mini|300px|desno|Zemljovid Ilirksih pokrajina i susjednih država. Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama obuhvaća povijest i djelovanje slobodnozidarskih loža na području koje je od 1809. do 1813. bilo pod francuskom upravom, kao dio reformi Napoleona Bonaparte i šireg utjecaja prosvjetiteljskih ideja u jugoistočnoj Europi. Ilirske pokrajine, koje su obuhvaćale dijelove današnje Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, kao i Italije i Austrije, predstavljale su prostor gdje se susreću zapadnoeuropske kulturne i političke struje s lokalnim tradicijama.
Dolaskom francuske vlasti stvoreni su uvjeti za jačanje slobodnog zidarstva, koje je u to vrijeme u Francuskoj imalo snažnu društvenu i političku ulogu. Lože u Ilirskim pokrajinama okupljale su pripadnike francuske administracije, vojne časnike, ali i domaće intelektualce, trgovce i obrazovane građane. Njihovo djelovanje bilo je usmjereno na širenje prosvjetiteljskih vrijednosti poput slobode, jednakosti, bratstva i društvenog napretka, ali je istodobno bilo podređeno političkim interesima francuske vlasti.
Unatoč kratkom razdoblju postojanja Ilirskih pokrajina, slobodno zidarstvo ostavilo je trajan trag na kulturnom i intelektualnom razvoju regije te poslužilo kao most prema kasnijem razvoju slobodnog zidarstva u habsburškim zemljama.
Povijest Za vrijeme uspostave Ilirskih pokrajina pod vlašću Napoleona Bonaparte, viđeniji suradnici francuskih vlasti u dijelu Hrvatske južno od Save su članstvom u više loža, koje su se osnivale uz važnije vojne garnizone, dokazivali uključenost u elitu Francuskog Carstva; ta je elita u slobodno zidarstvo bila uključena praktično bez iznimke.
Prva Loža "Eugen Napoleon" bila je osnovana u Zadru 23. ožujka 1806. godine. Do 1809. godine radi pod okriljem Velikog orijenta Italije, a od 1809. radila je pod zaštitom Velikog orijenta Francuske. Pravila Lože izašla su 7. siječnja 1808. godine u nakladi od 600 primjeraka. Pored tri simbolička stupnja imali su i stupanj viteza ružinog križa. Jezik lože bio je francuski, a možda i talijanski. Loža je radila do 1813. godine i u njoj je bilo više od 30 članova.
Loža u Splitu nepoznatog imena utemeljena je 1806. godine. Osnutak lože odobrio je Veliki orijent Italije. U loži su bili i članovi iz Trogira i Makarske. U loži je radilo više od 50 slobodnih zidara, i to na francuskom jeziku sve do do 1813. godine.
Loža "Prijatelji istine" u Kotoru osnovana je 1807. godine na poticaj francuskog časnika Martela i dubrovačkog svećenika Ignjata Bana. Loža je pripadala Velikom orijentu Francuske. Braća su radila u domu kneza Beskuća. Kasnije su se neki članovi lože javno odrekli pripadnosti slobodnom zidarstvu. U Dubrovniku je utemeljena Loža "Ilirska zvijezda" 1808. godine dobivši zaštitu Velikog orijenta Francuske. Poznate starješine Lože bili su Karlo Bajamonti, Vlaho Brnja i Vlaho Kaboga. Loža je imala više od 30 članova i radila je do 1813. godine. Član ove lože je bio i pjesnik Antun Kojović.
Loža u Šibeniku nepoznatog imena utemeljena je 1809. godine. Bilo je primjedaba na njezin neispravan rad te je stavljena pod zaštitu zadarske lože. U njoj je radilo samostalno više od 20 članova. Loža u Rijeci nepoznatog imena utemeljena je također 1809. godine. U ovoj loži pod zaštitom Velikog orijenta Francuske radilo je 30 članova. Iste 1809. godine u Karlovcu je utemeljena Loža "Sveti Ivan Hrvatski" i to na poticaj ljubljanske lože. Starješina je bio Nizozemac Ivan Viererdeels, koji je došao iz riječke lože. U loži je radilo 30 članova. Šibenska, riječka i karlovačka loža su radile do 1813. godine.
Nakon poraza Francuskog Carstva u bitci kod Leipziga i ukinuća Ilirskih provincija 1813. godine i povratka austrijskih carskih vlasti na tom su području sve lože prestale raditi, a austrijske su vlasti počele progoniti slobodne zidare.
Lože
Veliki orijent Francuske je između 1809. i 1813. godine imao desetak loža na području Ilirske pokrajine, odnosno na područjima koja danas pripadaju Sloveniji (Ljubljana, Kopar), Hrvatskoj (Zadar, Split, Dubrovnik, Šibenik, Rijeka, Makarska, Poreč i Karlovac) i Crnoj Gori (Kotor) i to:
Današnja Hrvatska Loža "Eugen Napoleon" (Loge de Eugene Napoleon), Zadar Loža nepoznatog imena, Split Loža "Ilirska zvijezda" (Loge l' Étoile Illyrienne), Dubrovnik Loža nepoznatog imena, Šibenik Loža nepoznatog imena, Makarska Loža "Pravi prijatelji cara Napoleona i rimskog kralja", Rijeka Loža "Sveti Ivan hrvatski" (Loge de Saint Jean de Croatie), Karlovac Loža "Sveti Napoleon ilirski", Poreč
Današnja Slovenija Loža "Maslina s Levanta" (Loge de Olivier du Levant; sloven. Loža Levantinska oljka), Kopar Loža "Pravo prijateljstvo" (Loge la partfaite Amitié), Ljubljana Loža "Prijatelji rimskoga kralja i Napoleona" (Loge les Amis du Roi de Rome et de Napoleon; sloven. Prijatelji rimskega kralja in Napoleona), Ljubljana
Današnja Crna Gora Loža "Prijatelji pobjede" (Loge de St. Jean sous le titre destinctif des Amis de la victorie), Kotor
Poznati slobodni zidari Neki od poznatih slobodnih zidara koji su bili članovi loža u doba Ilirskih pokrajina su: Antun Kojović (1751. – 1845.), pjesnik
Vidi još Veliki orijent Francuske na Balkanu Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj
Izvori
Bibliografija
Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Francuskoj Kategorija:Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću Kategorija:Veliki orijent Francuske