Keir Rodney Starmer (London, 2. rujna 1962.) britanski je političar i odvjetnik, koji je bio premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 5. srpnja 2024. do 20. srpnja 2026. godine. Također je bio vođa Laburističke stranke od 2020. do 2026. godine. Član je Parlamenta za okrug Holborn i Saint Pancras od 2015. godine. Prethodno je bio ravnatelj Državnog odvjetništva od 2008. do 2013. godine.
Starmer je rođen u Londonu, a odrastao u Surreyu, gdje je pohađao državnu gimnaziju Reigate, koja je postala privatna škola dok je on bio student. Diplomirao je pravo na Sveučilištu u Leedsu 1985. godine i stekao poslijediplomsku diplomu iz građanskog prava na koledžu Saint Edmund Hall na Sveučilištu u Oxfordu 1986. godine. Nakon što je pozvan u odvjetničku komoru, Starmer se uglavnom bavio pitanjima ljudskih prava. Postavši članom Doughty Street Chambersa 1990. godine, imenovan je kraljičinim savjetnikom (QC) 2002. godine. Godine 2008. postao je ravnatelj Državnog odvjetništva (DPP), dužnost na kojoj je bio do 2013. godine.
Izabran u Parlament na općim izborima 2015. godine. Starmer je zagovarao drugi referendum o Brexitu, na kojem je izjavio da će glasati za ostanak u EU; ova je politika naposljetku uključena i u izbornu platformu Laburista 2019. godine.
Nakon što je Jeremy Corbyn podnio ostavku nakon poraza Laburista na općim izborima 2019., Starmer je pobijedio na izborima za vodstvo stranke 2020. Njegovo je vodstvo okarakterizirano kretanjem stranke prema političkom centru i napuštanjem većeg dijela ljevičarske platforme njegove kampanje, kao i protivljenjem nekim vladinim odgovorima na pandemiju COVID-19. Starmer je naglasio važnost uklanjanja antisemitizma u Laburističkoj stranci. Godine 2023. postavio je pet misija za laburističku vladu, usmjerenih na pitanja gospodarskog rasta, zdravlja, čiste energije, kriminala i obrazovanja.
desno|mini|247x247px| Starmer 2012. godine
Rani život i obrazovanje Keir Rodney Starmer rođen je u Southwarku u Londonu, 2. rujna 1962. Odrastao je u gradiću Oxted u Surreyu. Drugo je od četvero djece Josephine (rođene Baker), medicinske sestre, i Rodneyja Starmera, koji je bio alatničar. Njegova majka je imala Stillovu bolest. Njegovi su roditelji bili pristaše Laburističke stranke.
U svojim tinejdžerskim godinama Starmer je bio aktivan u laburističkoj politici; bio je član Laburističke stranke mladih socijalista u East Surreyu. Svirao je flautu, klavir i violinu. Starmer je studirao pravo na Sveučilištu u Leedsu, diplomirao je s odličnim ocjenama i diplomom prvostupnika prava (LLB) 1985. godine, postavši prvi član obitelji koji je završio fakultet. Pohađao je poslijediplomski studij građanskog prava (BCL) na Sveučilištu u Oxfordu 1986. godine.
Pravna karijera lijevo|mini| Starmer u Chatham Houseu 2013. godine.|274x274px Odvjetnik
Starmer je postao odvjetnik 1987. godine u Middle Templeu. Radio je kao pravni službenik za kampanju Liberty do 1990. godine. Bio je član Doughty Street Chambersa od 1990. nadalje, prvenstveno radeći na pitanjima ljudskih prava. Pozvan je u nekoliko karipskih zemalja, gdje je branio osuđenike osuđene na smrtnu kaznu. Pomagao je Helen Steel i Davidu Morrisu u slučaju McLibel, u suđenju i žalbi na engleskim sudovima, a zastupao ih je i na Europskom sudu.
Starmer je imenovan kraljičinim savjetnikom 9. travnja 2002. godine. Iste godine postao je zajednički voditelj Doughty Street Chambers-a. Starmer je služio kao savjetnik za ljudska prava u Policijskom odboru Sjeverne Irske i u Udruženju šefova policije UK, a također je bio član odbora za smrtnu kaznu Ministarstva vanjskih poslova i Commonwealtha od 2002. do 2008. godine. Kasnije je naveo svoj rad u policiji u Sjevernoj Irskoj kao ključan razlog nastavka političke karijere. Tijekom tog vremena također je protestvovao i pisao mišljenja protiv rata u Iraku.
U srpnju 2008. godine, barunica Škotske od Asthala, državna tužiteljica Engleske i Walesa, imenovala je Starmera za novog voditelja Državnog odvjetništva. Preuzeo je dužnost od Kena Macdonalda, 1. studenoga 2008. godine.
Starmer je napustio dužnost u studenom 2013., a zamijenila ga je Alison Saunders. Kasnije tog mjeseca, Laburistička stranka objavila je da će Starmer pokrenuti istragu o promjeni zakona, kako bi se pružila dodatna zaštita žrtvama silovanja i zlostavljanja. U to se vrijeme već nagađalo da će se kandidirati kao kandidat Laburističke stranke za britanski parlament na izborima 2015.
Godine 2014. Starmer je bio jedan od predstavnika Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu u tužbi o genocidnoj namjeri Srbije, argumentirajući da je Srbija namjeravala zauzeti trećinu hrvatskog teritorija i očistiti ga od Hrvata.
Rana politička karijera lijevo|mini| Starmer na pokretanju predizborne kampanje Laburista, 31. listopada 2019. godine.|324x324px Član Parlamenta Starmer je u prosincu 2014. izabran za budućeg parlamentarnog kandidata Laburističke stranke za izbornu jedinicu Holborn i Saint Pancras, nakon odluke tadašnjeg zastupnika Franka Dobsona da se povuče. Starmer je izabran u Parlament s 17.048 glasova. Brojni su ga aktivisti poticali da se kandidira na izborima za vodstvo Laburističke stranke 2015., nakon ostavke Eda Milibanda, on je to odbio, za razlog navodeći nedostatak političkog iskustva.
Nakon Corbynove pobjede na izborima za vodstvo Laburističke stranke 2016. u rujnu, Starmer je prihvatio imenovanje državnog tajnika u sjeni za Brexit.
mini| Starmer razgovara o politici Brexita Laburističke stranke s Jeremyjem Corbynom, prosinac 2019. godine|249x249px
U svibnju 2017. godine Starmer je rekao da "sloboda kretanja u EU mora nestati", ali da je važno omogućiti građanima EU-a da migriraju u UK, s obzirom na važnost useljavanja za gospodarstvo UK-a. Starmer je bio zagovornik novog referenduma o Brexitu. Ovo je stajalište uključeno i kao zvanična politika Laburističke stranke u stranačkom programu za opće izbore 2019. godine.
Vodstvo Laburističke stranke mini| Starmer na izborima za vodstvo Laburističke stranke 2020. u Bristolu.|247x247px Na općim izborima 2019. Laburisti su pretrpjeli najteži izborni poraz od 1935. godine, a Konzervativna stranka osvojila je većinu. Ovo je ujedno bio i četvrti uzastopni poraz Laburističke stranke na općim izborima. Nakon ovog poraza, Jeremy Corbyn je najavio da će se povući s mjesta čelnika Laburističke stranke . Starmer je najavio svoju kandidaturu na izborima za vodstvo koji su uslijedili 4. siječnja 2020., dobivši potporu zastupnika. Starmer je 4. travnja 2020. pobijedio na natjecanju za vodstvo Laburista 2020., pobijedivši Rebeccu Long-Bailey i Lisu Nandy, s 56,2% glasova u prvom krugu.
Tijekom njegova mandata stranka se približila političkom centru. Pod Starmerovim mandatom, stranka još uvijek podržava renacionalizaciju britanskih željeznica, i obećala je stvoriti energetsku tvrtku u javnom vlasništvu, GB Energy, kako bi se "natjecala s privatnom industrijom i promicala obnovljivu energiju", koja se razlikuje od pune nacionalizacije energetske industrije kao što je ranije obećano.
Laburistička stranka izgubila je gotovo 100.000 članova tijekom 2021. godine. Stranka je također kritizirana jer navodno nije odgovorila na rasizam i islamofobiju unutar stranke, kao što je utvrđeno u Fordeovom izvješću za 2020. koje je naručio Starmer, a izradio Martin Forde. Stranku je optužio za "hijerarhiju rasizma i diskriminacije" u kojoj se određeni oblici rasizma i zlostavljanja ne shvaćaju ozbiljno kao drugi. Crni laburistički zastupnici osudili su reakciju stranke na probleme navedene u izvješću. mini| Starmer s tadašnjim premijerom Borisom Johnsonom i bivšom premijerkom Theresom May, 14. studenoga 2021.|271x271px Nakon optužbi o antisemitizmu tijekom vodstva Jeremyja Corbyna, Starmer je obećao da će okončati antisemitizam u stranci. Starmer se ispričao za "mrlju" antisemitizma unutar stranke, dodavši da će "iz korijena iščupati taj otrov". U listopadu 2020., nakon objave izvješća Povjerenstva za jednakost i ljudska prava (EHRC) o antisemitizmu u stranci, Starmer je u potpunosti prihvatio njegove nalaze i ispričao se Židovima u ime stranke.
mini| Starmer s Liz Trus i Rishi Sunakom, na Nacionalnom danu sjećanja 2023.|252x252px
Tijekom rata između Izraela i Hamasa, Starmer je istaknuo svoju potporu Izraelu, te izjavio da bi bio naklonjen vojnoj pomoći zemlji i nazvao akcije Hamasa terorizmom. U intervjuu 11. listopada 2023., Starmer je upitan bi li bilo primjereno da Izrael potpuno prekine opskrbu Gaze strujom i vodom, a Starmer je odgovorio da "misli da Izrael na to ima pravo" i da je "očito da sve treba učiniti u okviru međunarodnog prava". Starmer je 20. listopada, nakon kritika i ostavki laburističkih vijećnika, rekao da je samo mislio da Izrael ima pravo braniti se. Starmer je rekao da bi prekid vatre samo koristio Hamasu za buduće napade. desno|mini| Starmer 7. veljače 2024.|252x252px
Političke pozicije Starmerova politika je opisana kao nejasna i "teška za definiranje". Kada je izabran za vođu Laburista, za Starmera se vjerovalo da pripada mekoj ljevici Laburističke stranke. Međutim, od tada se preselio u politički centar.
Domaća pitanja Starmer je u više navrata naglašavao potrebu reforme javnih institucija. Obećao je ukinuti Dom lordova i zamijeniti ga izravno izabranom "Skupštinom regija i nacija", ali detalji o tome bit će predmet javne rasprave. Starmer snažno podržava zelene politike za rješavanje klimatskih promjena. Obvezao se eliminirati fosilna goriva iz britanske električne mreže do 2030. godine, pet godina prije cilja konzervativne vlade.
Starmer se obvezao da će smanjiti stope nasilja nad ženama i djevojčicama, prepoloviti stope teških nasilnih zločina, povećati povjerenje u sustav kaznenog pravosuđa i stvoriti Optužnu komisiju koja bi imala za zadatak "donošenje reformi kako bi se preokrenuo pad u broju kaznenih djela koja se rješavaju".mini| Starmer s tadašnjim američkim Državnim tajnikom, Mikeom Pompeom, i američkim veleposlanikom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Woodyjem Johnsonom, srpanj 2020.|253x253px Vanjski poslovi Starmer je glasao za ostanak u EU na referendumu o Brexitu i, kao državni tajnik u sjeni za Brexit, zagovarao je drugi referendum o Brexitu nakon povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz EU.
Starmer je zagovarao kraj svih "ilegalnih ratova" i reviziju britanskog izvoza oružja . Tijekom svoje kampanje za vodstvo, obećao je stvoriti Zakon o sprječavanju vojne intervencije, koji bi dopuštao samo zakonite vojne akcije uz potporu Donjeg doma. Starmer je 2015. izjavio kako vjeruje da rat u Iraku " nije zakonit prema međunarodnom pravu, jer nije postojala UN-ova rezolucija koja ga izričito odobrava". Starmer je pozvao na sankcije protiv kineskih dužnosnika koji su bili umiješani u kršenja ljudskih prava.
Tijekom tranzicije SAD-a s predsjedništva Donalda Trumpa na predsjedništvo Joea Bidena, izjavio je: "Ja sam protiv Donalda Trumpa, ali podržavam Ameriku. I optimističan sam u pogledu novog odnosa koji možemo izgraditi s predsjednikom Joe Bidenom." Rekao je da je "Britanija najjača" onda kada je "most između SAD-a i ostatka Europe".
Godine 2021. Starmer je izjavio da Izrael "mora poštovati međunarodno pravo" i pozvao izraelsku vladu da radi s palestinskim čelnicima na deeskalaciji izraelsko-palestinskog sukoba. Starmer je također izrazio podršku stvaranju "obrnutog OPEC-a " za promicanje obnovljive energije. Odbacio je tvrdnju da je Izrael država apartheida. U siječnju 2024., Starmer je rekao da će buduća laburistička vlada priznati državu Palestinu kao dio multinacionalnog mirovnog procesa.