Albanci su četvrta po brojnosti nacionalna manjina Srbije. Godine 2022. u državi je živjelo 61.687 Albanaca. Uglavnom žive u Južnoj Srbiji, u općinama Preševo, Bujanovac (gdje su većina) i Medveđa, kao i u glavnom gradu Beogradu.
U općini Preševo živjelo je Albanaca i činili su 93,7 % stanovništva, u općini Bujanovac Albanaca ili 62 % stanovništva i u općini Medveđa živjelo je 905 Albanaca ili 14,2 % stanovništva.Popis pokazao da su Albanci u Srbiji četvrta manjinska zajednica po brojnosti slobodnaevropa.org
mini|200px|Etnička mapa Srbije (bez Kosova) 2022. godine po općinama
Položaj U mnogim selima u kojima tradicionalno žive Albanci ostaju uglavnom stariji parovi. Oni koji su ostali navode razne razloge odlaska, među kojima su diskriminacija, nedostatak infrastrukture i pasivizacija ili brisanje adresa stanovanja, zbog čega gube srbijansko državljanstvo i time sva pripadajuća građanska prava.
Prema navodima predstavnika Nacionalnog savjeta albanske nacionalne manjine, cilj je pasiviziranja adresa promjena etničke strukture Medveđe. Europska unija je izrazila zabrinutost da pasiviziranje adresa predstavlja kršenje ljudskih prava.Albanci u Medveđi, izolovani i gosti u sopstvenoj kući slobodnaevropa.org Demo Beriša, srbijanski ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, izjavio je da se pasivizacija adresa ne provodi isključivo nad Albancima, tvrdivši da albanska manjina „ima svoju agendu koja ide preko Prištine, Tirane i Vašingtona”.
Poznate osobe Mehmet Hoxha, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije, SR Srbije i SAP Kosova, kosovski albanski književnik i prevoditelj Bekim Fehmiu, jugoslavenski glumac Uliks Fehmiu, srbijanski glumac Ridvan Qazimi, zapovjednik UÇPMB
Vidi još Albanofobija u Srbiji Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca Albanci u Hrvatskoj
Izvori
Kategorija:Etničke grupe Srbije