Granica Benina i Nigerije duga je 809 km, a proteže se od tromeđe s Nigerom na sjeveru do Beninskog zaljeva na jugu.
Opis Granica počinje na sjeveru na tromeđi s Nigerom u rijeci Niger, a zatim se nastavlja u smjeru otprilike od juga prema jugozapadu kopnom, do rijeke Okpara istočno od Warie. Granica zatim nastavlja prema jugu, prateći Okparu u dužini od oko 160 km, razne male potoke i nekoliko kopnenih dijelova, prije nego što završi u Beninskom zaljevu.
Povijest Tijekom druge polovice 19. stoljeća Francuska je počela stvarati mala trgovačka naselja na zapadnoafričkoj obali. Godine 1851. potpisan je ugovor o prijateljstvu između Francuske i Kraljevine Dahomej u današnjem južnom Beninu, nakon čega je 1863. uslijedilo stvaranje protektorata u Porto-Novu. Kolonija Dahomej (bivše ime Benina) proglašena je 1894. i kasnije je 1899. uključena u mnogo veću federalnu koloniju Francuske zapadne Afrike (Afrique occidentale française, skraćeno AOF). U međuvremenu, Britanija je (putem Royal Niger Company) upravljala područjem oko Lagosa od 1861. i Protektoratom Obale Nigera (Calabar je okolno područje) od 1884. Kako se Britanija širila u unutrašnjost, stvorene su dvije kolonije – Protektorat Južna Nigerija i Protektorat Sjeverna Nigerija. Godine 1900. uprava nad ovim područjima prebačena je na britansku vladu, a sjeverni i južni (uključujući Lagos i Calabar) protektorati ujedinjeni su u Koloniju Nigerija 1914.
Grubo razgraničenje između dva teritorija sve do 9 paralele na sjeveru dogovoreno je 10. kolovoza 1889.; ovo je dalje detaljnije razjašnjeno sporazumom od 12. listopada 1896. Anglo-francuski ugovor od 14. lipnja 1898. potvrdio je ovu granicu i produžio je prema sjeveru do rijeke Niger. Ta je granica potvrđena ugovorom od 19. listopada 1906., s nekim manjim promjenama učinjenim 1912. nakon razgraničenja na terenu koje su kasnije službeno finalizirane razmjenom nota 1914. Dionica između Atlantika i rijeke Okpara označena je na terenu sa 142 betonska bloka, a granicu čini ravna linija između njih.
Kako je pokret za dekolonizaciju rastao u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, Britanija i Francuska postupno su davale više političkih prava i zastupljenosti svojim afričkim kolonijama. Dahomej je proglasio punu neovisnost 1. kolovoza 1960., a nakon toga Nigerija 1. listopada 1960., a njihova međusobna granica postala je međunarodna granica između dviju država.
Godine 2004., Benin i Nigerija su osnovali zajedničku komisiju za ponovnu demarkaciju granice jer je većina graničnih oznaka postavljenih 1912. i 1914., kada su Benin i Nigerija još uvijek bili pod kolonijalnom vlašću, nedostajali. Sve granične oznake su pronađene su, osim onih u tri sela za koje se, prema stanju iz 2004., očekivalo da će biti pronađene u sljedeća dva mjeseca. Komisija je potvrdila da su sedam sela u Beninu bila pod upravom Nigerije, a tri nigerijska sela pod upravom Benina, pa je odlučeno da se sa obje države vrate u svoje granice.
Naselja uz granicu mini|desno|300px|Deve u Segbani (Benin), na granici Benin Nigerija Mandécali Segbana Néganzi Basso Waria Adékambi Pobè Porto-Novo Bani Samia Swate Babana Yashikera Suya Orieke
Povezani članci Beninsko-nigerijski odnosi
Izvori
Kategorija:Državne granice