Ovaj pregled je tematski vodič kroz medicinu: Medicina je znanost o liječenju. Obuhvaća razne zdravstvene prakse razvijene za održavanje zdravlja putem prevencije i liječenja bolesti.
Ciljevi Izlječenje Zdravlje Homeostaza Medicinska etika Prevencija Palijativna skrb
Grane medicine
Anesteziologija – grana medicine posvećena ublažavanju boli i potpunoj skrbi o kirurškom pacijentu prije, tijekom i nakon operacije. Alternativna medicina – svaka praksa liječenja "koja ne spada u područje konvencionalne medicine". Kardiologija – grana medicine koja se bavi poremećajima srca i krvnih žila. Intenzivna medicina – usmjerena na održavanje života i intenzivnu skrb za teško bolesne. Stomatologija – grana medicine koja se bavi liječenjem bolesti u usnoj šupljini. Dermatologija – grana medicine koja se bavi kožom, kosom i noktima. Hitna medicina – usmjerena na skrb koja se pruža u odjelu hitne medicine. Endokrinologija – grana medicine koja se bavi poremećajima endokrinog sustava. Epidemiologija – proučavanje uzroka i rasprostranjenosti bolesti te programa za njihovo suzbijanje. Prva pomoć – pomoć pružena osobi koja doživljava iznenadnu bolest ili ozljedu, s ciljem očuvanja života, sprječavanja pogoršanja stanja i/ili promicanja oporavka. Uključuje početnu intervenciju u ozbiljnom stanju prije dolaska stručne medicinske pomoći (npr. izvođenje KPR-a dok se čeka hitna pomoć), kao i cjelovito liječenje manjih stanja (npr. stavljanje flastera na posjekotinu). Gastroenterologija – grana medicine koja se bavi proučavanjem i skrbi o probavnom sustavu. Obiteljska medicina (često zvana opća praksa) je grana medicine koja se specijalizira za primarnu zdravstvenu zaštitu. Gerijatrija – grana medicine koja se bavi općim zdravljem i dobrobiti starijih osoba. Ginekologija – dijagnoza i liječenje ženskog reproduktivnog sustava. Hematologija – grana medicine koja se bavi krvlju i krvožilnim sustavom. Hepatologija – grana medicine koja se bavi jetrom, žučnim mjehurom i žučnim sustavom. Infektivne bolesti – grana medicine koja se bavi dijagnozom i upravljanjem zaraznim bolestima, posebno za složene slučajeve i imunokompromitirane pacijente. Interna medicina – bavi se bolestima odraslih. Neurologija – grana medicine koja se bavi mozgom i živčanim sustavom. Nefrologija – grana medicine koja se bavi bubrezima. Opstetricija – skrb o ženama tijekom i nakon trudnoće. Medicina rada – grana medicine koja se bavi održavanjem zdravlja na radnom mjestu. Onkologija – grana medicine koja proučava vrste raka. Oftalmologija – grana medicine koja se bavi očima. Optometrija – grana medicine koja uključuje pregled očiju i primjenjivih vidnih sustava na nedostatke ili abnormalnosti, kao i medicinsku dijagnozu i upravljanje bolestima oka. Ortopedija – grana medicine koja se bavi stanjima koja uključuju mišićno-koštani sustav. Otorinolaringologija – grana medicine koja se bavi ušima, nosom i grlom. Patologija – proučavanje uzroka i patogeneze bolesti. Pedijatrija – grana medicine koja se bavi općim zdravljem i dobrobiti djece i u nekim zemljama poput SAD-a, mladih odraslih osoba. Fizikalna medicina i rehabilitacija – obuhvaća fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Preventivna medicina – mjere poduzete za prevenciju bolesti, za razliku od liječenja bolesti. Psihijatrija – grana medicine koja se bavi proučavanjem, dijagnozom, liječenjem i prevencijom mentalnih poremećaja. Pulmologija – grana medicine koja se bavi dišnim sustavom. Radiologija – grana medicine koja koristi medicinsko snimanje za dijagnosticiranje i liječenje bolesti. Sportska medicina – grana medicine koja se bavi tjelesnom spremnošću te liječenjem i prevencijom ozljeda povezanih sa sportom i vježbanjem. Reumatologija – grana medicine koja se bavi dijagnozom i liječenjem reumatskih bolesti. Kirurgija – grana medicine koja koristi operativne tehnike za istraživanje ili liječenje bolesti i ozljeda, ili za poboljšanje tjelesne funkcije ili izgleda. Urologija – grana medicine koja se bavi mokraćnim sustavom oba spola i muškim reproduktivnim sustavom.
Povijest medicine Povijest medicine Pretpovijesna medicina Grčko-rimska medicina Medicina u srednjovjekovnom islamskom svijetu Srednjovjekovna medicina Zapadne Europe Staroegipatska medicina Babilonska medicina Drevna iranska medicina
Alternativna medicina Homeopatija Herbalizam Židovska medicina
Medicinska biologija Medicinska biologija
Područja medicinske biologije Anatomija – proučavanje fizičke strukture organizama. Za razliku od makroskopske ili grube anatomije, citologija i histologija bave se mikroskopskim strukturama. Biokemija – proučavanje kemije koja se odvija u živim organizmima, posebno strukture i funkcije njihovih kemijskih komponenti. Bioinformatika Biološko inženjerstvo Biofizika Biostatistika – primjena statistike u biološkim područjima u najširem smislu. Poznavanje biostatistike ključno je u planiranju, procjeni i tumačenju medicinskih istraživanja. Također je temelj za epidemiologiju i medicinu utemeljenu na dokazima. Biotehnologija Nanobiotehnologija Stanična biologija – mikroskopsko proučavanje pojedinačnih stanica. Embriologija – proučavanje ranog razvoja organizama. Genska terapija Genetika – proučavanje gena i njihove uloge u biološkom nasljeđivanju. Citogenetika Histologija – proučavanje struktura bioloških tkiva pomoću svjetlosne mikroskopije, elektronske mikroskopije i imunohistokemije. Imunologija – proučavanje imunološkog sustava, koji uključuje na primjer urođeni i adaptivni imunološki sustav kod ljudi. Laboratorijska medicinska biologija Mikrobiologija – proučavanje mikroorganizama, uključujući praživotinje, bakterije, gljive i viruse. Molekularna biologija Neuroznanost – uključuje one znanstvene discipline koje su povezane s proučavanjem živčanog sustava. Glavni fokus neuroznanosti je biologija i fiziologija ljudskog mozga i kralježnične moždine. Parazitologija Patologija – proučavanje bolesti, uključujući uzroke, tijek, napredovanje i rješavanje. Fiziologija – proučavanje normalnog funkcioniranja tijela i temeljnih regulacijskih mehanizama. Sistemska biologija Virologija Toksikologija – proučavanje opasnih učinaka lijekova i otrova. i mnogi drugi (obično, znanosti o životu koje se odnose na medicinu)
Bolest (bolesti i poremećaji) Bolest Invaliditet Popis zaraznih bolesti
Medicinska praksa Praksa medicine Fizikalni pregled Dijagnoza Kirurgija Lijek
Lijekovi Lijek
Medicinska oprema Medicinska oprema Magnetska rezonancija (MRI) Računalna tomografija (CT)
Medicinski laboratoriji Krvni test
Medicinske ustanove Klinika Hospicij Bolnica
Medicinsko obrazovanje Medicinsko obrazovanje – obrazovanje povezano s praksom medicinskog djelatnika; bilo početna obuka za liječnika, dodatna obuka nakon toga, i usavršavanje (fellowship). Medicinski fakultet Popis medicinskih fakulteta Stažiranje Specijalizacija
Medicinska istraživanja Medicinska istraživanja Kliničko istraživanje Medicinski žargon Medicinska terminologija Popis medicinskih korijena, sufiksa i prefiksa
Medicinski znanstvenici i povijesne ličnosti
Najraniji poznati liječnik, Hesira. Prva zabilježena liječnica, Pesešet. Borsippa, Babilonski pisac Dijagnostičkog priručnika. Iranski kemičar, Razi. Avicena, filozof i liječnik. Grčko-rimski medicinski znanstvenici: Hipokrat, općenito smatran ocem moderne medicine. Galen, poznat po svojim ambicioznim operacijama. Andreas Vesalius Oribazije, Bizantinac koji je sastavio medicinsko znanje. Abu al-Qasim, islamski liječnik poznat kao otac moderne kirurgije. Srednjovjekovni europski medicinski znanstvenici: Theodoric Borgognoni, jedan od najznačajnijih kirurga srednjovjekovnog razdoblja, zaslužan za uvođenje i promicanje važnih kirurških napredaka uključujući osnovnu antiseptičku praksu i uporabu anestetika. Guy de Chauliac, smatran jednim od najranijih očeva moderne kirurgije, nakon velikog islamskog kirurga, Abu al-Qasima. Realdo Colombo, anatom i kirurg koji je pridonio razumijevanju manjeg (plućnog) krvotoka. Michael Servetus, smatran prvim Europljaninom koji je otkrio plućni krvotok. Ambroise Paré predložio je korištenje ligatura umjesto kauterizacije i testirao kamen bezoar. William Harvey opisuje krvotok. John Hunter, kirurg. Amato Lusitano opisao je venske zaliske i pretpostavio njihovu funkciju. Garcia de Orta prvi je opisao koleru i druge tropske bolesti te biljne tretmane. Percivall Pott, kirurg. Sir Thomas Browne, liječnik i medicinski neolog. Thomas Sydenham, liječnik i takozvani "Engleski Hipokrat." Kuan Huang, koji je studirao u inozemstvu i vratio svoje tehnike u Kinu. Ignaz Semmelweis, koji je proučavao i smanjio učestalost porodiljne groznice. Louis Pasteur i Robert Koch osnovali su bakteriologiju. Alexander Fleming, čije je slučajno otkriće penicilina unaprijedilo polje antibiotika.
Pioniri u medicini Wilhelm Rontgen otkrio je x-zrake, zaradivši prvu Nobelova nagrada za fiziku 1901. godine, "kao priznanje za izvanredne usluge koje je pružio otkrićem izvanrednih zraka (ili x-zraka)," i izumio radiografiju. Christiaan Barnard izveo je prvu transplantaciju srca. Ian Donald bio je pionir u korištenju ultrazvučnog skeniranja, što je dovelo do njegove upotrebe kao dijagnostičkog alata. Sir Godfrey Hounsfield izumio je računalni tomografski (CT) skener, dijeleći Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 1979. s Allanom M. Cormackom, "za razvoj kompjutorizirane asistirane tomografije." Sir Peter Mansfield izumio je MRI skener, dijeleći Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2003. s Paulom Lauterburom za njihova "otkrića vezana za magnetsku rezonanciju." Robert Jarvik, izumitelj umjetnog srca. Anthony Atala, tvorac prvog organa uzgojenog u laboratoriju, umjetnog urinarnog mjehura.
Opći koncepti u medicini Epidemiologija – proučavanje demografije procesa bolesti, i uključuje, ali nije ograničeno na, proučavanje epidemija. Nutricionizam – proučavanje odnosa hrane i pića prema zdravlju i bolesti, posebno u određivanju optimalne prehrane. Medicinsku nutricionističku terapiju provode dijetetičari i propisuje se za dijabetes, kardiovaskularne bolesti, poremećaje tjelesne težine i prehrane, mentalne poremećaje, alergije, pothranjenost i neoplastične bolesti. Farmakologija – proučavanje lijekova i njihovih djelovanja. Psihologija – akademska i primijenjena disciplina koja uključuje znanstveno proučavanje mentalnih funkcija i ponašanja. Farmakologija, za popis ljekovitih tvari
Medicina