Granica između Gabona i Republike Kongo duga je 2567 km, a proteže se od tromeđe s Kamerunom na sjeveru do Atlantskog oceana na jugu.
Opis
Granica počinje na tromeđi s Kamerunom na sjeveru, isprva prateći rijeku Ivindo, a zatim njezinu pritoku, Djouu. Ruta se općenito nastavlja od sjevera prema jugu, a zatim od istoka prema zapadu na vrlo nepravilan način, prateći rijeke poput Letilija, Ngounieja i Nyange u nekim kratkim dijelovima. Završava na obali Atlantskog oceana na zapadu.
Povijest Granica se prvi put pojavila tijekom Utrke za Afriku, razdoblja intenzivnog natjecanja među europskim silama krajem 19. stoljeća za kontrolu nad teritorijima u Africi. Proces je kulminirao Berlinskom konferencijom 1884., na kojoj su se zainteresirane europske nacije dogovorile o svojim teritorijalnim zahtjevima i pravilima budućeg djelovanja. Kao rezultat toga, Francuska je dobila zemlje koje je istražio Pierre Savorgnan de Brazza za Francusku u Srednjoj Africi, otprilike ekvivalentne današnjem Gabonu i Kongu-Brazzavilleu, koji su se kasnije 1910., zajedno sa današnjom Srednjoafričkom Republikom i Čadom, također pod francuskom vlašću, ujedinili u federalnu koloniju Francuska ekvatorijalna Afrika (, AEF). Unutarnje granice između Gabona i Konga-Brazzavillea razgraničili su francuski kolonijalni upravitelji. Unutarnja linija razdvajanja uglavnom prati rijeke i slivove, ali nikada nije detaljno opisana i demarkirana. Granica, budući da je unutar federacije, mijenjala se nekoliko puta tijekom kolonijalnog doba. Posljednja izmjena dogodila se 1947. godine aneksijom pokrajine Haut-Ogooué u korist Gabona.
Nakon dekolonizacije i neovisnosti 1960. godine, granica je postala međunarodna između dviju suverenih država. Od 1970-ih, vlade Gabona i Republike Kongo su istaknule nekoliko spornih područja, uključujući pomorsku granicu. Godine 2014. dvije su države potpisale protokol o osnivanju zajedničke komisije za rješavanje graničnih pitanja.
Pogranična naselja Mbinda (Republika Kongo)
Izvori
Gabona i Republike Konga