Talijansko-vatikanska granica je crta razgraničenja ovih dviju država, a duga je 3,2 km.Vatican City Business Law Handbook, Int'l Business Publications, 2013, ISBN 978-14-38-77136-6, p. 9.
Utvrđena Lateranskim ugovorima od 11. veljače 1929. i stoga rođenjem Vatikana, državna granica je vanjska granica Europske unije, ali, kao i druge mikrodržava Europe, Vatikan je potpisao sporazume koji mu omogućuju korištenje, na primjer, valute zajednice kao tekuće valute, čime je razgraničenje između mikrodržava i država članica još manje.Sergio Marchisio, Corso di diritto internazionale, G. Giappichelli Editore, 2017, ISBN 978-88-92-11212-4, p.254.Giuseppe dalla Torre, Lezioni di diritto ecclesiastico (V edizione), G. Giappicchelli Editore, 2014, ISBN 978-88-34-84892-0, p. 381. Zahvaljujući ugovorima između Italije i Vatikana, na granici nema carinskih kontrola zbog posebnog carinskog režima.Bollettino del R. Ministero degli affari esteri, \s.n.!, 1934, Biblioteca Nazionale Centrale di Roma, digitalizzato il 12 febbraio 2018. Granica između Vatikana i Italije nalazi se samo u gradu Rimu i četvrta je po kratkosti na svijetu.
Povijest lijevo|mini|300px|Aneks I Lateranskih ugovora Vatikan nije postojao kao država otkako je Papinska Država 1870. postala dio Kraljevine Italije. Situacija se promijenila tek potpisivanjem Lateranskih ugovora 1929., kojima je predviđen osnutak današnje Dražve Vatikanskog Grada.
Članak 3. Lateranskih ugovora utvrđuje da su "Granice navedenog Grada [Vatikana] naznačene u Planu koji čini Aneks I. ovog Ugovora, čiji je sastavni dio." Također je navedeno da je Trg svetog Petra, iako dio Vatikana, obično otvoren za javnost i podliježe policijskim ovlastima talijanskih vlasti, koje se zaustavljaju u podnožju stepenica Bazilike, suzdržavajući se od penjanja i ulaska u navedenu Baziliku (osim ako ih nadležna vatikanska vlast ne pozove da interveniraju). Tijekom vjerskih svečanosti koje privremeno uklanjaju Trg svetog Petra iz slobodnog prolaza javnosti, talijanske vlasti moraju se povući izvan vanjskih linija Berninijeve kolonade i njihovog proširenja.
Zemljovid priložen Lateranskim ugovorima, u mjerilu 1:5000, u nekim točkama nije jasan: iz tog razloga osnovana je talijansko-vatikanska komisija za pravovremenu provjeru granica između dviju država, no nakon četiri godine rada zaključci više nisu ratificirani.
Delimitacija Granica prati Lavove zidine sve do neposredno prije kolonade Trga sv. Petra, gdje se mali dio talijanskog teritorija, također nazvan Ricciolo d'Italia, uvlači u vatikanski teritorij, dijeleći ga na dva dijela, odmah iza desnog kraka kolonade - gledajući prema bazilici - zatim prati ostatak kolonade s desne strane Trga sv. Petra i razgraničenje između Trga sv. Petra i Trga Pija XII. Točna linija je na tlu označena zakrivljenom linijom travertina. Nedavno su, uglavnom iz sigurnosnih razloga, postavljeni postamenti povezani lancima koji omogućuju prolaz samo na dvije precizne točke i koje čuvaju stražari. Granica se nastavlja prateći vanjski rub Berninijeve kolonade s lijeve strane, do sakristije Bazilike sv. Petra i nastavlja dijeliti Dvoranu Pavla VI. između dvije države (sjedišta u Italiji, ali u ekstrateritorijalnoj zoni u korist Svete Stolice, loža u Vatikanu). Državna granica, začudo, nije označena na podu Vijećnice i prati razlomljenu putanju.
Trg svetog Petra uglavnom nadzire talijanska državna policija, ali ponekad i žandarmerija, dok ostale pristupe iznutra nadziru Žandarmerijske snage (granični prijelazi: Porta del Perugino, Cancello Petriano) i Papinska švicarska garda (granični prijelazi: Porta Sant'Anna, Ingresso del Petriano), a izvana Inspektorat javne sigurnosti "Vatikan".
Slike pristupnih točaka (otvorenih ili zatvorenih) između Italije i Vatikana
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Odnosi Italije i Svete Stolice Kategorija:Zemljopis Vatikana