thumb|300px|Južna fasada krajem 1960-ih thumb|300px|Ulaz krajem 1960-ih Institut za fiziku u Zagrebu javni je institut za znanstvena istraživanja u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici čvrstog stanja, fizici površina, statističkoj fizici, biološkoj fizici, atomskoj i molekularnoj fizici i fizici plazme. Institut se nalazi u Bijeničkoj ulici 46.
Institut je osnovan kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na temelju mišljenja Savjeta za naučni rad SR Hrvatske i odluke Sveučilišnog vijeća koju je 9. veljače 1960. potvrdio Sveučilišni savjet. Planirano je da se istraživanja na Institutu odvijaju u tijesnoj suradnji s Institutom Ruđer Bošković, uz znanstvenu komplementarnost, što je poslije pet godina i formalizirano osnivanjem Zajednice instituta prirodnih nauka SR Hrvatske. Težište rada stavljeno je na fiziku čvrstoga stanja, a u manjoj mjeri i na fiziku izboja u plinovima. Institut se sastoji od tri povezana paviljona, sagrađena u blizini Instituta Ruđer Bošković na zemljištu koje je bilo predviđeno za Prirodoslovno-matematički fakultet, prema projektu Arhitektonskog biroa Centar 51 pod vodstvom Kazimira Ostrogovića. Institut u osnivanju opremljen je vrijednim uređajima, dijelom nabavljenim u inozemstvu, a dijelom izrađenim u Jugoslaviji. Istraživanja su posvećena fizici metala i poluvodiča te spektroskopiji za određivanje vjerojatnosti prijelaza u plinovima. S Tvornicom poluvodiča Radioindustrije Zagreb (RIZ) sklopljen ugovor o suradnji i opremanju laboratorija skupom specijalnom opremom. Za potrebe obrazovanja mladih fizičara osnovani su studentski laboratoriji za fiziku čvrstog stanja, atomsku fiziku, nuklearnu fiziku, dozimetriju i zaštitu od zračenja, elektroniku i nuklearnu elektroniku u kojima su studenti mogli izrađivati i svoje diplomske, magistarske i doktorske radove. Primljene su i donacije UNESCO-a, Međunarodne atomske agencije iz Beča, francuske vlade...
Promjenom Zakona o znanosti 1993. godine Institut godine postaje javni institut u vlasništvu Republike Hrvatske, a službeno mijenja ime iz Institut za fiziku Sveučilišta (IFS) u Institut za fiziku (IF) promjenom statuta 1997. godine. Institutom upravljaju upravno vijeće, ravnatelj i znanstveno vijeće, a ocjenjuje ga međunarodni znanstveni savjet.
Znanstvenici Na Institutu je stalno zaposleno oko 40 znanstvenika u raznim znanstvenim zvanjima. Najcitiraniji znanstvenici potekli s Instituta s više od 1500 citata tijekom karijere prema podacima dostupnim u Googleovoj bazi Scholar, uz stanje u kolovozu 2023. godine:
Babić, Emil (3300) Barišić, Osor (1700) Barišić, Slaven (2500) Batistić, Ivo (2000) Biljaković, Katica (2600) Forro, Laszlo (37800) Gumhalter, Branko (2700) Hamzić, Amir (5100)
Kralj, Marko (2600) Milat, Ognjen (1900) Milošević, Slobodan (2600) Milun, Milorad (3000) Pervan, Petar (2800) Petravić, Mladen (3000) Pichler, Goran (4300) Pletikosić, Ivo (3300)
Smontara, Ana (1600) Šiber, Antonio (1800) Šunjić, Marijan (2000) Tomić, Silvia (2800) Tutiš, Eduard (2500) Vala, Tonica (9300) Zlatić, Veljko (4100)
Poveznice Službene stranice Instituta za fiziku
Izvori
Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj