mini|Mapa koja prikazuje neke interakcije na internetu Internetska kultura predstavlja kvazipodzemnu kulturu koja se razvija i održava među učestalim i aktivnim korisnicima interneta, poznatima kao netizens ili digitalni građani, koji prvenstveno međusobno komuniciraju online kao članovi zajednicā na internetu. To je, dakle, kultura čiji je utjecaj posredovan ekranima računala i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, u prvome redu internetom.
Internetska kultura proizlazi iz čestih interakcija među članovima unutar različitih online zajednica i njihova korištenja tih zajednica za komunikaciju, zabavu, posao i rekreaciju. Prve online zajednice ovog tipa bile su fokusirane na interese i hobije anonimnih ili psudonimnih korisnika koji su rano prihvatili internet. Često su imali akademske, tehnološke, visoko specijalizirane ili čak subverzivne interese.
Raznolikost internetske kulture potaknula je proučavanje njezinih mnogobrojnih aspekata kao što su anonimnost/pseudonimnost, društveni mediji, igre i specifične zajednice, a također je pokrenula pitanja o online identitetu i privatnosti na internetu.
Pregled Internetska kultura je kultura koja je uglavnom endemska za anonimne ili pseudonimne internetske zajednice i prostore. S obzirom na sveprisutno usvajanje i rastuću upotrebu interneta, utjecaj internetske kulture na društva i kulture, prije svega izvan virtualnog prostora, pokazao se značajnim. Elementi internetske kulture sve više oblikuju svakodnevni život. Isto tako, sve raširenije prihvaćanje interneta utjecalo je na internetsku kulturu; često provocirajući temeljne promjene u internetskoj kulturi kroz sramotu, cenzuru i cenzuru dok vrši pritisak na druge kulturne izraze da odu u ilegalu.
Elementi Iako su internetske subkulture raznovrsne, subkulture koje su nastale u ranim danima interneta dijele niz uočljivih vrijednosti koje se izražavaju na slične načine.
Vrijednosti u makrokulturi Prosvjetiteljska načela ističu važnosti internetske kulture iz kojih proizlazi mnogo drugih kulturnih elemenata. Ova načela mogu se povezati s počecima interneta kao tehnologije razvijene u zapadnom, a posebice američkom, kulturnom kontekstu te značajnom utjecaju akademske kulture, hakerske etike i kulture igrača, koji u različitim stupnjevima usvajaju i podižu kulturne vrijednosti kao što je na primjer znatiželjna razigranost, kompetitivnost i suradnička samoaktualizacija koja obično teži primjenom empirijskog racionalizma u zajednici putem debate, natjecanja i kreativnog izražavanja.
Privatnost je također jedna od značajnih vrijednosti u internetskoj kulturi. Privatnost igra ključnu ulogu u očuvanju slobode izražavanja, osobne slobode i društvene jednakosti među vršnjacima, čineći anonimnost ili pseudonimnost cijenjenom značajkom online usluga za korisnike interneta. Ovo je posebno slučaj za slobodoumnike, društvene devijante, političke disidente, novinare, haktiviste / aktiviste i pripadnike hakerskih, ( cyber) punk ili drugih underground subkultura, gdje nedostatak privatnosti može dovesti pojedinca u opasnost. Anonimnost ili pseudonimnost prvobitno su proizašle kao rezultat tehničkih ograničenja ranih mrežnih sustava. unutar mrežnih zajednica kao što su zajednice za igranje igara, zajednice s porukama/pločama sa slikama, kao i web-mjesta foruma i društveni mediji bila je, a i dalje je sastavni dio Internet kultura.
Razigrana znatiželja dodatno je obilježje internetske kulture koje proizlazi iz njenih početaka u kulturi kreativnih hakera i kulturi igrača. U okviru internetske kulture, postoji snažna želja za razumijevanjem složenih problema i sustava, bilo iz čiste radoznalosti ili kako bi se ta razumijevanja iskoristila u svrhe trivijalnih, zabavnih ili čak praktički besmislenih ciljeva.
Učenje, tehnička ili mentalna sposobnost i nepoštivanje autoriteta druga su pravila koja ulaze u internetsku kulturu iz svojih matičnih subkultura. Vrijednost kompetencije, a time i učenja, uvodi se kroz kulturu cyberhakera, gdje je kompetencija ključna za uspješno postizanje ciljeva; hakerska kultura, gdje je potrebna tehnička sposobnost da se naprave nove i zanimljive stvari; kao i Otaku i kulture igranja, Opsesivna predanost i ponekad potrebne tehničke/mentalne vještine često su poticane ili čak ohrabrene kako bi se pojedinci u potpunosti posvetili dubokim i dugotrajnim hobijima, te briljirali u njima unutar internetske kulture. Kao što je prikazano u hakerskoj etici, društveni status uglavnom ne postoji i odgovara samo izravno percipiranoj tehničkoj kompetenciji.Zbog toga, internetska kultura često ne cijeni autoritet koji nije potkrijepljen tehničkom vještinom, te stoga očito zanemaruje pozivanje na autoritet.
Sloboda informacija (tj. dijeljenje i radikalna transparentnost) smatraju se važnim vrijednostima unutar internetske kulture.
Manifestacije "Omiljeni napitak civiliziranog svijeta." – Thomas Jefferson', (14. veljače 1824.)Coffee https://www.monticello.org/research-education/thomas-jefferson-encyclopedia/coffee/#fn-1 Kava je kulturološki zastupljenija od čaja u internetskoj kulturi, posebice unutar hakerske subkulture i zajednica tehničara. To se dijelom odnosi na američko podrijetlo ranog interneta i njegovu povezanost s prosvjetiteljskim načelima. Veći sadržaj kofeina u kavi u odnosu na čaj posebno je koristan za one koji se bave tehničkim hakiranjem te tehničkim i kreativnim zajednicama koji provode brojne sate na zadacima koji zahtjevaju povćan fokus. Prvi stream putem web kamere na internetu bio je posvećen lončiću za kavu, koristeći se kako bi pratili kada treba skuhati još kave u računalnom laboratoriju koji je bio domaćin streama.Automatizacija uredske proizvodnje kave bila je predmet prvotravanjskog internetskog standarda pod nazivom Hyper Text Coffee Pot Control Protocol.
Provokativan humor koji je duhovit, suhoparan, mračan, jeziv, samozatajan, mizantropski i/ili politički nekorektan. Bez sumnje, to je najistaknutiji prikaz internetske kulture i njenih supkultura.Giselinde Kuipers, "Good Humor, Bad Taste: A Sociology of the Joke", , 2015, pp.41, 42 Copypasta, Dank Memes i Shitposting prikazuju naglasak kulture na. Ovaj humor često uključuje tešku satiru i/ili parodiju. Nasljedujući od svojih izvornih supkultura, internetska kultura obuhvaća i "razigran, bez poštovanja" stav, istovremeno sučeljavajući se s mainstream kulturom.
Trolanje je još jedna manifestacija internetske kulture. S kulturološkim uvidom da na internetu apsolutno ništa ne treba shvaćati ozbiljno, oblikuje se odnos prema sadržaju koji je karakterističan za internetsku kulturu, odgovor osobe na trolanje (a ne sam čin trolanja) funkcionira kao šibolet.
Otaku (ponekad Weeaboo) supkultura također se nalazi u internetskoj kulturi. Značajan dio internetske kulture razvio se na anonimnim slikovnim pločama po uzoru na japanske slikovne ploče. Te ploče su izvorno sadržavale, a često i predstavljale, anime, mange i druge elemente japanske popularne kulture.
Širenje i širenje Internetska kultura i kiberkultura šire se putem raznovrsnih međuljudskih interakcija, obično posredovanih računalnim mrežama. Ove interakcije obuhvaćaju aktivnosti, pretraživanja, igre, virtualna mjesta i metafore te uključuju raznovrsnu paletu aplikacija. Neki od tih sustava podržavaju specijalizirani softver, dok drugi funkcioniraju na široko prihvaćenim internetskim protokolima. Primjeri uključuju, ali nisu ograničeni na:
Internet subkulture Kao i u drugim kulturama, nije svaki element internetske kulture vidljiv kod svih pojedinaca izloženih njoj, a postoji mnogo internetskih subkultura kojima pojedinci mogu biti izloženi.
Zbog upotrebe algoritama pojačavanja kuriranja na platformama društvenih medija, postoji zabrinutost zbog rasta radikalizacije u nekim novonastalim internetskim subkulturama. Važno je istaknuti da nije svaka kultura zastupljena na internetu smatrana "internetskom subkulturom"; termin "internetska subkultura" odnosi se na kulturu korisnika koji komuniciraju prvenstveno online.
Rane internetske supkulture
Akademska kultura Hakerska kultura Vojna i obavještajna kultura Anonimna kultura Hakerska kultura Haktivistička / kiberhakerska kultura Kultura memeova Gamerska kultura, kultura videoigara Kultura otakua
Novije internetske supkulture
Kultura influencera Kultura incela Manosphere Dirtbag left Kultura otkazivanja Fediverse Racionalna zajednica Djelotvorni altruizam Battleboarderi Brogramer
Povijest Kulturna povijest Interneta obilježena je brzim promjenama. Internet se razvijao paralelno s brzim i postojanim tehnološkim napretkom u računarstvu i komunikaciji podacima. Široko dostupan pristup Internetu postao je stvarnost kada su troškovi infrastrukture značajno pali zbog uzastopnih tehnoloških poboljšanja.
Iako je kultura Interneta nastala tijekom procesa stvaranja i razvoja ranih mrežnih zajednica – poput onih koje se nalaze na sustavima oglasnih ploča prije nego što je internet dosegao standardno usvajanje u razvijenim zemljama – mnogi od kulturnih elemenata poziču iz drugih prethodno postojećih offline kultura i subkultura koje su preteča Internetu. Konkretno, internetska kultura uključuje mnoge elemente telegrafske kulture (osobito radioamaterske kulture), kulture igara i kulture hakera.
U počecima se digitalna kultura priklanjala anglosferi. Kao jedna od posljedica ranog oslanjanja računalne tehnologije na sustave tekstualnog kodiranja koji su uglavnom bili prilagođeni engleskom jeziku, anglofona društva – za kojima su slijedila druga društva s jezicima temeljenim na latiničnom pismu – imale su privilegiran pristup digitalnoj kulturi i Interntu. Međutim, postupno su postali sve popularniji i drugi jezici. Konkretno, udio sadržaja na internetu koji je na engleskom jeziku pao je s otprilike 80 % u 1990-ima na oko 52,9 % u 2018. godini.
S napretkom tehnologije, kultura interneta nastavlja prolaziti kroz promjene. Uvođenje pametnih telefona i tablet računala te rastuća računalna mrežna infrastruktura diljem svijeta povećali su broj korisnika interneta, a također su rezultirali proliferacijom i širenjem online zajednica. Kako se internetska kultura nastavlja razvijati među aktivnim i čestim korisnicima interneta, ona se razlikuje od drugih kultura i subkultura koje su ranije postojale izvan online prostora. To uključuje čak i kulture i subkulture od kojih internetska kultura crpi mnoge elemente.
Jedan od kulturnih prethodnika internetske kulture bio je amaterski radio, poznat i kao radioamaterstvo. Povezujući se na velike udaljenosti, radioamateri su uspjeli formirati jedinstvenu kulturnu zajednicu s izraženim tehnokratskim temeljima. Ova zajednica je proizlazila iz činjenice da je radio oprema koja se koristila bila izbirljiva i sklona kvarovima. Područje koje je kasnije postalo Silicijska dolina, odakle potječe većina moderne internetske tehnologije, bilo je rano mjesto radiotehnike. Uz izvorni mandat za robusnošću i otpornošću, otpadnički duh rane radioamaterske zajednice kasnije je unio kulturnu vrijednost decentralizacije i gotovo potpunog odbacivanja regulacije i političke kontrole koji su karakterizirali prvotno razdoblje rasta interneta, sa snažnim podvodnim strujama Divljeg zapada. duh američke granice.
Početkom ranih 1970-ih kao dio ARPANET-a, digitalne mreže bile su male, institucionalne, tajanstvene i spore, što je većinu upotrebe ograničavalo na razmjenu tekstualnih informacija, kao što su poruke među osobama te izvorni kod. Pristup tim mrežama uglavnom je bio ograničen na tehničku elitu temeljenu na malom broju prestižnih sveučilišta. Originalna američka mreža povezivala je jedno računalo u Utahu s preostala tri računala u Kaliforniji.https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/library/tech/99/12/biztech/articles/122099outlook-bobb.html