Homo sapiens, Homo neanderthalensis; odjeća, perle, ukopi, posteljina, alati od kosti) Gornji paleolitik – (modernost ponašanja, atlatl, pripitomljavanje pasa) Mezolitik – (mikroliti, luk, kanui) Neolitik – (pripitomljavanje, nomadsko stočarstvo, poljoprivreda, proto-gradovi) Neolitska Europa – (kultura linearnotrakaste keramike, Vinčanska kultura) Neolitska Kina Paleoindijanci Bakreno doba – (kultura Yamna, kultura vrpčaste keramike) Razdoblje Uruka

Povijesna doba 250px|mini|desno|Poraz Španjolske armade Stari vijek Brončano doba Željezno doba Antika Srednji vijek Rani srednji vijek Visoki srednji vijek Kasni srednji vijek Novi vijek Rani novi vijek Suvremena povijest

Ostala doba Aksijalno doba Vikinško doba Velika geografska otkrića Prosvjetiteljstvo Industrijska revolucija Atomsko doba Informacijsko doba Svemirsko doba

Regionalne povijesti mini|200px|Najčešća oznaka antičkog Rima Drevni Egipat Babilonija Indija Stara Grčka Stari Rim Kina Mezoamerika

Povijest po područjima Povijest umjetnosti Povijest izvedbenih umjetnosti Povijest plesa Povijest filma Povijest glazbe Povijest kazališta

250px|mini|desno|Povijest glazbe: Joseph Haydn svira s kvartetom.. Povijest vizualnih umjetnosti Povijest arhitekture Povijest dizajna Povijest slikarstva Povijest fotografije Povijest kiparstva

Povijest kulture Kulturna povijest Povijest arheologije Povijest bankarstva Povijest šaha Povijest književnosti Povijest novca Povijest sporta

Povijest religije 250px|mini|desno|Pogrebna stela Licinije Amias, jedan od najstarijih kršćanskih natpisa. Povijest kršćanstva Povijest Katoličke Crkve Povijest protestantizma Povijest islama Povijest judaizma Povijest budizma Povijest hinduizma

Povijest znanosti 250px|mini|desno|Rani grčki alfabet na keramici. Historiografija Povijest matematike Povijest fizike Povijest kemije Povijest biologije Povijest geografije Povijest astronomije Povijest ekologije Povijest meteorologije Povijest filozofije Povijest logike Povijest psihologije Povijest sociologije Povijest obrazovanja Povijest antropologije Povijest arheologije Povijest marketinga Povijest političkih znanosti Povijest prava

Povijest tehnologije 250px|mini|desno|Platonova akademija. Mozaik iz 1. stoljeća iz Pompeja Povijest tehnologije Povijest zrakoplovstva Povijest poljoprivrede Povijest šumarstva Povijest biotehnologije Povijest kartografije Povijest informatike Povijest programskih jezika Povijest inženjerstva Povijest elektrotehnike Povijest mjerenja Povijest medicine Povijest transporta Vremenska crta povijesnih izuma Vojna povijest Dodatak:Popis bitaka 1475. pr. Kr. – 600. Dodatak:Popis bitaka 601. – 1400. Dodatak:Popis bitaka 1401. – 1800. Dodatak:Popis bitaka 1801. – 1900. Dodatak:Popis bitaka 1901. – 2000. Dodatak:Popis bitaka 2001. – 2100. Popis pomorskih bitaka Popis ratova Popis srednjovjekovnog oružja

Opći pojmovi 240px|mini|desno|Djelo "De emendatione temporum" Josepha Scaligera (1583.) započelo je modernu znanost o kronologiji. Genealogija Kronika Kronologija Ljetopis Mitologija Obiteljska povijest Paleografija Periodizacija Povjesničar Povijesna klasifikacija Povijesni revizionizam Prošlost Pseudopovijest Usmena povijest Virtualna povijest

Povjesničari 240px|mini|desno|Povjesničar Herodot Herodot Dion Kasije Kokcejan Livije Apijan iz Aleksandrije Josip Flavije Tacit Jean Froissart Georg Wilhelm Friedrich Hegel Voltaire Edward Gibbon Thomas Macaulay Alexis de Tocqueville Arnold J. Toynbee J. B. Bury Will Durant Samuel Eliot Morison Francis Parkman

Izvori

povijest