Vukovar – Borovo Naselje colspan="2" style="text-align:center;" 250px|center|Zgrada željezničkog kolodvora Vukovar – Borovo Naseljecolspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"Opće informacije Upravitelj Hrvatske željeznice Pruge Vinkovci – Vukovar Duljina pruge 18,7 km Značaj Međunarodni teretni koridor RFC10 Alpe – zapadni Balkan Otvorenje 1879. godinecolspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"Arhitektonski podaci Arhitektonski stil Historicizam (kasno 19. st.) Arhitekt Nepoznatcolspan="2" style="background-color:#7BAFD4; text-align:center"Lokacija Gradska četvrt Borovo Naselje Grad Vukovar Država Koordinate
Željeznički kolodvor Vukovar – Borovo Naselje je željeznički kolodvor na pruzi Vinkovci – Vukovar (18,7 km) hrvatskih željeznica, od značaja za međunarodni promet te je dio željezničkog teretnog koridora koja Vukovar preko Vinkovaca spaja sa hrvatskom željezničkom mrežom i dio je međunarodnog koridora RFC10 Alpe – zapadni Balkan.Marija Brnić, Sa četiri zemlje čekamo zeleno svjetlo EK za novi koridor, poslovni.hr, 15. ožujka 2018., pristupljeno 29. studenoga 2024.
Položaj
Željeznički kolodvor Vukovar – Borovo (danas Borovo Naselje) nalazi se u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo Naselje, na sjeverozapadu grada Vukovara.
Povijest
Željeznički kolodvor izgrađen je 1879. godine kada je krak putničke željeznice od Vinkovaca proveden preko Borova do Vukovara, Željeznički kolodvor Novi Vukovar na Priljevu, tj. do dunavske obale i današnje luke Vukovar. Do središta samog grada željeznica je produžena 1891. godine, i dalje područjem Starog Vukovara do željezničkog kolodvora Stari Vukovar na Sajmištu, tek 1912. godine.
Sve do Prvog svjetskog rata na području Slavonije i hrvatskog Podunavlja time i Vukovara obilježila je ugarska željeznička prometna politika, koja se zasnivala na radijalnom, zvjezdolikom sustavu pruga, koje su imale ishodište u Budimpešti. Ugarska je država tada pristupila ubrzanoj izgradnji željeznica u smjeru iz Budimpešte prema Rijeci preko Zagreba 1873., sa Slavonijom i Bosnom preko Osijeka i Slavonskog Broda 1875. Na području istočne Slavonije uz Osijek kao gospodarsko trgovački centar isticalo se trgovište Vukovar po svom položaju na rijeci Dunav, prirodnim bogatstvima i trgovini koje je moglo razviti prerađivačku industriju i trgovinu Dunavom, ali ugarska uprava je izostavila mogućnosti trgovišta Vukovara i izgradila 1878. prugu Budimpešta – Dalj – Brod koja je zaobišla grad Osijek, a Vukovar je dobio spoj preko Borova (naselja). Prirodna bogatstva hrvatskog Podunavlja, a uz njih trgovina i obrt predstavljali su veliko privredno bogatstvo koje je Austrija htjela razviti tako da bi povezala Podunavlje s Jadranskim morem. Srijemska županija uputila je Hrvatskoj dvorskoj kancelariji Predstavku 1863. u kojoj opširnije obrazlaže potrebu, da se željeznička pruga Zemun – Rijeka poveže s Dunavom kod Vukovara kao drugog najznamenitijeg tržišta u istočnoj Slavoniji.
Izvori
Zdenka Baždar, Planovi i nacrti izgradnje željezničke mreže na području Vukovara u razdoblju 1850.-1914., Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. 2, br. 1, 2002.
Vukovar Kategorija:Građevine u Vukovaru