Trg kralja Tomislava jest gradski trg u Rijeci, smješten ispred glavnog željezničkog kolodvora, nedaleko luke. Nastao je krajem 19. stoljeća kao otvoreni prostor uz željezničku stanicu, koja je svečano puštena u promet 25. lipnja 1873., nakon dovršetka pruge iz smjera Budimpešte (preko Zagreba i Karlovca) te Beča (preko Ljubljane). Izgradnja kolodvorske zgrade u historicističkom stilu dovršena je krajem 1890. godine prema projektu mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa, čime je formirano reprezentativno pročelje okrenuto prema gradskom prostoru današnjeg trga.

Povijest naziva Tijekom austrougarske uprave nije postojao službeni naziv za taj prostor, riječani su ga često opisivali jednostavno kao područje kod kolodvora (njem. Bahnhof). U to doba glavna prilazna prometnica nosila je naziv Corso Deák, po ugarskom političaru Ferencu Deáku, čije su aleje platana zasađene krajem 19. stoljeća i danas obrubljuju prostor kolodvora. Za talijanske uprave grada (1918. – 1943.) zona kolodvora nazivana je prema tadašnjim talijanskim odrednicama: Piazza della Stazione ili unutar šireg pojma Piazza Zichy za područje Žabice, no sam trg nije dobio posebno ime.

Nakon 1945. Rijeka postaje dijelom Jugoslavije i prostor kolodvora zadržava utilitarni naziv bez posvete. Tek 1995. godine, u sklopu šire inicijative povratka hrvatskih povijesnih toponima nakon osamostaljenja, Gradsko vijeće službeno imenuje taj prostor Trgom kralja Tomislava. Time je kompletiran niz ulica i trgova u okolici koji nose imena hrvatskih vladara (Trpimirova ulica, Krešimirova ulica, Trg kralja Tomislava, Zvonimirova ulica). Od tog vremena naziv ostaje nepromijenjen i uklopljen je u identitet grada.

Urbanističke značajke Trg funkcionalno je kolodvorski trg, otvorena ploha ispred željezničke stanice s prilaznim cestama, parkiralištem i pješačkim prilazima. Prostorno se nadovezuje na susjedni Trg Žabica (autobusni terminal) stvarajući glavno intermodalno čvorište Rijeke. Trg je okružen prometnicama koje ga povezuju s centrom grada (istok) i zapadnim dijelovima (prema Mlaki), dok ga s južne strane graniči kolosijek i infrastruktura luke. U drugoj polovici 20. stoljeća trg je uglavnom služio kao transitno područje, mjesto okupljanja putnika i taksi stajalište bez klasične pješačke zone, što se zadržalo i do danas. Međutim, vizualni identitet prostora definiraju monumentalne građevine historicističke i secesijske arhitekture, zbog čega ovaj dio grada ima prepoznatljiv ambijent.

Željeznička kolodvorska zgrada Dominantna struktura na trgu. Izgrađena 1889. – 1891. u neoklasicističkom stilu, sastoji se od prizemnog paviljonskog niza dužine oko 120 metara s istaknutim središnjim ulaznim rizalitom i simetričnim bočnim paviljonima. Pročelje krasi ritam arkada i dekorativni trokutni zabati iznad prozora, balustradna atika te reljefne girlande i pilastri s korintskim kapitelima, što sve svjedoči o monumentalnoj austro-ugarskoj arhitekturi kraja 19. stoljeća. Zgrada kolodvora zaštićena je kao kulturno dobro Republike Hrvatske i predstavlja jednu od najljepših željezničkih građevina iz toga razdoblja. Arhitekt Pfaff slične je kolodvore projektirao i u Budimpešti, Zagrebu te Bratislavi. Kolodvor Rijeka danas i dalje obavlja izvornu funkciju, povezujući grad željezničkim linijama (među ostalim i središnjom državnom prugom prema Zagrebu), a 2021. započeli su radovi na modernizaciji infrastrukture kako bi se poboljšala njegova uloga u suvremenom prometu.

Kapucinska crkva Gospe Lurdske

Istaknuta je arhitektonska znamenitost na zapadnom dijelu trga. Riječ je o neogotičkoj crkvi kapucinskog samostana čija je gradnja započela 1904., a dovršena je 1929. godine prema projektu arhitekata Giovannija Marije Cureta i Kornelija Budinića. Impozantno pročelje od crveno-bijele dekorativne opeke, s bogato ukrašenim portalom i dvostrukim stubištem koje vodi na povišenu terasu, dominira vizurom trga Žabica. Ova monumentalna crkva s pročeljem prema kolodvoru dugo je simbol gostoljubivosti grada, putnici koji su vlakom pristizali u Rijeku odmah su dočekivani pogledom na njezine raskošne stube i vitki zvonik. Danas je crkva Gospe Lurdske zaštićeno kulturno dobro i omiljen motiv fotografija Rijeke, doprinoseći prepoznatljivosti Trga kralja Tomislava.

Događaji Kroz povijest trg je služio kao pozornica svakodnevnog urbanog života i važnih tranzitnih trenutaka za grad. Kroz kolodvor su prolazile tisuće putnika, od radnika i studenata do turista, čineći trg mjestom susreta i rastanaka​. Još od uvođenja prve električne tramvajske linije 1899. koja je spajala kolodvor s ostalim dijelovima Rijeke, prostor trga predstavlja početnu točku gradskog javnog prijevoza. Tijekom industrijskog procvata Rijeke krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kolodvorski trg bio je svjedok ubrzanog razvoja, preko njega se odvijao izvoz nafte iz prve europske rafinerije u Rijeci (osnovane 1882.) i promet robe iz riječkih tvornica prema srednjoj Europi.

U doba Austro-Ugarske ovuda su prolazili brojni iseljenici iz unutrašnjosti koji su se preko riječke luke otiskivali put Amerike, što je kolodvoru i trgu dalo ulogu »ispraćaja u nepoznato« u narodnoj predaji. Krajem Drugoga svjetskog rata 1945. upravo je preko kolodvorskog područja ujedinjen zapadni i istočni dio grada nakon dugogodišnje podjele, čime je trg simbolički postao dijelom novog, cjelovitog identiteta Rijeke. U novije vrijeme, Trg kralja Tomislava ponovo dobiva na značaju kroz projekte obnove i modernizacije. Nakon dugog razdoblja zapuštenosti, 2021. i 2022. temeljito je obnovljena fasada željezničkog kolodvora čime je historicistička ljepota zgrade zablistala u punom sjaju i vratila nekadašnji sjaj cijelom trgu.

Iako je željeznički promet danas znatno skromniji nego u prošlosti, kolodvor i trg ostaju važna točka u životu grada, mjesto gdje svakodnevno pristižu putnici i turisti, te polazišna stanica za mnoge Riječane. U sklopu planova urbanog razvoja, predviđa se daljnje uređenje područja trga i integracija s autobusnim kolodvorom kako bi se stvorio moderan intermodalni terminal primjeren europskoj luci kakva je Rijeka. Trg kralja Tomislava tako i u suvremenom kontekstu zadržava svoju povijesnu ulogu, spaja Rijeku s ostatkom zemlje i inozemstvom, istovremeno svjedočeći bogatoj povijesti i urbanom razvoju grada.

Izvori

kralja Tomislava (Rijeka) Rijeka Kategorija:Građevine u Rijeci