Hrvatski parlamentarni izbori 2024. izbori su za jedanaesti saziv Hrvatskog sabora, održani u utorak, 16. travnja (u iseljeništvu) i srijedu, 17. travnja 2024. godine. Uslijedili su prije izbora za Europski parlament 2024. godine.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je kako je na izbore izašlo 61,48 % birača, odnosno da je od ukupno 3.482.150 birača glasovalo njih 2.140.824.

Izborni postupak Birao se 151 član Sabora kako slijedi: Hrvatska je podijeljena na deset izbornih jedinica. U svakoj izbornoj jedinici 14 mandata proporcionalno se dodjeljuje pomoću D'Hondtove metode za ukupno 140 mandata. Primjenjuje se preferencijsko glasovanje i izborni prag od 5 %. Tri zastupnička mjesta biraju Hrvati izvan domovine (11. izborna jedinica). Osam mandata biraju pripadnici nacionalnih manjina (12. izborna jedinica).

Hrvatski sabor u rujnu 2023. donio je novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja prostorni obuhvat izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 %) promijeniti jedinicu u kojoj žive.Sabor izglasao sa 77 ruku ‘za‘: Ovo su nove hrvatske izborne jedinice Jutarnji list Preuzeto 6. ožujka 2024.

Datum Izbori za 11. saziv Hrvatskoga sabora održali su se u srijedu 17. travnja, kako je odlučio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji je donio i odluku da se izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske održe u nedjelju, 9. lipnja. U priopćenju Ureda predsjednika navodi se da je, prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, članak 5., stavak 3., dan provedbe izbora neradni dan. To je prvi puta da su se izbori održavali u srijedu,Milanović objavio datum izbora, prvi put ikada glasat ćemo u srijedu. Bit će neradna Glas Istre Preuzeto 15. ožujka 2024. dok su izbori 3. siječnja 2000. bili u ponedjeljak.Ovo nije prvi put da na parlamentarne izbore izlazimo na radni dan: Evo kada se zadnji put to dogodilo Jutarnji list Preuzeto 15. ožujka 2024.

Rezultati Hrvatska demokratska zajednica je četvrti put za redom dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, no nije uspjela osvojiti dovoljan broj mandata za većinu u Saboru. HDZ osvaja 61 mandat, dok drugoplasirana koalicija Rijeke pravde osvaja 42 mandata i u teoriji može sastaviti vladu.

Smatra se da je za sastavljanje nove vlade ključan trećeplasirani Domovinski pokret, koji je osvojio 14 mandata. Koalicija Stranke Vodeći kandidat IdeologijaGlasoviMandati Ukupno % Razlika Ukupno +/- HDZ i partneri Andrej Plenković 34,32 % –2,84 %   5 Rijeke pravde Peđa Grbin socijaldemokracijasocijalni liberalizamproeuropejstvo 25,40 % +0,53 %   1 DP i partneri Ivan Penava 9,56 % –1,33 %   2 Most–Suverenisti Nikola Grmoja socijalni konzervativizamekonomski liberalizamsuverenizam 8,02 % +0,63 %   3 Možemo! – politička platforma 50px Sandra Benčić ekosocijalizamprogresivizamsocijaldemokracijaproeuropejstvo 9,10 % +2,11   6 Naša Hrvatska i drugi Davorko Vidović socijaldemokracijaregionalizamproeuropejstvo 1,63 % —   1 Fokus–Republika Damir Vanđelić klasični liberalizamekonomski liberalizamzelena politika 2,25 % — ± 0Nacionalne manjine prava manjina——— ± 0Ostali8,40 %— ± 0Ukupno100 %151Važeći glasovi——Nevažeći glasovi——Izlaznost62,30 %15,4 %Broj birača100 %

Po političkim strankama KoalicijaStrankaMandati strankeMandati koalicijeKoalicija HDZ-aHDZ5561HDS1HSLS2HNS1HSU1Marijana Petir1Rijeke pravdeSDP3742Centar2DO i SIP1GLAS1HSS1DP, PiP, stranka Nezavisni i ostaliDP1214stranka Nezavisni1Pravo i pravda1Most, HS i ostaliMost811HS2Marija Selak Raspudić1Možemo!10IDS2NPS2Fokus1Nacionalne manjineSDSS38nezavisni5Ukupno151 Napomena: Nakon izbora, a prije konstituiranja Sabora su zastupnici Nino Raspudić (Most), Vesna Vučemilović (HS) i Josip Jurčević (DP) napustili svoje stranke.

Po izbornim jedinicama Jedinica Glasovi Ukupnozastupnika HDZ RP DP Most Možemo NŠ F–R I. 230.550 14 27,65 %(5) 24,37 %(4) 9,29 %(1) 7,43 %(1) 19,87 %(3) 0,91 %(0) 3,44 %(0) II. 202.854 14 35,34 %(6) 24,83 %(4) 11,13 %(2) 9,07 %(1) 8,57 %(1) 1,16 %(0) 2,75 %(0) III. 211.710 14 27,56 %(5) 36,75 %(6) 5,06 %(0) 3,83 %(0) 6,24 %(1) 12,20 %(2) 0,85 %(0) IV. 202.567 14 41,81 %(7) 25,20 %(4) 13,07 %(2) 6,04 %(1) 5,49 %(0) 1,00 %(0) 0,96 %%(0) V. 177.190 14 42,78 %(7) 19,57 %(3) 19,30 %(3) 8,48 %(1) 3,60 %(0) 0,42 %(0) 0,98 %(0) VI. 236.121 14 24,84 %(4) 23,81 %(4) 8,70 %(1) 9,50 %(1) 18,14 %(3) 0,60 %(0) 7,75 %(1) VII. 194.831 14 41,31 %(7) 25,35 %(4) 8,64 %(1) 6,61 %(1) 6,93 %(1) 0,69 %(0) 1,64 %(0) VIII. 205.518 14 21,28 %(4) 33,36 %(6) 4,02 %(0) 5,71 %(1) 10,24 %(1) 15,92 %(2) 1,88 %(0) IX. 202.706 14 39,74 %(7) 19,38 %(3) 10,64 %(2) 12,08 %(2) 4,44 %(0) 0,89 %(0) 0,99 %(0) X. 216.320 14 37,00 %(6) 25,46 %(4) 10,83 %(2) 11,46 %(2) 5,27 %(0) 0,53 %(0) 0,49 %(0) Hrvatsko iseljeništvo (XI.) 40.412 3 79,45 %(3) — — 6,64 %(0) 3,07 %(0) — 0,49 %(0) Nacionalne manjine (XII.) 8 — Ukupno 2.120.779 151 34,32 %(61) 25,40 %(42) 9,56 %(14) 8,02 %(11) 9,10 %(10) 1,63 %(4) 2,25 %(1)

Nakon izbora mini|desno|Logotip izbora. 240px|mini|desno|Izborne jedinice za izbore 2024. godine. Andrej Plenković je proglasio pobjedu HDZ-a i najavio je početak sastavljanje treće HDZ-ove vlade sljedeći dan. Plenković je također čestitao drugim političkim strankama. SDP-ov Peđa Grbin izjavio je kako se nadao boljem rezultatu te je najavio sastavljanje manjinske vlade.

Ustavni sud je 19. travnja zaključuje da predsjednik Zoran Milanović ne može biti mandatar za sastavljanje vlade, čak i ako da ostavku. Kao razlog navodi da je Milanović sudjelovao u kampanji i time prekršio prethodno upozorenje Suda. Troje ustavnih sudaca izdalo je izdvojeno mišljenje navodeći da nema argumenata za opravdanje ove odluke te da Ustavni sud koristi „neustavne prijetnje” te potkopava volju birača. Milanović je na svojem priopćenju, ispred fotografije predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića kako se druži s ministrima Olegom Butkovićem i Brankom Bačićem, optužio Sud za pokušaj državnog udara.

Kao jedan od scenarija za formiranje vlade, Peđa Grbin je predstavio ideju takozvane antikorupcijske vlade. Ona bi podrazumijevala konstituiranje Sabora u kojem bi oporbene stranke imale većinu za donošenje zakona. Tako bi se iz Sabora mogao izglasati novi izborni zakon te poništiti postavljanje Ivana Turudića kao državnog odvjetnika, nakon čega bi se moglo održati nove izbore.

Izbori su 21. travnja ponovljeni na dva biračka mjesta. U Sračincu su se ponovili izbori za manjinske zastupnike albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine zbog viška izbornih listića. U Markušici se dogodila greška gdje su 83 člana srpske manjine glasala dvaput: za V. izbornu jedinicu i XII. izbornu jedinicu.

Izborne liste Državno izborno povjerenstvo donijelo je odluku o pravovaljano predloženim listama u I. – XI. izbornim jedinicama i pravovaljano predloženim kandidatima u XII. izbornoj jedinici. Od predloženih lista, odbijene su liste stranke Demokršćani jer je stranka registrirana 19. ožujka, četiri dana nakon donesene odluke predsjednika Milanovića o raspisivanju izbora, stoga nije imala pravo predlaganja stranačkih lista.

Analiza osvojenih glasova i mandata +KoalicijaPostotak glasovaBroj mandataPostotak mandataRazlika između postotka mandata i postotka glasovaIdealni broj mandataRazlika između idealnog broja mandata i (osvojenog) broja mandataHDZ i partneri34,32 %6142,66 % +8,34 %49 +12Rijeke pravde25,40 %4229,37 % +3,97 %36 +6DP i partneri9,56 %149,79 % +0,23 %140Most–Suverenisti8,02 %117,69 % -0,33 %110Možemo! – politička platforma9,10 %106,99 % -2,11 %13 -3Naša Hrvatska i drugi (IDS)1,63 %42,80 %+1,17 %2 +2Fokus–Republika2,25 %10,70 % -1,55 %3 -2

Izvori

Vanjske poveznice Službene stranice Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske

Bilješke

2024