Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu [burˈðɛw] - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Bordeaux se često zbog svog povijesnog središta naziva „biserom Akvitanije” ili „uspavanom ljepoticom”, što se odnosi na nedovoljnu valorizaciju kulturnih spomenika grada u prošlosti. Od 2007., gradska se luka nalazi na popisu Svjetske baštineUNESCO World Heritage Centre - Un pont bosniaque figure parmi les cinq nouveaux sites inscrits cet après-midi sur la Liste du patrimoine mondial zbog svoje izrazite urbane vrijednosti. Šire gradsko područje smatra se jednim od najatraktivnijih u Francuskoj za život, što dokazuje porast od stanovnika u 9 godinaEn Aquitaine, 12 grandes aires urbaines structurent le territoire (od 1999. do 2008.).
Bordeaux je u svijetu najpoznatiji po svojim vinogradima, pogotovo od 18. stoljeća, koje se smatra zlatnim dobom grada. Gradom prolazi rijeka Garonne.
Povijest
Antičko doba minijatura|lijevo|200px|Antički amfiteatar (Palais Gallien) Bordeaux su u 3. stoljeću pr. Kr. osnovali pripadnici keltskog naroda, koji se nazivao Burdigala. To je bilo jedno galsko pleme u okolici Bourgesa. Prvo je naselje osnovano na ušću Devèze, pritoke Garonne, blizu Gironde.
Grad se nalazio na trgovačkome putu između galskih luka na Loiri i Rimske Republike. Nakon rimske okupacije, Burdigala se razvila u najimućniji grad u Galiji. Burdigala u 3. stoljeću preuzima od grada Mediolanum Santonum (Saintes) naslov upravnoga sjedišta provincije Akvitanije. Grad se jako razvio za vrijeme severske dinastije (193. – 235.). Godine 276. Vandali napadaju grad i on se zatvara u svoje zidine. Grad nastavlja svoj razvoj još jedno cijelo stoljeće (po opisima nekih kršćanskih pjesnika).
Razdoblje napretka Burdigale prekidaju razne invazije: Vandali 409. godine, Vizigoti 414. godine i Franci 498. godine. U 10. stoljeću grad napadaju i Normani, čime grad tone u dugo mračno razdoblje. Jedini ostatak antičkog doba, Galski amfiteatar.
Srednji vijek Tek se u 12. stoljeću Bordeauxu vraća sjaj. Nakon braka Eleonore Akvitanske, bivše žene Luja VII., s Henrikom II., 1154. godine, grad prelazi u engleski posjed. U njihovu posjedu ostaje iduća tri stoljeća, zajedno s cijelom Akvitanijom, koja pod Englezima postaje Guyenne. Bordeaux povisuje postojeće i dobiva nove zidine. Tijekom 13. stoljeća, grad opet postaje imućan zahvaljujući trgovini vinom s Engleskom. U to je vrijeme izgrađena katedrala Svetog Andrije. Njezin nadbiskup, Bertrand de Got postao je papa Klement V., 1305. godine. Od 1362. do 1372. godine, za vrijeme vladavine Crnog Princa, Bordeaux je postao glavni grad suverene države, ali je kasnije Crni Princ odustao od svoje namjere suverenosti Guyenne.
Godine 1453., nakon Kastiljonske bitke, grad ponovno pada u francuske ruke i Stogodišnji rat završava, ali se građanima ne sviđa ovaj razvoj događaja. U pokušaju preuzimanja nadzora nad gradom, stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi te kralj Karlo VII. gradi u Bordeauxu dvorac Trompette i tvrđavu Hâ. Prestaje trgovina vinom s Engleskom i grad zapada u teško stanje. Godine 1462., kralj Luj XI., vraća gradu slobodu, davši mu parlament. mini|250px|Plan Bordeauxa iz 18. st.
Novo doba Godine 1585., Montaigne postaje gradonačelnik Bordeauxa. Grad se smiruje i nalazi novi izvor prihoda u trgovini pastelama Garonnom.
Tijekom sukoba između francuskog plemstva i kralja, građani Bordeauxa osnivaju Conjuration de l'Ormée, stranku protivnika monarhije.
Tek 1653. godine, kada mladi Luj XIV. oružjem pokorava grad, Bordeaux pristaje biti dio francuskoga kraljevstva.
Bordeaux doživljava novi procvat od sredine 17. stoljeća pa do Revolucije. Ovaj se napredak ponovno ostvaruje zahvaljujući luci. Grad je trgovao vinom, ali i šećerom i robovima. Kao i Nantes, grad postaje bogat zahvaljujući trgovini robovima, koje su slali u Ameriku. U grad su se tad doselili mnogi nadbiskupi, intendanti i guverneri. Arhitekt Nicolas Portier na mjestu je starih gradskih vrata izgradio veličanstvene slavoluke: Vrata Akvitanije (Porte d'Aquitaine, Trg pobjede), Vrata Dijaux (Porte Dijaux, Trg Gambetta / Ulica Porte Dijaux), Valutna vrata (Porte de la Monnaie, Quai de la Monnaie) i Burgundijska vrata (Porte de Bourgogne, Trg Bir-Hakeim). Grad je dobio i operu, koju je izgradio Victor Louis.
Arhitekt Luja XV., Ange-Jacques Gabriel, na Tournyjev je zahtjev stvorio Javni vrt (Jardin Public), veliko gradsko zeleno šetalište. Ovaj je arhitekt također izgradio i veličanstveni Trg Burze (Place de la Bourse). Grad postaje važno europsko središte prosvjetiteljstva, čiji je prethodnik bio Montesquieu.
Bordeaux je puno propatio za vrijeme Revolucije, Konzulata i Prvog carstva. Za vrijeme ta tri razdoblja, prekinuta je gradska prekoatlantska trgovina. Grad se tada mislio pobuniti, pozivajući žirondince, ali je Jean-Lambert Tallien tad uspostavio vladavinu Terora.
Moderno doba Padom Prvog carstva, grad je prvi primio bourbonske prinčeve. Tijekom Revolucije uvedeno je obvezno školovanje te je grad u 19. stoljeću imao tri priznate škole, zajedničkim nazivom Écoles de Santé Navale (Škole pomorskog zdravlja).
desno|300px|mini|Plan Bordeauxa iz 1840.
Godine 1840., grad opet postaje velika kolonijalna luka i ponovno započinje trgovina s Afrikom. Krajem stoljeća, grad se počinje industrijalizirati te se otvaraju kemijske, metalurgijske i prehrambene tvornice te uljarije. U to vrijeme trtna uš napada vinograde.
Dana 7. svibnja 1841. godine otvorena je prva željeznička pruga između Bordeauxa i La Teste. Prvi je kolodvor u gradu bio Bordeaux-Ségur na lijevoj obali rijeke. Godine 1852., otvorena je pruga između Bordeauxa i Angoulêmea, čime je omogućena željeznička veza s Parizom. Vlakovi koji su išli za glavni grad su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans na desnoj obali rijeke.
Godine 1870., Léon Gambetta osniva vladu u Toursu, koja je kasnije premještena u Bordeaux. Antoine Alfred Eugène Chanzy se pridružuje vladi u Bordeauxu, gdje zagovara nastavak otpora.
U godinama nakon Francusko-pruskog rata, tri škole pomorskog zdravlja doživljavaju intelektualni pad. Tek 1890. godine škole oživljavaju, osnivanjem École du Service de Santé pour la Marine. U gradu je 5. studenoga 1890. godine osnovana École Principale du Service de Santé de la Marine et des Colonies u starom azilu za strance. Škola je imala namjenu obrazovanja budućih liječnika i farmaceuta.
Tijekom Prvog svjetskog rata, Parizu je prijetio prodor njemačke vojske te se vlada privremeno preselila u Bordeaux. U to vrijeme, grad duguje svoj razvoj tvornicama oružja. Godine 1917. godine, ulakom SAD-a u rat, grad postaje dolazna točka njihovim vojnicima. U to vrijeme u gradu djeluje Action Française i druge važne političke skupine.
Drugi svjetski rat gradu donosi nove nevolje. Bordeaux 1940. godine, po treći put u svojoj povijesti postaje sjedište vlade. U lipnju 1940. godine, u trenutku kada francuska vlada potpisuje kapitulaciju, portugalski konzul, Aristides de Sousa Mendes, daje 30 000 viza izbjeglicama pred njemačkom vojskom. Grad tada okupiraju nacisti, uz pomoć domaćih deklariranih kolaboratora, kao što su bili gradonačelnik Adrien Marquet ili prefekt Maurice Papon. Bordoška luka od tada ima veliku ulogu u gospodarstvu Trećeg Reicha, a izgrađena je i podmornička luka. Gradom su tada vladali kvislinzi Adrien Marquet i Marcel Déat iz neosocijalističke partije, koja je propagirala fašističke ideje. Nakon što su napustili Périgueux i Agen, 19. kolovoza 1944. i Pau, 20. kolovoza, Nijemci odlaze iz Bordeauxa, 28. kolovoza 1944.
Godine 1947., Jacques Chaban-Delmas, general iz Pokreta otpora, postaje gradonačelnik i počinje industrijalizacija grada. On ostaje na mjestu gradonačelnika do 1995. godine, kad ga zamjenjuje Alain Juppé. Za vrijeme njegovog mandata, počinje obnova grada, uređenje četvrti, kao i izgradnja tramvajske infrastrukture. Godine 2004., na njegovo mjesto dolazi Hugues Martin, ali dvije godine kasnije Juppé ponovno postaje gradonačelnik.
Zemljopis Bordeaux se nalazi blizu obale Atlantika, na jugozapadu Francuske.
Osnovni podaci Gradom prolazi rijeka Garonne koja je dostupna morskim putom. Ovdje se nalazi zadnji most preko rijeke, Most Akvitanije. Gradska se aglomerizacija ubrzano razvija. U središtu grada, u četvrti Meriadeck razmišlja se o odvajanju pješačkog od automobilskog prometa. U gradu se može naći klasična, pravilna arhitektura, pogotovo u dvorcima od plavog kamena. Gradom vlada romanska, živa atmosfera.
Geologija Lijeva obala Garonne, gdje se nalazi veći dio grada, sastoji se od velikih nizina, koje su često močvarne (kao Bordeaux-Lac). Iako postoji nekoliko brjegova, prosječna visina desne obale prilično je niska. Ove su nizine većinom načinjene od naslaga rijeke, ispod kojih je šljunak. Tlo je vrlo tanko i propusno na vodu, tako da je jako pogodno za uzgoj vinove loze. Grad se nalazi između Médoca (nizvodno) i Gravesa (uzvodno), koji su geološki vrlo slični.
Desna je strana rijeke različita, zato što se na tom zemljištu nalazi vapnenački plato. Nadmorska visina tamo prelazi i 90 metara. Na tom području, oko 20 kilometara nalazi se svjetski poznati vinogradi, gdje se uzgajaju najskuplja svjetska vina.
Klima
Gradom vlada oceanska klima, čija je obilježje slaba razlika između ljetnih i zimskih temperatura. Zime su blage, a ljeta topla. Padaline su česte tijekom cijele godine, s 820 mm kiše godišnje. Grad ima oko 150 kišnih dana. Ljeti su česte oluje. U srpnju 1883. godine u 30 minuta pao je najveći broj padalina svih vremena zabilježen u Francuskoj.
Prosječna je temperatura u siječnju 3,5 °C, a u kolovozu 20 °C. Prosječna je godišnja temperatura 14,5 °C. Tijekom ljeta u prosjeku 18 dana temperatura prelazi 30 °C. Ponekad temperatura znaju biti i jako visoke, npr. 2003. godine, izmjeren je 41 °C. Te iste godine, 12 dana je temperatura bila viša od 35 °C. Bordeaux ima oko 2000 sunčanih dana godišnje. Najhladnije zime bile su 1985. i 1987., a najsuše godine 1988. i 1992. Velike suše vladale su od 2002. do 2005. godine, a izuzetno suhe bile su 2003. i 2005.
+ 20px Temperature u BordeauxuMjesec Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu ProProsječna maksimalna temperatura (°C) 9 11 14 16 19 23 26 26 23 18 13 10Prosječna minimalna temperatura (°C) 2 3 4 6 10 13 15 15 12 9 5 3Prosječna temperatura (°C) 6 7 9 11 15 18 21 21 18 14 9 7Prosječne padaline (mm) 76 64 66 66 71 66 53 58 71 86 89 86Izvori: The Weather Channel Météo France
Urbanizam 400px|desno|mini|Zemljovid Bordeauxa Bordeaux je podijeljen na 8 okruga. Okruzi od 1 do 6 se nalaze na lijevoj strani rijeke. Sedmi odgovara četvrti Bastide na desnoj strani rijeke. Osmi okrug odgovara četvrti Caudéran. Ova upravna podjela nije povijesna pa se stanovnici radije identificiraju s četvrtima u kojima žive.
Grad se dijeli na tri dijela:
stari grad Bordeauxa stare četvrti vanjske četvrti (kao Bordeaux-Lac ili Caudéran)
Tipovi zgrada i aktivnosti vrlo su različiti u ta tri dijela grada.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2009. na području gradske općine živi stanovnika, - INSEE što smješta ovaj grad na deveto mjesto u Francuskoj prema broju stanovnika. U gradskoj aglomeraciji 2009. je živjelo stanovnika, dok utjecajna zona grada, koja je šesta po broju stanovnika u Francuskoj, ima stanovnika. Nakon razdoblja naglog opadanja stanovništva (oko 267 000 stanovnika 1968., a samo 208 159 stanovnika 1982.) i velikih radova obnove starih četvrti, stanovništvo grada opet je počelo rasti. Bordoška općina, koja je u 20 godina od 1990. do 2009. dobila 26 000 novih stanovnika, i dalje ima veliku stopu rasta. Trenutačno je u fazi studija o spajanju općina, kao što su slučajevi Lille-Lomme ili Cherbourg-Octeville, kako bi broj stanovnika porastao iznad 300 000 te grad tako postao velika europska metropola.