Svijetlica (latinski: Telestes polylepis) endemska je vrsta šaranke.
Etimologija Podrijetlo naziva roda Telestes nije poznato. Svijetlica je ime dobila zbog velikog broja ljusaka u bočnoj pruzi, što je ujedno i doslovan prijevod njezina naziva s grčkog jezika (poly – mnogo, lepis – ljuska).Ćaleta, Marko; Buj, Ivana; Mrakovčić, Milorad; Mustafić, Perica; Zanella, Davor; Marčić, Zoran; Duplić, Aljoša; Mihinjač, Tanja; Katavić, Ivan. 2015. Hrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu okoliša. Zagreb. str. 39.- 42. ISBN 978-953-7582-14-2
Opis vrste Tijelo je prekriveno sitnim ljuskama koje su nešto šire nego duže. Leđni dio tijela je tamnosive boje, dok je trbuh srebrnastobijel. Duž bokova, od vrha njuške (rostruma) do repne peraje, proteže se tamna linija. Glava čini približno petinu ukupne duljine tijela, a oči su relativno velike.Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Telestes polylepis Steindachner, 1866 (HRCP001601). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Pristupljeno: 14. veljače 2026.
Crna pruga nije uvijek uočljiva kod živih primjeraka, ali se uvijek jasno vidi kod konzerviranih. Proteže se od vrha njuške sredinom boka tijela do repnoga drška. Nadalje, imaju cjelovitu bočnu prugu, a početak leđne peraje je malo iza početka trbušnih peraja i znatno je viša od ostalih peraja. Imaju srednju veličinu tijela i rijetko prelaze 15 cm standardne dužine tijela (SL). Tijelo je vretenasto i blago bočno spljošteno. Čitavo tijelo, osim glave, prekriveno je ljuskama koje se preklapaju. Osnovice peraja su žućkaste do lagano narančaste boje.
T. polylepis razlikujemo od srodne vrste Telestes karsticus prema obliku stražnjeg ruba podrepne peraje. Kod jedinki T. polylepis stražnji rub podrepne peraje je jasno konkavan, dok je kod jedinki T. karsticus taj rub ravan.
Rasprostranjenost i stanište Svijetlica je slatkovodna riba iz roda Telestes koja pripada dunavskome slijevu. U prošlosti je bila rasprostranjena na širem području sjeveroistočno od planina Velike i Male Kapele. Danas je njezina rasprostranjenost znatno ograničena te je poznata isključivo s dva međusobno podzemno povezana lokaliteta, Zelenog jezera i ponora Rupećice u blizini Ogulina. Zbog izrazito malog areala rasprostranjenosti i izoliranosti populacija, svijetlica se smatra jednom od najugroženijih vrsta slatkovodnih riba u Europi.
Biologija vrste Svijetlica je svejedna riba koja se hrani raznovrsnim organizmima, među kojima su ličinke vodenih kukaca, sitni račići, kao i dijelovi biljaka i alge. Ove prehrambene navike omogućuju joj da se prilagodi različitim izvorima hrane u svom staništu i da uspijeva u različitim dijelovima vodotoka u kojima živi. Razmnožava se u otvorenoj vodi, pri čemu ženke polažu jaja na podvodno bilje, što ovu vrstu svrstava među fitofilne ribe. Tijekom mrijesta jedinke se često okupljaju u skupine, a odabir podvodne vegetacije za polaganje jaja pruža mladim jedinkama dodatnu zaštitu i povećava njihove šanse za preživljavanje u prvim fazama života.
Filogenija Filogenetska analiza vremena divergencije pokazala je da se rod Telestes odvojio od roda Pseudophoxinus krajem miocena, prije otprilike 3,6 do 9,5 milijuna godina. Unutar roda Telestes, razdvajanje vrste Telestes polylepis i Telestes karsticus datira na kraj pliocena ili sredinu pleistocena, što upućuje na relativno nedavno odvajanje ovih dviju blisko srodnih vrsta.Reier, S.; Bogutskaya, N.; Palandačić, A. Comparative Phylogeography of Phoxinus, Delminichthys, Phoxinellus and Telestes in Dinaric Karst: Which Factors Have Influenced Their Current Distributions?. Diversity 2022, 14, 526.
Ugroženost i zaštita Svijetlica je endemska riba Hrvatske i jedna od najugroženijih slatkovodnih vrsta u Europi. Glavni razlozi njezine ugroženosti uključuju degradaciju staništa, kontinuirano smanjivanje vrlo ograničenog areala rasprostranjenosti te unošenje salmonidnih vrsta u područja u kojima svijetlica obitava. Zbog tih prijetnji, svijetlica je prema kriterijima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) klasificirana kao kritično ugrožena vrsta (CR). U Hrvatskoj je strogo zaštićena zavičajna vrsta, a zakonske mjere zaštite usmjerene su na očuvanje njenih prirodnih staništa i sprječavanje daljnjih negativnih utjecaja na populacije.
Izvori
Kategorija:Telestes Kategorija:Endemska fauna Hrvatske