Groningen (nizozemski: Provincie Groningen) je jedna od 12 nizozemskih provincija. Nalazi se na krajnjem sjeveru zemlje.
Geografija Provincija Groningen ima površinu od 2968 km² i 596 075 stanovnika (procjena 2023.) Osma je po površini provincija u Nizozemskoj, a prostire se od Waddenskog mora na zapadu do estuarija rijeke Ems i njemačke granice na istoku. Unutar nje leži i zapadnofrizijski otok Rottumeroog, a glavni grad provincije je Groningen. Groningen na zapadu graniči s Frieslandom, a na jugu s Drentheom. Provincijom teku brojne rijeke kratkog toka i kanali Ems, Hoen, Reit i Winschoten.
Pješčani greben Hondsrug proteže se od visoravni Drenthe do grada Groningena. Sjeverni dio provincije je ravan, a tlo se sastoji od morske pjeskovite ilovače, osobito kod estuarija koji su obrađivani još u srednjem vijeku i poldera koji su kasnije građeni uz sjevernu obalu. Zbog toga je Groningen bogata poljoprivredna regija u kojoj se proizvodi pšenica, ječam, zob, krumpir, šećerna repa, uljana repica i hrana za stoku (naročito kod Ommelandena oko Groningena). Osim pješčanih otoka u regiji Westerwolde, jugoistočni dio provincije bio je sve do kraja 16. stoljeća jedna velika vriština. Isušivanje i transformacija pješčanog podzemlja gnojenjem pretvorilo je i taj kraj u poljoprivrednu regiju znanu kao Groninger Veenkolonien. Baruštine duž njemačke granice dugo su se tretirale kao prirodna granica i tako je kraj ostao u svom prvobitnom stanju sve do druge polovice 19. stoljeća, kada je i on obrađivan. Poljoprivreda u ovoj regiji je specijalizirana za raž, zob i krumpir, te za industriju škroba, a taj tip poljoprivrede usvojile su i susjedne regije Westerwolde i Woldstreek. Intenzivni uzgoj proizvodi velike količine slame koje se koriste u lokalnim tvornicama za izradu iverica. Jugozapadni dio provincije (južni Westerkwartier) ima uglavnom pjeskovito tlo koje omogućava mješovitu ratarsku proizvodnju i stočarstvo. Provincija Groningen poznata je po uzgoju konja i konjičkom sportu koji je omiljena aktivnost bogatijih stanovnika.
Povijest Rana povijest ove provincije je prije svega niz neprekidnih sukoba između grada Groningena i okolnih komuna poznatih kao Ommelanden. Iako je Groningen vrlo rano stekao dominantnu poziciju u regiji, sukobi su se i nadalje nastavili. Ommelanden se pridružio Utrechtskoj uniji 1579. i pobuni protiv španjolske vlasti, dok je grad Groningen ostao vjeran španjolskoj kruni. Tek nakon 1594. ta su dva rivala ujedinjena u jedan entitet, ali je sve do francuske okupacije Ommelanden zadržao svoju vladu, ponekad i vlastitu vojsku, tako da su praktički tek 1795. ujedinjene u jednu provinciju.
Gospodarstvo i gradska središta Groningen je jedino veće gradsko središte koje ima brojne industrijske pogone. Kako se najveće polje zemnog plina u Nizozemskoj nalazi u sjevernom i središnjem dijelu provincije Veenkolonienu, on je i industrijski najrazvijeniji. Tu se nalaze brojni mlinovi brodogradilišta, kemijska industrija, industrija elektronike, papira i kartonske ambalaže, metalnih konstrukcija i tekstila. Na sjeveru provincije smješteno je nekoliko šećerana i tvornica za preradu mlijeka. Tu je i velika morska luka Delfzijl koja je kanalom Ems povezana s Groningenom. Delfzijl ima razvijenu kemijsku industriju i Aluminium Delfzijl, veliki pogon za preradu aluminija. Jedino veće gradsko središte provincije kojeg još vrijedi spomenuti je Winschoten koji je značajan trgovački centar za taj dio provincije.
Izvori
Vanjske poveznice
Službene stranice provincije Groningen na portalu Encyclopædia Britannica
Kategorija:Nizozemske pokrajine