+Velike lože u Sloveniji Velike lože Broj ložaVelika loža Slovenije11Veliki orijent Slovenije6Velika regularna loža Slovenije7 Velika ženska loža Italije1 Velika ženska loža Francuske1
Slobodno zidarstvo (slov. prostozidarstvo) u Sloveniji djeluje od početka druge polovice 18. stoljeća. Prva loža slobodnih zidara na području današnje Slovenije osnovana je 1782. godine u Mariboru. Prva slovenska velika loža utemeljena je 1999. godine.
Danas u Sloveniji djeluje regularna Velika loža Slovenije i nekoliko liberalnih, odnosno kontinentalnih, velikih loža.
Povijest
mini|220px|desno|Pregača majstora iz 18. stoljeća izložena u Narodnom muzeju Slovenije. Početci slobodnog zidarstva među Slovencima sežu u 1770-e godine, kada su u Trstu osnovane lože u kojima su prvi Slovenci postali članovi ove bratovštine. Uslijedilo je osnivanje prvih slobodnozidarskih loža na slovenskom prostoru: Loža "Ujedinjena srca" (sloven. Združena srca, njem. Zu den vereinigten Herzen) u Mariboru 1782. godine, Loža "Hrabrost" (Pri pogumu, Zur Freiem Uthigkeit) u Gorici 1785. te Loža "Dobročinstvo i postojanost" (Dobrodelnost in stanovitnost, Zur Wohltätigkeit und Standhaftigkeit) u Ljubljani 1792. godine. Lože u Mariboru i Gorici djelovale su tek jednu godinu.
mini|250px|lijevo|Diploma koju je Loža "Prijatelji kralja Rima i Napoleona" u Ljubljani izdala Žigi Pagliaruzziju 16. ožujka 1812. Rimsko-njemački car Franjo II. zabranio je slobodno zidarstvo carskim dekretom 1795. godine na čitavom području Habsburške Monarhije, uključujući i slovenske zemlje. Međutim, tijekom francuske uprave nad Ilirskim pokrajinama (1806. – 1813.), francuski časnici i činovnici pod zaštitom Velikog orijenta Francuske osnivaju nove lože. Godine 1806. u Kopru je osnovana Loža "Levantska maslina" (Levantinska oljka, fran. Olivier du Levant), a 1809. u Ljubljani vojna Loža "Pravo prijateljstvo" (La Parfaite Amitié). Godine 1812. iz te je lože proizašla nova, politički intonirana Loža "Prijatelji kralja Rima i Napoleona" (Prijatelji rimskega kralja in Napoleona, Les Amis du Roi de Rome et de Napoléon). S povratkom Habsburgovaca 1813. godine sve lože ponovno su zabranjene.
Nakon Prvog svjetskog rata, u novonastaloj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, osnovana je Velika loža "Jugoslavija", pod čijim je okriljem 1931. godine u Ljubljani uspostavljena Loža "Valentin Vodnik". Političke okolnosti i približavanje Drugom svjetskom ratu dovele su do prestanka rada svih loža, uključujući i gašenje Velike lože "Jugoslavija" 1940. godine. U razdoblju socijalističke Jugoslavije (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo bilo je zakonom zabranjeno.
Obnova slovenskog slobodnog zidarstva započela je 1992. godine kada je Velika loža Austrije osnovala Ložu "Ilirija" u Beču, s ciljem okupljanja slobodnih zidara iz Slovenije i Hrvatske. Zbog organizacijskih potreba, 1994. godine u Klagenfurtu je osnovana Loža "Dialogus", koja je preuzela obveze prema slovenskim članovima. U studenom 1996. godine u Ljubljani su osnovane prve dvije lože, a 1998. i treća. Ove tri lože osnovale su 1999. godine prvu domaću veliku ložu – Veliku ložu Slovenije, koju je 2001. godine priznala Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) kao regularnu nadležnost.
U veljači 2017. godine u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani otvorena je izložba Tajna lože, posvećena povijesti slovenskog slobodnog zidarstva. Kulminacija interesa za ovu temu bio je međunarodni znanstveni simpozij održan 11. svibnja iste godine, na kojem su sudjelovali povjesničari iz srednjoeuropskih zemalja specijalizirani za istraživanje slobodnog zidarstva.
Regularna velika loža mini|140px|desno|Velika loža Slovenije, osnovana 1999. godine.
Velika loža Slovenije, skraćeno VLS, – Velika loža Slovenije, pod nazivom Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije, je registrirana udruga upisana u Centralni register društev Republike Slovenije pri Ministarstvu za javnu upravu pod brojem 5922801 od 13. listopada 1995. godine sa sjedištem na adresi Dragomerška cesta 1, Brezovica pri Ljubljani. je regularna slovenska velika loža osnovana 1999. godine u Ljubljani. Ima preko 400 članova u 11 loža u Ljubljani, Mariboru, Kopru, Novoj Gorici i Ptuju.
Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju Ujedinjena velika loža Engleske te druge dvije matične velike lože – Velika loža Irske i Velika loža Škotske. Engleska velika loža priznala ju je 2001. godine.
Tradicionalne i liberalne velike lože
U Sloveniji danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ili tradicionalnom ustroju. Velika loža Slovenije je jedina regularna velika loža.
Veliki orijent Slovenije, skraćeno VOS, je mješovita velika loža osnovana 2012. godine. Članica je nekoliko međunarodnih saveza velikih loža, između ostalih i CLIPSAS-a i AACEE. Ima preko 100 članova u šest loža u Celju, Ljubljani i Taboru. Ima svoje lože i van Slovenije, u Zagrebu i Zemunu.
Velika regularna loža Slovenije, skraćeno VRLS, je tradicionalna velika loža osnovana 2014. godine u Ljubljani. Članica je dvije međunarodne asocijacije: CIGLU i SOGLIA. Ima preko 250 članova u sedam loža.
Velika suverena loža Dacije (sloven. Velika suverena loža Dakija), skraćeno VSLD, jedna je od mlađih velikih loža u Sloveniji. Nosi naziv po Daciji, povijesnoj pokrajini na području koje danas pripada Rumunjskoj. Članica je Velike alijanse "Tracija" te ima sestrinske velike lože (tj. lože istog naziva) u nekoliko drugih država.
Inozemne velike lože u Sloveniji Pored slovenskih velikih loža, u Sloveniji djeluju i lože koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: Velika ženska loža Francuske (GLFF) u Sloveniji ima jednu ložu pod svojom zaštitom. Velika ženska loža Italije (GLMFI) ima jednu ložu pod svojom okriljem u Sloveniji, i to Ložu "Velika mati" (Loggia Velika Mati) br. 42 u Ljubljani od rujna 2021. godine.
Velika ženska loža Francuske i Velika ženska loža Italije su članice tri značajna međunarodna saveza velikih loža, i to CLIMAF, zatim CLIPSAS (ima posebni savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću Ujedinjenih naroda) i Alijansa masona Europe (upisana u Registar transparentnosti Europske komisije).
Neke lože slobodnih zidara bile su pod pokroviteljstvomn drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj je pod svojom zaštitom imala Ložu "Saint Germain" u Taboru, od 1994. do 2007. godine. Velika loža Austrije (GLvÖ) je 1996. godine osnovala dvije lože u Ljubljani (Loža "Dialogus" i Loža "Žiga Zois") i još jednu u listopadu 1998. (Loža "Arcus"). Ove tri lože su u listopadu 1999. godine formirale Veliku ložu Slovenije. Opći slobodnozidarski red "Hermetica" (UFH) preuzima pod svoju zaštitu Ložu "St. Germain" iz Tabora 2007. godine. Osniva još dvije lože, Loža "Ex Oriente Lux", Loža "Sanctum Sanctorum". Ove tri lože su 2012. godine formirale Veliki orijent Slovenije. Veliki orijent Hrvatske (VOH) je krajem 2010-ih pod svojom zaštitom imao Ložu "Jože Plečnik" br. 13 u Ljubljani.
Poznati slobodni zidari
Jurij Vega (1754. – 1802.), matematičar i artiljerac Milan Vidmar (1885. – 1962.), šahist, inženjer elektrotehnike i akademik
Vidi još Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj Slobodno zidarstvo u Austriji Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama Veliki orijent Francuske na Balkanu
Bilješke
Izvori
Bibliografija
Vanjske poveznice
Kategorija:Slobodno zidarstvo u Sloveniji Slovenija