Veliki orijent Belgije (fran. Grand Orient de Belgique; nizo. Grootoosten van België), skraćeno GOB, je liberalna i adogmatska te mješovita slobodnozidarska velika loža u Belgiji. Službeno je osnovan 1833. godine. Tijekom svoje povijesti zauzeo je liberalno i adogmatsko stajalište, čime se razlikuje od regularnih velikih loža.

Godine 1854. ukinuo je članak u svojim statutima koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u ložama, a 1872. je uklonio obvezu da se članovi pozivaju na Velikog arhitekta Svemira, što je postalo temeljnom odrednicom njegova liberalnog identiteta.

Veliki orijent Belgije danas se ubraja među najvažnije liberalne velike lože u Europi, poznate po humanističkoj orijentaciji, otvorenosti prema različitim svjetonazorima i promicanju slobode savjesti u duhu prosvjetiteljstva i sekularizma.

Povijest Dana 16. siječnja 1833. godine, tijekom redovite sjednice, Velika loža uprave Južnih Nizozemskih pokrajina odlučila je, nakon odbijanja autoriteta nizozemske velike lože, prerasti u Veliki orijent Belgije. Nova je velika loža uživala zaštitu kralja Leopolda I., koji je i sam bio slobodni zidar, u skladu s pravilima toga vremena.

Godine 1854. Veliki orijent Belgije je ukinuo članak koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u ložama, čime je izašao iz okvira regularnog slobodnog zidarstva i prekinuo veze s krugom regularnih velikih loža koje su zadržavale dogmatski pristup. Nakon dugogodišnjih rasprava, 1872. godine Veliki orijent je izmijenio svoje statute i opće propise, ukinuvši obvezno pozivanje na Velikog arhitekta Svemira u ritualima. Ovom je odlukom slobodno zidarstvo u Belgiji potpuno dekršćanizirano. Zbog toga je u 1870-ima prekinuo veze s Ujedinjenom velikom ložom Engleske. Nekoliko mjeseci kasnije, u istom duhu, na program službeno je uvrštena borba za društveni napredak.

Godine 1921. Veliki orijent Belgije postao je jedan od osnivača i ključnih članova Međunarodne masonske asocijacije, u kojem je ostao do 1950. Tijekom Drugog svjetskog rata, članovi Velikog orijenta Belgije osnovali su Ložu "Draga sloboda" (Loge Liberté chérie) u nacističkom koncentracijskom logoru Esterwegen te Ložu "Uporni" (Loge L'Obstinée) u nacističkom logoru za ratne zarobljenike Oflag X-D.

Godine 1959. pet loža Velikog orijenta Belgije osnovalo je Veliku ložu Belgije s ciljem ponovnog stjecanja priznanja regularnosti od strane Ujedinjene velike lože Engleske. Veliki orijent Belgije postao je 1961. godine jedan od osnivača CLIPSAS-a, no napustio ga je 1996. zajedno s Velikim orijentom Francuske zbog nesuglasica oko uloge religijskih uvjerenja u slobodnom zidarstvu.

Povodom 150. obljetnice Velikog orijenta Belgije, godine 1987., istaknuti belgijski masonolog Marcel De Schampheleire održao je govor u kojem je sažeo povijesnu i duhovnu ulogu belgijskog slobodnog zidarstva:

Godine 1988. Veliki orijent Belgije, Velika loža Belgije, Velika ženska loža Belgije i Belgijska federacija "Le Droit Humain" potpisali su sporazum o međusobnom priznanju. Kasnije, 1998., ove adogmatske nadležnosti osnovale su međunarodni savez SIMPA, no 2008. godine Veliki orijent Belgije ponovno se pridružio CLIPSAS-u. Ipak, 2019. godine ponovo istupa iz CLIPSAS-a

Od 16. veljače 2020. godine Veliki orijent Belgije svojim ložama daje slobodu inicirati i žene.

Ustroj thumb|Unutrašnjost hrama u Bruxellesu. Sjedište Velikog orijenta Belgije je u Bruxellesu. Lože U kolovozu 2026. godini pod okriljem Velikog orijenta Belgije radi 138 loža. Mogu se rasporediti prema Belgijskim regijama: 63 lože u Valoniji (Valonska regija), od kojih je 21 u Pokrajini Liège (11 u Liègeu, tri u Huyu, dvije u Verviersu te po jedna u Chokieru, Herveu, Seraingu, Spau i Viséu), 18 u Pokrajini Hainaut (po tri u Monsu i Bincheu, po dvije u Athu i Charleroiju te po jedna u Fleurusu, La Louvièreu, Marbaix-la-Touru, Mariemontu, Morlanwelzu, Mouscronu, Thuinu i Tournaiju), 11 u Valonskom Brabantu (po dvije u Genappeu i Nivellesu te po jedna u Gobertangeu, Jodoigneu, La Raméeu, Loupoigneu, Villers-la-Villeu, Waterloou i Wavreu), deset u Pokrajini Namur (tri u Namuru te po jedna u Cineyu, Couvinu, Dinantu, Floreffeu, Sambrevilleu i Wépionu, kao i jedna navedena pod orijentom Sambre-et-Meuse), a tri su u Pokrajini Luxembourg (po jedna u Arlonu, Bouillonu i Durbuyu). 32 lože u Flandriji (Flamanska regija), od kojih je 11 u Pokrajini Antwerpen (osam u Antwerpenu, dvije u Turnhoutu i jedna u Mechelenu), devet u Istočnoj Flandriji (četiri u Gentu, tri u Aalstu te po jedna u Oudenaardeu i Sint-Niklaasu), sedam u Zapadnoj Flandriji (tri u Bruggeu, dvije u Oostendeu te po jedna u De Panneu i Kortrijku), četiri u Flamanskom Brabantu (dvije u Vilvoordeu te po jedna u Leuvenu i Tienenu), a jedna je u Limburgu (Hasselt). 41 loža u Bruxellesu (Regija glavnoga grada Bruxellesa). Dvije lože djeluju izvan Belgije: jedna u Luxembourgu, u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu, i jedna u Bujumburi, glavnom gradu Burundija.

Veliki orijent Belgije povijesno je imao lože i izvan belgijskog državnog područja, ponajprije u tadašnjem Belgijskom Kongu, gdje su djelovale lože u Léopoldvilleu, Elisabethvilleu, Bukavuu, Jadotvilleu i Stanleyvilleu. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskog rata belgijske su lože osnivane ili su djelovale i u Parizu, Calaisu, Le Havreu, Londonu, Esterwegenu i Fischbecku. Jedna je loža djelovala i u nizozemskom Hagu. Dio tih loža osnovan je u izbjeglištvu, dok su lože u Esterwegenu i u Fischbecku nastale u nacističkim logorima.

Muških loža je 95, 42 su mješovite i jedna je ženska, a također 103 lože rade na francuskom jeziku, 32 na nizozemskom i tri su bilingualne. Od 2020. godine struktura Velikog orijenta Belgije uključuje tri zajednice loža: Zajednica muških loža (Fédération de Loges masculines; Federatie van mannenloges); Zajednica mješovitih loža (Fédération de Loges mixtes; Federatie van gemengde loges); Zajednica ženskih loža (Fédération de Loges féminines; Federatie van vrouwenloges).

Uprava Velikim orijentom Belgije upravlja veliki majstor (fra. Grand Maitre; nizo. Grootmeester) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:

Joseph-Marie Defrenne (1833. – 1835.) Goswin de Stassart (1835. – 1842.) Eugène Defacqz (1842. – 1854.) Pierre-Théodore Verhaegen (1854. – 1862.) Joseph Van Schoor (1863. – 1868.) Pierre Van Humbeeck (1868. – 1871.) Auguste Couvreur (1871. – 1874.) Henri Bergé (1874. – 1877.) Auguste Couvreur (1877. – 1880.) – II. put Henri Bergé (1880. – 1883.) – II. put Eugène Goblet d'Alviella (1883. – 1886.) Victor Lynen (1886. – 1889.) Ernest Reisse (1889. – 1892.) Charles Houzeau de Lehaie (1892. – 1895.) Henri Bergé (1895. – 1898.) – III. put Gustave Royers (1898. – 1901.) Fernand Cocq (1901. – 1904.) Jean-Laurent Hasse (1904. – 1907.) Joseph Descamps (1907. – 1910.) Fernand Cocq (1910. – 1913.) – II. put Charles Magnette (1913. – 1921.) Fernand Levêque (1921. – 1924.) Charles Magnette (1924. – 1927.) – II. put Raoul Engel (1927. – 1930.) Victor Carpentier (1930. – 1933.) Paul Erculisse (1933. – 1936.) Jules Hiernaux (1936. – 1939.) François Bovesse (1939. – 1944.) Jules Hiernaux (1944.) – II. put Léonce Mardens (1945. – 1947.) Edmond Troch (1947. – 1950.) Walther Bourgeois (1950. – 1953.) Robert Hamaide (1953. – 1957.) Leopold Remouchamps (1957. – 1960.) Georges Beernaerts (1960. – 1962.) Charles Castel (1962. – 1962.) Henri Bonnet (1963. – 1966.) Robert Dille (1966. – 1968.) Victor-Gaston Martiny (1969. – 1971.) Pierre Burton (1971. – 1974.) Jaak Nutkewitz (1974. – 1977.) Nicolas Bontyes (1977. – 1980.) André Mechelynck (1981. – 1984.) Sylvain Loccufier (1984. – 1987.) Guy Vlaeminck (1987. – 1990.) Louis Dengis (1990. – 1993.) Dimitri Sfingopoulos (1993. – 1996.) Pierre Klees (1996. – 1999.) Adolphe Adolphy (1999. – 2002.) Jacky Goris (2002. – 2005.) Henri Bartholomeeusen (2005. – 2008.) Bertrand Fondu (2008. – 2011.) Jozef Asselbergh (2011. – 2014.) Marc Menschaert (2014. – 2017.) Henry Charpentier (2017. – 2020.) Alain Cornet (2020. – 2024.) Patrick Cauwert (od 2024.)

Međunarodna suradnja Veliki orijent Belgije je član, ili je bio član, nekoliko međunarodnih saveza velikih loža:

Međunarodna masonska asocijacija (1921. – 1950.), CLIPSAS (suosnivač, 1961. – 1996., 2008. – 2019.) SIMPA (suosnivač, 1996. – 2008.) Alijansa masona Europe (od 2012.), Adogmatska udruga srednje i istočne Europe (promatrač-osnivač).

Obredi Veliki orijent Belgije upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove. Tri obreda koja se rade u plavoj loži su: Moderni (francuski) obred, Drevni i prihvaćeni škotski obred, Filozofski francuski obred.

Pridružena tijela i redovi Upravljanje visokim stupnjevima Veliki orijent Belgije provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Suvereni kolegij Škotskog obreda za Belgiju (fran. Souverain Collège du rite écossais pour la Belgique; nizo. Soeverein College van de Schotse Ritus voor België) – nadležno za rad Škotskog obreda iz 1962. Belgijsko vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (Belgische Opperraad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus) – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.

Poznati članovi Jules Bordet (1870. – 1961.), imunolog i mikrobiolog Charles De Coster (1827. – 1879.), pisac Victor Horta (1861. – 1947.), arhitekt i dizajner, jedan od prvih i vodećih umjetnika secesije

Vidi još Slobodno zidarstvo u Belgiji Spor oko Velikog graditelja svih svjetova Popis masonskih velikih loža u Europi

Bilješke

Izvori

Vanjske poveznice

Belgije Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji