Rat u Gazi oružani je sukob u Pojasu Gaze i Izraelu kao dio neriješenih izraelsko-palestinskih odnosa unutar širega Bliskoističnoga sukoba. Rat je započeo 7. listopada 2023. iznenadnim napadom palestinske militantske skupine Hamasa na Izrael u kojem je poginulo 1195 Izraelaca, a 251 je uzet kao talac. Od početka potom započete izraelske ofenzive poginulo je preko Palestinaca,Reuters. How many Palestinians has Israel's Gaza offensive killed?. pristupljeno 5. lipnja 2026. no više studija u The Lancetu pokazuje da je pravi broj stradalih puno veći. Mnogi znanstveni izvori i međunarodne organizacije poput UN-a i raznih nevladinih organizacija te Međunarodne zajednica istraživača genocida (International Association of Genocide Scholars) zaključili su da se izraelske akcije u Gazi slažu s definicijom genocida pod međunarodnim pravom. Više je država objavilo da je riječ o genocidu i podržalo postupke pred Međunarodnim sudom. Izrael i saveznici, uključujući SAD, opovrgavaju genocid.
Nakon napada sedmog listopada Izrael je započeo bombardiranje te kasnije invaziju Gaze 27. listopada nakon što su militanti uklonjeni s teritorija; nekoliko je ofenziva provedeno, kao što su ofenziva Rafah, tri bitke u blizini Han Junisa i opsada sjeverne Gaze, a kulminirale su opsadom grada Gaze 2025. godine. Izvršen je atentat na vođe Hamasa unutar i izvan granica Gaze. Prekid vatre iz 2023. propao je, a drugi prekid iz siječnja 2025. završio je iznenadni izraelski napad u ožujku te godine. Treći je prekid vatre stupio na snagu 10. listopada 2025. godine kada su se Izrael i Hamas dogovorili oko prve faze plana primirja pod vodstvom SAD-a.
Rat je uzrokovao iznimne humanitarne troškove. Izraelska stroga blokada prekinula je dovod osnovnih potrepština što je dovelo do djelomične gladi. Oko 90 % civilne infrastrukture u Gazi uništeno je, a nužnosti poput vode, struje i održavanja čistoće ometene su. Veliki su dijelovi nenaseljivi kako je većina bolnica, vjerskih i kulturnih spomenika te obrazovnih institucija uništeno. Gazijski novinari, medicinski radnici i razni drugi pripadnici javnih službi zatvarani su, mučeni i ubijani. Izrael je tisuće Palestinaca iz Gaze i Zapadne obale zatvorio od početka rata. Gotovo pa su svi od 2,3 milijuna stanovnika pojasa prisilno premješteni. Preko Izraelaca također je premješteno unutar države na vrhuncu konflikta. Prvi dan napada bio je najsmrtonosniji u izraelskoj povijesti, a rat je u cjelosti bio najsmrtonosniji za Palestince unutar širega sukoba.
Rujna 2025. Istražna komisija UN-a zaključila je da su u Pojasu Gaze počinjena četiri od pet činova genocida kako ih definira Konvencija UN-a iz 1948. godine. Pri Međunarodnom sudu pregledava se slučaj protiv Izraela pod optužbom genocida. Stručnjaci i organizacije za zaštitu ljudskih prava također su izjavile da su Izrael i Hamas počinili druge ratne zločine. Neki su opisali napade sedmi listopada kao genocid ili genocidni masakr Izraelaca. Mučenje i spolno zlostavljanje počinjeni su na obje strane rata.
Izrael je primio široku vojnu i diplomatsku pomoć od SAD-a, ali i drugih zapadnih zemalja. Rat je odjeknuo i regiji sa skupinama Osi otpora diljem arapskih zemalja, iranskim napadima na američke baze, Iransko-izraelskim ratom i ratom u Iranu 2026. godine. Sukobi Hezbollaha i Izraela doveli su do rata u Libanonu 2024. i 2026. godine te trenutačnih izraelskih operacija u Siriji.
Rat ima iznimne regionalne i međunarodne posljedice s velikim prosvjedima u svijetu i porastom antisemitizma i rasizma usmjerena protiv Palestinaca.
Pozadina
Početak sukoba Rat je započeo 7. listopada 2023. koordiniranom iznenadnom ofenzivom nekoliko militantnih skupina Palestinaca na izraelske gradove, granične prijelaze u Gazi, susjedne vojne objekte i civilna naselja. To je prvi izravni sukob unutar de jure područja Izraela još od arapsko-izraelskog rata 1948. Neprijateljstva su počela u ranim jutarnjim satima raketnim napadima na Izrael i upadima vozila na izraelsko područje, uz brojne napade na izraelske civile i vojsku. Neki su analitičari te događaje označili početkom treće palestinske intifade. Izrael je službeno objavio rat, prvi put od Jomkipurskog rata 1973.
Napad su predvodile palestinske militantne skupine, poput Hamasa, Islamskog džihada i Narodnog fronta za oslobođenje Palestine. Na hitnom sastanku na Zapadnoj obali nedugo nakon početka napada, predsjednik Palestinske uprave Mahmoud Abbas izrazio je podršku infiltraciji u Gazi, rekavši da Palestinci imaju pravo braniti se od izraelske okupacije. U Izraelu su sve glavne oporbene stranke zagovarale formiranje vlade nacionalnog jedinstva za borbu protiv palestinske ofenzive.
Najmanje 2200 raketa ispaljeno je iz Pojasa Gaze, dok su Hamasovi militanti probili barijeru između Gaze i Izraela, ubivši najmanje 300 Izraelaca i potaknuvši izraelsku vladu na proglašenje izvanrednog stanja. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u obraćanju građanima nakon početka napada da je Izrael »u ratu«. Palestinski militanti koji su se infiltrirali u Izrael ušli su u nekoliko kibuca koji okružuju Pojas Gaze i izraelski grad Sderot, a palestinski i izraelski medijski izvori javljaju da su izraelski vojnici i civili uzeti kao taoci. Izraelske obrambene snage uzvratile su zračnim napadima na Pojas Gaze u kojima su stradala najmanje 232 Palestinca.
Zapadne države, Argentina, Brazil i Indija osudile su Hamas za nasilje i opisale korištenu taktiku terorizmom, dok su neke arapske i muslimanske zemlje okrivile izraelsku okupaciju i poricanje palestinske državnosti kao temeljni uzrok eskalacije. Većina država pozvala je na deeskalaciju.
Nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa hutisti iz Jemena počeli su ispaljivati projektile na Izrael i napadati brodove u blizini jemenske obale u Crvenom moru, za što kažu da je znak solidarnosti s Palestincima i s ciljem olakšavanja ulaska humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Povezani članci Bliskoistočni sukob Rat u Gazi (2008. – 2009.) Hutistički pokret Sukob Izraela i Hezbollaha (2023. – danas)
Bilješke
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Bliskoistočni sukob Kategorija:CS1 održavanje: format datuma Kategorija:Vojna povijest 21. stoljeća