Ratovi na području bivše Jugoslavije slijed su odvojenih, ali srodnihFinlan (2004), p. 8.Naimark (2003), p. xvii. etničkih sukoba, ratova za nezavisnost i ustanaka između 1991. i 2001. godine na području koje je prethodno zauzimala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFR Jugoslavija). U ove se ratove ubrajaju i uzorčni i posljedični sukobi raspada SFR Jugoslavije, kojim su 1991. godine šest entiteta (»socijalističkih republika«) SFRJ postale nezavisne države: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Makedonija. Te su države nezavisnost proglasile zbog etničkih tenzija, koje su doprinijele i izbijanju ratova. Iako je većina sukoba završilo mirovnim ugovorima koji su uključivali potpuno međunarodno priznanje nezavisnih država, iza sebe su ostavili goleme žrtve i veliku ekonomsku štetu.

U početnim stadijima raspada SFR Jugoslavije, Jugoslavenska narodna armija (JNA) nastojala je eliminirati republičke vlade i time očuvati jedinstvo Jugoslavije. Međutim, armija je postepeno padala pod utjecaj Slobodana Miloševića, čija je vlada prizivala srpski nacionalizam kao ideološku zamjenu za oslabljeni komunistički sustav. JNA je posljedično izgubila slovenske, hrvatske, kosovarske, bošnjačke i makedonske pripadnike te u praksi postala isključivo srbijanskom i crnogorskom vojskom. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda iz 1994. godine, cilj srbijanske vlade tada nije bio ponovno ujediniti Jugoslaviju, već stvoriti »Veliku Srbiju« iz dijelova teritorija Hrvatske te Bosne i Hercegovine.Bassiouni, M. Cherif. Annex IV – II. The politics of creating a Greater Serbia: nationalism, fear and repression. 28. prosinca 1994. Drugi iredentistički pokreti također su se doveli u vezu s ovim sukobima, poput ideja »Velike Albanije« (od Kosova, što je odbačeno u korist međunarodne diplomacije) i »Velike Hrvatske« (od dijelova Hercegovine, što je odbačeno Washingtonskim sporazumom iz 1994.).

Sukobi su često opisivani kao neki od najgorih u Europi od Drugog svjetskog rata zbog mnogih ratnih zločina, etničkih čišćenja, masakara i masovnih silovanja. Genocid u Bosni i Hercegovini počinjen tijekom ovih sukoba bio je prvi europski ratni događaj proglašen genocidom od vojnih kampanja Nacističke Njemačke, a mnogi sudionici genocida kasnije su službeno okrivljeni za ratne zločine. U tu je svrhu u Hagu, u Nizozemskoj, osnovan Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) kojem je cilj bio osuditi sve koji su sudjelovali u ratnim zločinima tijekom ratova.United Nations Security Council Resolution 827. S/RES/827(1993) 25. svibnja 1993. Prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu, ratovi na području bivše Jugoslavije rezultirali su smrću preko ljudi, dok Fond za humanitarno pravo procjenjuje da je bilo barem žrtava. Deset godina ratova prouzročilo je velike izbjegličke i humanitarne krize.

Godine 2006. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini proširen je na većinu država bivše Jugoslavije kako bi se dokazalo da je gospodarska suradnja moguća unatoč političkim sukobima. Ugovor je na punoj snazi od 2007. godine.

Povijest

Rat u Sloveniji

Domovinski rat

Rat u BiH

Rat u Kosovu

Sukobi kod Preševa

Sukobi u Makedoniji

Embargo na oružje U rujnu 1991. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uveo je embargo na oružje za sve sukobljene strane na području. Mnoge su države unatoč embargu nastavile isporučivati oružje koje će biti rabljeno u ratovima. Godine 2012. u Čileu je devet osoba, uključujući dva umirovljena generala, osuđeno za sudjelovanje u prodaji oružja državama u regiji.

Bilješke

Izvori

Literatura

Knjige Allcock, John B. Explaining Yugoslavia (Columbia University Press, 2000) Allcock, John B. et al. eds., Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia (1998)

Hall, Richard C. ed. War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia (2014)

Članci

Ostali izvori

Ferguson, Kate. An investigation into the irregular military dynamics in Yugoslavia, 1992–1995. Diss. University of East Anglia, 2015

Vanjske poveznice

Bitter land, višejezična baza podataka o masovnim grobnicama iz ratova na području bivše Jugoslavije

Kategorija:Raspad SFRJ