Loža "Ratno prijateljstvo" (fran. Loge L'Amitié de la Guerre; njem. Loge Zur Keigsfreundschaft) je bila prva loža slobodnih zidara na teritoriju današnje Hrvatske, osnovana 1759. ili 1764. u Glini. Radila je pod zaštitom Velike pokrajinske lože Ugarske, a od 1775. godine Velike pokrajinske lože Hrvatske.
Povijest mini|170px|desno|Grof Ivan VIII. Drašković (1740. — 1787.) Prva hrvatska loža, kao i u ovog dijela Europe, osnovana je na prostoru Vojne krajine, u Glini 1759. godine pod nazivom "Ratno prijateljstvo". Prvi njezini članovi bili su većinom hrvatski časnici koji su sudjelovali u Sedmogodišnjemu ratu koji je trajao od 1756. do 1763. godine. Glavnu ulogu kod utemeljenja imao je grof Ivan VIII. Drašković, koji je nešto kasnije, 1768. godine, izabran za prvoga poznatog starješinu Lože. Drašković je bio starješina lože do 1770. godine.
Loža je radila 36 godina, sve do 1795. godine kada je nastupila zabrana slobodnog zidarstva u Habsburškoj Monarhiji.
Ustroj Stariješine lože Starješine Lože "Ratno prijateljstvo" bili su: grof Ivan Drašković (1768. – 1770.) (od 1778.)
Obred Obred po kojem je Loža radila od 1775. godine bio je Draškovićeva opservancija. Obred se izvodio na francuskome jeziku, kasnije na latinskom.
Poznati članovi grof Josip Kazimir Drašković (1716. – 1765.), general grof Ivan VIII. Drašković (1740. – 1787.), pukovnik grof Franjo Jelačić (1746. – 1810.), general i podmaršal austrijske carske vojske Blaž Tadijanović (1727. – 1797.), jezikoslovac i pisac barun Daniel Peharnik-Hotković (1745. – 1794.), vojni časnik
Izvori
Bibliografija
R Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj Kategorija:Vojna krajina Kategorija:Povijest Gline Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj