Otok Tajvan predmet je geopolitičkog spora između Republike Kine (RK), koja njime upravlja, i Narodne Republike Kine (NRK), koja ga smatra dijelom svog teritorija.
Predaja Japana 1945. godine okončala je japansku vladavinu nad ovim otocima i vratila ih pod kinesku upravu, kako su namjeravali glavni saveznici Drugog svjetskog rata. Zbog suparništva između RK-a i NRK-a, poslijeratni sporazumi nisu precizirali vlasništvo nad otocima.HC Deb 26 July 1950, vol. 478 c60W. "Formosa is still de jure Japanese territory and there is no Government of Formosa as such. Following on the surrender of Japan, the Chinese Government of the day assumed, with the consent of the remaining Allies, the provisional administration of the territory pending the final determination of its status at a peace settlement."
Izvorno smještena na kineskom kopnu prije i tijekom Drugog svjetskog rata, vlada RK-a povukla se na Tajvan 1949. godine nakon što ju je Komunistička partija Kine (KPK) porazila tijekom Kineskog građanskog rata i nakon osnivanja Narodne Republike Kine. Od tada, efektivna jurisdikcija RK-a ograničena je na sam Tajvan i nekoliko manjih otoka.
I RK i NRK pravno i službeno tvrde da postoji samo jedna Kina, ali se ne slažu oko toga tko bi njome trebao upravljati. Ustav RK-a trenutačno tvrdi da je RK legitimna vlada cijele Kine, uključujući kontinentalnu Kinu i Tajvan; međutim, više ne smatra KPK pobunjeničkom skupinom, već ju priznaje kao »kopnenu vlast«. NRK tvrdi da postoji samo jedna suverena država pod imenom Kina, s NRK-om kao jedinim legitimnim vladarom te Kine, koja Tajvan smatra neotuđivim dijelom svoje države. NRK smatra Tajvan jednom od svojih pokrajina i nije isključila mogućnost korištenja vojne sile u nastojanju da ostvari kinesko ujedinjenje. Vlast NRK-a predložila je model »jedna zemlja, dva sustava« za ujedinjenje, no tajvanska ga je vlada odbila. Unutar Tajvana postoji značajna politička podjela između zagovornika eventualnog kineskog ujedinjenja s pan-kineskim identitetom i onih koji promiču formalnu neovisnost s tajvanskim identitetom, iako su umjereni zagovornici statusa quo stekli široku podršku u 21. stoljeću.
Od 1949. godine, mnoge zemlje moraju birati između NRK-a i RK-a pri uspostavi službenih diplomatskih odnosa i oblikovanju vlastite politike »Jedne Kine«. Isprva isključen iz Ujedinjenih naroda u korist Taipeija, NRK je postupno stekla veću međunarodnu priznatost kao legitimna vlada Kine. RK trenutno ima službene diplomatske odnose s samo dvanaest država, ali održava neslužbene bilateralne veze i članstvo u međunarodnim organizacijama kao nedržavni entitet.
Pitanje Tajvana može uključivati i političku korektnost.
Izvori
Kategorija:Tajvan Kategorija:Kina