thumb|250px|Zidar obrađuje grubi kamen – jedan od temeljnih simbola slobodnog zidarstva. Prikazuje se kako, koristeći čekić, dlijeto i odjeven u pregaču, uklanja nepravilnosti sa grube stijene, simbolizirajući početak duhovnog puta i unutarnji rad na vlastitim manama. Simbolika slobodnog zidarstva predstavlja sustav simbola (znakova, slika i metafora) koje se koriste za prijenos moralnih, duhovnih i filozofskih poruka unutar slobodnog zidarstva. Ona je ključni dio slobodnozidarskog obrazovnog metoda i služi za osobni razvoj pojedinca kroz simbolično razumijevanje i iskustveno učenje. Slobodno zidarstvo je organizacija filantropske, obrazovne, filozofske i progresivne naravi. Njezin je obrazovni sustav u potpunosti utemeljen na ritualima i simbolici. Proizašla iz operativnog zidarstva i srednjovjekovnih cehova klesara, simbolika slobodnog zidarstva oslanja se na alatke koje su koristili zidari, klesari i arhitekti tog vremena. Većina simbola u slobodnom zidarstvu potječe iz tog obrtničkog konteksta, dok su neki preuzeti iz drugih izvora i integrirani u bratstvo. Zbog značajne uloge slobodnog zidarstva, mnogi od tih simbola danas se smatraju klasičnim slobodnozidarskim znakovima.
Pojam simbol potječe od grčke riječi symbolon (σύμβολον) i označava vrstu znaka u kojem konkretna stvarnost (ono što se može vidjeti ili dodirnuti) predstavlja nešto apstraktno – poput religija, nacija, količine vremena ili materije – na temelju konvencije, sličnosti ili značenjske povezanosti. Primjerice, križ simbolizira kršćanstvo jer je povezan s Kristovom smrću, predstavljajući dio cjeline koja nosi dublje značenje.
Slobodno zidarstvo podijeljeno je na stupnjeve, a svaki stupanj nosi vlastite pouke, simbole i rituale. Oni se određuju prema konkretnom slobodnozidarskom obredu, kao i prema velikoj loži ili vrhovnom vijeću kojem pripada određena loža. Budući da nije dogmatsko, slobodno zidarstvo izbjegava davati jedinstvena i konačna tumačenja simbola, ostavljajući članovima širok prostor za osobno razmišljanje i zaključivanje. Čak je i Albert Pike u predgovoru svog djela Moral i dogma napisao:
Tri velika svjetla Slobodno zidarstvo temelji svoje zakone na temeljnim načelima, s posebnim naglaskom na model iz Andersonovih Konstitucija. Riječ je o nizu pravila koja upravljaju slobodnim zidarstvom još od njezinih početaka i do danas čine osnovu konstitucija slobodnozidarskih nadležnosti diljem svijeta.
Među brojnim simbolima prisutnima u svjetskom slobodnom zidarstvu, neki su neizostavni za održavanje sastanaka u loži. Prema drevnim međašima, posebno se naglašavaju sljedeće odredbe: Očuvanje tri velika svjetla slobodnog zidarstva: primjerak svete knjige, kutnik i šestar, koji moraju uvijek biti vidljivi na svakom sastanku lože; Obvezno nošenje pregače tijekom sjednica.
Bez prisutnosti primjerka svete knjige, kutnika i šestara te masonske pregače, loža ne može održavati valjane sastanke. Ova tri osnovna simbola – primjerak svete knjige, kutnik i šestar – čine simboličku trojku poznatu pod nazivom tri velika svjetla slobodnog zidarstva.
Sveta knjiga thumb|200px|Jedan od najpoznatijih primjeraka svezaka svetog zakona je Inauguracijska Biblija američkog predsjednika Georgea Washingtona, koja pripada Loži "Sv. Ivan" br. 1 u New Yorku.
Svezak svetog zakona, poznata i kao sveta knjiga, prvo je od tri velika svjetla u slobodnom zidarstvu. Jedno od temeljnih načela koje poštuju sve masonske sile u svijetu jest vjera u Vrhovno biće – Stvoritelja svemira – kojeg slobodni zidari nazivaju Velikim arhitektom Svemira.
Sveta knjiga simbolizira povezanost slobodnig zidara s tim božanskim bićem i s duhovnošću općenito. No, slobodnozidarski propisi, konstitucije ni međaši ne propisuju koja točno knjiga mora biti postavljena na oltar. Ona može biti bilo koja sveta knjiga religije koja priznaje Boga kao stvoritelja – ovisno o vjeri pojedinca ili o vjerskom sastavu same lože. Za kršćanina to može biti Biblija, za muslimana Kuran, za židova Tora itd. Zbog toga se prisege u slobodnom zidarstvu uvijek polažu na knjigu koja odgovara osobnoj vjeri onoga koji priseže. U ložama gdje su članovi različitih religijskih pripadnosti, na oltar za prisegu postavlja se više svetih knjiga, kako bi svaki slobodni zidar mogao položiti prisegu na vlastitu. Primjerice, u Kući Hrama (sjedištu Vrhovnog vijeća Škotskog obreda Južne jurisdikcije SAD-a), na oltaru se nalazi čak osam svetih knjiga. No, bez obzira na naziv ili sadržaj, sve se one simbolički nazivaju Knjiga Zakona.
Ovaj neutralni naziv koristi se kako bi se izbjegao bilo kakav oblik vjerske isključivosti. Kad bi se, primjerice, koristio naziv "Biblija" ili "Kuran", to bi narušilo ekumenski i univerzalni karakter slobodnog zidarstva. Jedini uvjet je da knjiga stvarno predstavlja svete spise priznate religije i da se u njoj spominje Bog. Kao što slobodno zidarstvo ne propisuje točno određenu knjigu, tako ne nameće ni jedinstvenu definiciju Boga. Svakom se članu priznaje osobno poimanje božanskoga. Umjesto riječi "Bog", slobodni zidari koriste "Veliki graditelj svih svjetova", kao simbol svevišnje sile, poštivajući osobnu vjeru i razumijevanje svakog pojedinca.
Kutnik i šestar
Kutnik je nacrtni alat koji se koristi u građevinarstvu za precizno crtanje okomitih linija pod kutom od 90 stupnjeva. On nastaje spajanjem vertikalne i horizontalne linije, a u slobodnom zidarstvu ima snažno simboličko značenje. Kao simbol, kutnik predstavlja ispravnost i pravednost – on upućuje na to da ljudsko ponašanje treba biti usmjereno prema "ravnoj liniji", tj. prema etičkom i moralnom djelovanju. Izražava ideju nepristranosti, točnosti i čvrstoće karaktera, a simbolizira moral, ispravnost i konkretno djelovanje u svijetu.
Kutnik je također znak dužnosti starješine – osobe koja vodi ložu. On ga nosi kao znak svoje odgovornosti da upravlja ložom po načelima pravednosti. Kutnik koji koristi starješina ima desnu krak duži od lijevog, čime se simbolizira njegova aktivna uloga u vođenju i djelovanju. Neke starješine nose i inačicu ovog simbola koja uključuje Pitagorin poučak unutar kutnika, što predstavlja dosezanje znanja – posebno geometrije, znanosti koja se u slobodnom zidarstvu smatra najuzvišenijim oblikom spoznaje.
Šestar, s druge strane, također je alat za crtanje, koristi se za iscrtavanje kružnica te za mjerenje i prijenos udaljenosti. U simbolici slobodnog zidarstva on označava duh, misao i različite oblike razmišljanja, kao i relativnost (kružnica) koja proizlazi iz apsolutne točke u središtu. Kružnice koje se iscrtavaju šestarom predstavljaju lože slobodnih zidara, dok najosnovniji simbol koji se može izvesti šestarom – kružnica sa središnjom točkom – simbolizira Sunce, odnosno izvor svjetlosti i života.
thumb|200px|Kombinacija kutnika i šestara. Zajedno, kutnik i šestar čine temelj slobodnozidarske simbolike, utjelovljujući ravnotežu između materijalnog i duhovnog, morala i uma, djelovanja i promišljanja. Budući da je šestar pokretan, a kutnik nepokretan, ova razlika među njima stvara još jednu važnu dualnost – onu između aktivnog i pasivnog, što je temeljni koncept u simbolici slobodnog zidarstva.
Kombinacija kutnika i šestara čini najprepoznatljiviji simbol slobodnog zidarstva. Oni ukazuju na to da je cijeli poredak slobodnog zidarstva izgrađen na filozofiji temeljitoj na alatima klesara i drevnih graditelja. Ovaj simbol, koji se nalazi na masonskim oznakama, zgradama i raznim predmetima, jedan je od najrasprostranjenijih i najlakše prepoznatljivih simbola. Niti jedna loža ne može održavati sastanak bez kutnika i šestara jasno prikazanih na otvorenoj svetoj knjizi – zbog čega ovaj simbol ima iznimno važno i emblematsko značenje u slobodnom zidarstvu. Osim zajedničkog značenja, svaki od ovih simbola nosi i posebno značenje.
Kutnik simbolizira materijalnost i djelovanje čovjeka u svijetu, dok šestar simbolizira duhovnost, misao i transcendenciju. Kada su prikazani zajedno, njihovo međusobno raspoređivanje otkriva i stupanj rada lože. U loži učenika, kutnik je iznad šestara. U loži pomoćnika, šestar i kutnik su isprepleteni. U loži majstora, šestar leži iznad kutnika. Ovo postepeno mijenjanje položaja simbola simbolizira uzdizanje duha iznad materije – ideju duboko ukorijenjenu u platonističkoj filozofiji, koju slobodno zidarstvo baštini i prenosi kroz svoje rituale i simboliku.
Stupovi thumb|250px|Arhitektonski redovi, s lijeva: jonski, dorski i korintski. U arhitekturi, stup je građevinski element koji prenosi vertikalna opterećenja (lukove, arhitrave, svodove) prema temeljima. Predstavlja potporu viših struktura i pruža stabilnost cjelokupnoj građevini. U simboličkom smislu, stupovi u slobodnom zidarstvu imaju slično značenje – oni su potpora bratstvu i simboliziraju temeljne vrline. Slobodno zidarstvo se oslanja na dvije tradicije stupova: stupove Hrama kralja Salomona, i stupove iz starogrčke arhitekture, odnosno klasične arhitektonske redove.
Tri mala svjetla Tri klasična grčka reda – dorski, jonski i korintski – čine ono što se u masoneriji naziva tri mala svjetla. Dorski stup, najjednostavniji i najsnažniji, s ravnim i čvrstim linijama, simbolizira snagu i povezuje se sa starijim nadzornikom. Korintski stup, najbogatije ukrašen, s motivima akantovog lišća, predstavlja ljepotu i pripada mlađem nadzorniku. Jonski stup, prepoznatljiv po elegantnim volutama (spiralama) na kapitelu, označava mudrost i simbol je starješine.
Boaz i Jahin thumb|250px|Umjetnički prikaz Salomonovog hrama i dva stupa na ulazu. Boaz i Jahin dva su bakarna stupa koje su se nalazile ispred Salomonova hrama, poznatog kao Prvi Hram u Jeruzalemu. Masonski hram uvelike je inspiriran upravo ovim biblijskim hramom. U slobodnom zidarstvu, ova dva stupa označavaju ulaz u hram. Njihov položaj može varirati – ponekad se nalaze izvan, a ponekad unutar hrama. Njihova uloga je podjela prostora hrama na tri dijela, simbolično odražavajući različite stupnjeve slobodnozidarskog puta. S lijeve strane, uz stup Boaz (B), nalaze se učenici (prvi stupanj). S desne strane, uz stup Jahin (J), smješteni su pomoćnici (drugi stupanj). Između stupova, u središnjem dijelu, nalaze se majstori i oltar za prisegu, na kojem su postavljena tri velika svjetla: primjerak svete knjige, kutnik i šestar. U nekim obredima, položaji učenika i pomoćnika mogu se zamijeniti, ovisno o tradiciji pojedinog rituala. Inspiraciju za ove stupove slobodni zidari nalaze u Bibliji, u Prvoj knjizi o Kraljevima (1 Kr 7,1–22), gdje su opisani izvorni Salomonovi stupovi. U masonskim hramovima, ovi su stupovi izrađeni od bronce, a na vrhovima su ukrašeni šipcima (simbol obilja), ljiljanima (simbol čistoće) i lancima (simbol povezanosti i snage zajedništva).
Boaz je biblijska ličnost iz Starog zavjeta, spominje se u Knjizi o Ruti i u Prvoj knjizi Ljetopisa. Bio je član plemena Jude, sin Salmonov i pradjed kralja Davida. Njegovo ime na hebrejskom jeziku glasi בועז (Boʿaz) i može se prevesti kao "u snazi", "u njemu je snaga" ili jednostavno "biti snažan". Jahin (poznat i kao Jakin) dolazi iz hebrejskog izraza "Jah" – što označava Boga, te "iachin", što znači "ustanovit će". Dakle, Jahin znači "Bog će ustanoviti" ili "Bog će učvrstiti".