Inger Christensen (Vejle, 16. siječnja 1935. – Kopenhagen, 2. siječnja 2009.) bila je danska pjesnikinja, romanopisac, esejist i urednica. Smatra se najistaknutijim danskim poetskim eksperimentalistom svoje generacije.
Život i djelo Rođena je u gradu Vejle, na istočnoj obali Jutlanda u Danskoj. Christensenin otac bio je krojač, a majka kuharica. Nakon što je diplomirala u Gimnaziji Vejle, preselila se u Kopenhagen, a kasnije u Århus, gdje je studirala na Učiteljskom koledžu. Diplomirala je 1958. U istom razdoblju, Christensen je počela objavljivati pjesme u časopisu Hvedekorn, a vodio ju je poznati danski pjesnik i kritičar Poul Borum (1934. – 1995.), za kojeg se udala 1959. i razvela 1976. godine.Jensen, Elisabeth Møller Inger Christensen (1935 - 2009) . Dansk Kvindebiografisk Leksikon.
Predavala je u Visokoj školi za umjetnost u Holbeku od 1963. do 1964., a nakon toga posvetila se pisanju s punim radnim vremenom, objavljujući svoje dvije velike rane zbirke, Lys (1962.) i Gres (1963.), obje ispitujući granice vlastitog znanja i ulogu jezika u percepciji. Njeno najcjenjenije djelo 1960-ih, međutim, bilo je It, koje je, na jednoj razini, istraživalo društvena, politička i estetska pitanja, ali je dublje istraživalo velika filozofska pitanja i značenja. Djelo, gotovo zamamnog tona, suprotstavlja se pitanjima kao što su strah i ljubav, moć i nemoć.
Christensen je u ovom razdoblju objavila i dva romana, Evighedsmaskinen (1964.) i Azorno (1967.), kao i kraću fikciju o talijanskom renesansnom slikaru Mantegni, predstavljenu iz kuta različitih pripovjedača (Mantegninog sekretara Marsilia, turske princeze Farfale i Mantagnijevog mlađeg sina), Det malede Verelse (1976), prevedenu na engleski kao The Painted Room od strane Harvill Pressa (2000.).
Veliki dio Christenseninog rada bio je organiziran na "sistemskim" strukturama u skladu s njenim uvjerenjem da poezija nije istina, pa čak ni "san" istine, već "je igra, možda tragična igra – igra koju igramo sa svijetom koji igra svoju igru sa nama."
U zbirci poezije Alfabet iz 1981. godine, Christensen je koristila abecedu (od a ["marelice"] do n ["noći"]) zajedno sa Fibonaccijevim matematičkim nizom u kojem je sljedeći broj zbroj prethodna dva (0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34...). Kako je objasnila: "Brojčani omjeri postoje u prirodi: način na koji se poriluk obavija iznutra i glava visibabe su zasnovani na ovom nizu." Njen sustav se završava na n, sugerirajući mnoga moguća značenja uključujući "n" značenje kao bilo koji cijeli broj. Kao i kod It, uprkos svojim visoko strukturiranim elementima, ovo djelo je poetski evokativna serija koja se bavi opozicijama kao što je izljev radosti svijeta suprotstavljenog strahovima i silama spremnim za njegovo uništenje.
Sommerfugledalen iz 1991. (Dolina leptira: Rekvijem, 2004.) istražuje kroz sonetsku strukturu krhkost života i smrtnosti, završavajući svojevrsnom transformacijom.
Christensen je također pisala djela za djecu, drame, radio komade i brojne eseje, od kojih su najznačajniji prikupljeni u njenoj knjizi Hemmelighedstilstanden (Stanje tajnosti) 2000. godine.
Nagrade i priznanja Godine 1978. imenovana je u Kraljevsku dansku akademiju; 1994. godine postala je član Académie Européenne de Poésie („Europska akademija poezije“);Inger Christensen er død (5. 1. 2009). Politiken. 2001. član Akademije umjetnosti u Berlinu."Poet Inger Christensen dies: Danish poet Inger Christensen dies at 73", Agence France Presse, as published on the Singapore Straits Times website, pristupljeno 7. 1. 2008 Osvojila je Grand Prix des Biennales Internationales de Poésie 1991; Dobila je nagradu Rungstedlund 1991. godine.Blixen.dk The Rungstedlund Foundation Austrijska državna nagrada za europsku književnost 1994; 1994. godine dobila je nordijsku nagradu Švedske akademije, poznatu kao 'mali Nobel'; Europska nagrada za poeziju 1995. godine; Američka nagrada 2001; njemački Siegfried Unseld Preis 2006."Danish Writer Inger Christensen Dies at Age 73", Associated Press article (no byline given), as published on The New York Times website, January 5, 2009, pristupljeno 7. 1. 2009 i brojna druga priznanja. Djela su joj prevedena na nekoliko jezika, a često je spominjana kao kandidat za Nobelovu nagradu za književnost.
Bibliografija 1962: Lys: digte ("Svjetlo"), pjesme 1963: Græs: digte ("Trava"), pjesme 1964: Evighedsmaskinen, ("Mašina vječnosti"), roman 1967: Azorno, roman 1969: det, ("to"), pjesme 1969 1972: Intriganterne ("The Schemming"), drama 1976: Det malede værelse ("Oslikana soba: Priča o Mantovi"), roman 1979: Brev i april ("Pismo u aprilu"), pjesme 1979: Den historie der skal fortelles 1981: Alfabet, 1981 - "Abeceda", pjesme 1982: Del af labyrinten ("Dio labirinta"), eseji 1982: Den store ukendte rejse („Veliko nepoznato putovanje“), knjiga za djecu 1987: En vinteraften i Ufa og andre spil ("Zimsko veče u Ufi"), predstave 1989: Digt om døden ("Poema o smrti") 1989: Lys og Græs ("Svjetlo i trava"), poezija 1990: Mikkel og hele menageriet (ilustrirala Lillian Brøgger) knjiga za djecu 1991: Sommerfugledalen, ("Dolina leptira: Rekvijem"), pjesme 1998: Samlede digte ("Sabrane pjesme") 2000: Hemmelighedstilstanden ("Stanje tajnosti"), eseji
Izvori
Kategorija:Danski književnici Kategorija:Pjesnici