Lucija Ludovika Ožegović od Barlabaševaca i Bele (Budimpešta, 12. travnja 1896. – Zagreb, 9. kolovoza 1962.), barunica, hrvatska operna pjevačica i umjetnica iz velikaške obitelji Ožegovića Barlabaševačkih.
Životopis
Bila je kći baruna Ljudevita Ožegovića (1841. – 1913.) i njegove druge supruge Ivke Hayos. Budući da se Ljudevitova obitelj nije slagala s njegovom odlukom o razvodu od prve supruge i udajom za židovsku učiteljicu neplemenita roda, Ljudevit se sa suprugom odselio, prvo u Budimpeštu gdje je bio poslanik na zajedničkom saboru i gdje mu se rodila kći Lucija. Zatim je 1896. godine odselio na svoje drugo imanje u Guščerovcu kod Križevaca gdje je živio u dvorcu sa suprugom i novorođenom kćerkom Lucijom. Kasnije se obitelj preselila u Zagreb zbog Lucijinog školovanja. Školovala se u Ženskom liceju u Zagrebu do 1912. godine, a zatim je pohađala Glazbeni zavod do 1913. godine, nakon čega se dalje školovala u bečkoj Akademie für Musik und darstellende Kunst na kojoj je 1917. godine završila glumu i pjevanje s izvrsnim uspjehom. Po završetku školovanja, otputovala je u Genevu u Švicarskoj gdje se do proljeća 1919. godine usavršavala kod dirigenta Henryja Kamma.
Karijeru je započela u Narodnom gledališću u Ljubljani (1919. – 1920.) te u Narodnom gledališću u Mariboru (1920. – 1921.) kao prvakinja drame, opere i operete. Poslije boravka u Londonu 1921. godine, zaposlila se 1. srpnja 1922. godine kao operna pjevačica u HNK Zagreb gdje je ostala do svog umirovljenja. Nanizala je veliki broj uspješnih izvedbi i premijera, ali nije sačuvan nijedan audio ili audio-vizualni zapis njenog stvaralaštva.Lucija Ožegović – opera.hr Hrvatski književnik Geno Senečić (1907. – 1992.) rekao je o njoj:
Privatni život
Udala se 20. studenog 1917. godine u Zagrebu za dr. Vladimira Čepulića (1891. – 1964.), ali brak nije dugo potrajao, jer su se razveli već 1923. godine. Imala je izvanbračnog sina jedinca, Ivana Ožegovića (1920. – 1944.) čiji je otac bio književni kritičar i političar Milan Marjanović (1879. – 1955.). Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1939. – 1945.), njen sin Ivan bio je zatočen u koncentracijskom logoru Jasenovac, ali ga je Lucija uspjela izvući uz velike napore. Unatoč tome, stradao je 1944. godine, nakon čega piše djelo Pismo mrtvom sinu, koje je bilo izdano 1953. godine.
Zanimljivosti
Kao učenica šestog razreda gimnazije pomogla je organizirati školski štrajk i atentat na komesara Slavka Cuvaja. Godine 1921. sklopila je ugovor s Hrvatskim narodnim kazalištem u Splitu, ali ga je otkazala uoči početka kazališne sezone , razočarana načinom rada.
Izvori
Vanjske poveznice
Lucija Ožegović – opera.hr
Kategorija:Hrvatski operni pjevači Kategorija:Hrvatsko plemstvo Kategorija:Ožegovići