Aleksa Đukanović (Beograd, SR Jugoslavija, 4. siječnja 1998.) književnik je, književni i kazališni kritičar, urednik i publicist. Dvostruki je laureat »Prosvjetine« nagrade, koju je dobio dvaput zaredom: 2021. i 2022. godine. Životopis Srednju Pravno-poslovnu školu »Dimitrije Davidović« pohađao je u Zemunu, a osnovne i specijalizirane studije iz oblasti pravnih i ekonomskih znanosti i javnog sustava diplomirao je u Beogradu na državnoj Akademiji 2022. godine.

Prozu i kritiku publicirao je u beogradskom »NIN-u«, »Politici«, »Večernjim novostima«, »Danasu«, »Književnim novinama«, »Savremeniku«, »Književnim vertikalama«, novosadskoj »Zlatnoj gredi«, somborskim »Dometima«, vrbaskom »Tragu«, knjaževačkom »Istoku«, negotinskoj »Buktinji«, kruševačkoj »Bagdali«, mostarskim »Stranama.ba«, banjalučkom »SRP-u«, zagrebačkoj »Književnoj republici«, »Radio Gornjem Gradu« i istarskom »Booke.hr«, i u brojnim književnim časopisima, dnevnom tisku i po internetskim portalima za književnost, kulturu i društvena pitanja u regiji i Europi.

Autor je dvadeset knjiga pripovjedačke proze, romana, pjesama, eseja, dnevničkih zapisa te književne kritike.

Za novelu Pali inkvizitor bosanskohercegovačka SPKD »Prosvjeta« dodijelila mu je Književnu nagradu »Zvonimir Šubić« za pripovjednu prozu za 2021. godinu, a sljedeće, 2022. godine po drugi je put postao laureat »Prosvjetine« nagrade »Boško Milovanović«, ovoga puta za žurnalistiku (za esej »Četrdeset pet Golužinih godina«, o noveli Smrt gospodina Goluže Branimira Šćepanovića, koji je publiciran u Kulturnome dodatku beogradske »Politike«).https://konkursiregiona.net/nagrada-bosko-milovanovic-aleksi-djukanovicu/

Za kreativno književno stvaralaštvo u sadržaju i stilu nagrađen je uglednom tradicionalnom godišnjom Međunarodnom nagradom za književnost »Naji Naaman« za 2022./2023. godinu, u lipnju 2023. u Libanonu.

Talijanski kulturni pokret »Drugi talijanski humanizam« (»Comitato del Secondo Umanesimo Italiano«), općina Udine i pokrajina Udine iz Furlanije-Julijske krajine dodijelili su mu 2025. »Talijansku nacionalnu Počasnu nagradu Franz Kafka« (Premio fuori concorso: »Premio Onorario Franz Kafka Italia«, per speciali meriti) – za iznimnu angažiranost i posebne zasluge na području kulture, književnosti i umjetnosti.

Član je Društva književnika Vojvodine i Hrvatskog društva pisaca. Počasni je i doživotni član Kuće kulture »Naaman« u Libanonu.

Bio je urednik u književnim časopisima Sizif i Književni esnaf.

Objavljuje prozu i poeziju od 2019. godine. Svoja djela piše na mnogim varijetetima iz skupine BHSC jezika, uključujući jednakopravno srpski i hrvatski.

Tijekom 2025. godine, hrvatski nakladnik iz Opatije »Shura Publikacije« tiskao je Đukanovićeve Izabrane novele u dva sveska s ukupno devet novela i noveleta, a srbijanski nakladnik iz Beograda »Presing« iste godine izdao je knjigu Đukanovićevih »Izabranih priča 2015.–2025.«: Laboratorijum koju čini šest kraćih proza nastalih u prijašnjem desetljetnom razdoblju.

Živi i radi u Zemunu.

Djela (izbor) Europa in extremis, lirske pjesme i eseji (2021.) Jeretičke pjesme, lirika (2021.) Knjiga eseja, eseji i ogledi (2021.) Pali inkvizitor, fantastična novela (2021.) Novele, dvanaest sabranih novela u jednom tomu (2023.) Štrausov solilokvij, zbirka dvanaest pripovijedaka u impresionističkome maniru (2024.) Poslednji dan dobrog gospodina Cilića, povijesno-društvena novela (2024.) Ideološki habitus Ive Andrića, književno-polemička i teorijska studija (2024.) Izabrane novele: svezak I., novele i novelete (2025.) Izabrane novele: svezak II., novele i novelete (2025.) Laboratorijum: Izabrane priče 2015.–2025., kratke priče, pripovijetke i novelete (2025.)

Nagrade (izbor) Đukanović je laureat niza književnih odličja, priznanja i nagrada u regiji i inozemstvu, među inim dodijeljene su mu i:

2021.: Bosanskohercegovačka »Prosvjetina« nagrada »Zvonimir Šubić«Алекси Ђукановићу из Београда прва награда за најбољу причу - Glas Srpske 2022.: Bosanskohercegovačka »Prosvjetina« nagrada »Boško Milovanović«Nagrada „Boško Milovanović“ Aleksi Đukanoviću - Konkursi regiona 2023.: Libanonska Međunarodna književna nagrada »Naji Naaman« (Prix Littéraire Naji Naaman) 2025.: Talijanska Nacionalna nagrada »Franz Kafka« (Premio Nazionale Franz Kafka Italia) 2025.: Talijanska Nacionalna Počasna nagrada »Franz Kafka« (Premio Nazionale Franz Kafka Italia – Premio Onorario) 2026.: Međunarodna nagrada za poeziju grada Palerma »Roberto G. Trapani della Petina« (Premio Internazionale di Poesia »Roberto G. Trapani della Petina« – Citta di Palermo) Književno stvaralaštvo i kritika Motivi njegovih djela najčešće su povjesni događaji sa kritičkim esejiziranim opservacijama i osvrtom na suvremene trenutke. Glavni utjecaji na prozu Alekse Đukanovića obuhvaćaju pisce i filozofe srednje Europe, počevši prvotno od Miroslava Krleže, Georga Trakla, preko Schopenhauera, skupa sa Kafkom, Albertom Camusom, Brechtom i Heinrichom Mannom.

Književna kritika u regiji i u jugoistočnoj Europi ocijenila je vrijednost Đukanovćeve proze. Velimir Visković usporedio ga je s Miroslavom Krležom, a Đukanovićevu prozu osobito hvale i cijene književnik i prevoditelj Žarko Radaković,https://sr.m.wikipedia.org/%D0%9F%D0%B0%D0%BB%D0%B8_%D0%B8%D0%BD%D0%BA%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%BE%D1%80_(%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B0) utemeljitelj signalizma Miroljub Todorović te sveučilišni profesor, književnik i proučavatelj znanstvene fantastike Zoran Živković, kao i književni kritičar beogradskih »Večernjih novosti« Dragan Bogutović, i niz drugih glasovitih pisaca, književnih kritičara i teoretičara u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u regiji.

Kritičarski rad Đukanović je znatan dio svojih eseja, kritika i dnevnika (u kojima dominiraju autorove monološke esejizirane opservacije na razne teme), pored mnogih srbijanskih i europskih stvaralaca, posvijetio i brojnim hrvatskim autorima o kojima je književno i historijski-znanstveno pisao. Višestruko je pisao o Miroslavu Krleži, uvijek mu se vraćajući kao jednom od najvećih osobnih uzora. Također pisao je i o Janku Poliću Kamovu, Viktoru Novaku, Slavku Kolaru, Ivi Andriću, Ivanu Goranu Kovačiću, Velimiru Viskoviću, Predragu Matvejeviću, Anti Zemljaru, Marijanu Grakaliću, te o Stipi Šuvaru, i inima.

Izvori

Kategorija:Srpski književnici Kategorija:Srbijanski književni kritičari Kategorija:Životopisi, Beograd