Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata bio je masovni vjersko-nacionalni pokret Katoličke Crkve u Hrvatskoj koji se odvijao između 1975. i 1984. godine. Predstavljao je najveći državotvorni projekt Crkve u Hrvata u 20. stoljeću i okupio je stotine tisuća vjernika na različitim lokacijama.Rim, a ne Beograd darkohudelist.com.hr Preuzeto 10. prosinca 2025.
Povijesni kontekst Na ideju o proslavi „Trinaest stoljeća kršćanstva” došao je hrvatski svećenik i povjesničar Stjepan Krizin Sakač, koji je to predložio kardinalu Alojziju Stepincu, koji je rado prihvatio.Stjepan Krizin Sakač - stvarni autor projekta „Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata” darkohudelist.eu Preuzeto 10. prosinca 2025. Proslavom su hrvatski biskupi željeli obilježiti dokumentirani događaj iz 641. godine. Te godine papa Ivan IV. poslao je opata Martina u Dalmaciju i Istru s misijom prikupljanja relikvija mučenika, učvršćivanja vjere i otkupa kršćana koji su postali roblje. Uspjeh Martinove misije označio je prve miroljubive kontakte između Rima i novodoseljenog stanovništva – Hrvata.Franjevačka mladež Novi Marof (autor: o. Josip Antolović, D.I.) Svetac tjedna - sv. Agaton
Pripreme za obilježavanje ovog jubileja prekinuo je početak Drugog svjetskog rata. Ideju je desetljećima kasnije oživio splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić, koji je zajedno sa solinskim župnikom Tugomirom Jovanovićem još 1965. najavio velike jubileje.
Društveno-politička situacija U socijalističkoj Jugoslaviji 1970-ih godina ovakav vjerski skup bio bi nezamisliv samo pet do šest godina ranije. Nakon rušenja Hrvatskog proljeća došlo je do razdoblja zatezanja i čistki, ali već 1972. i 1973. godine dogodilo se lagano popuštanje prema Crkvi. Novi Ustav iz 1974. dao je veću samostalnost republikama, a vrh Katoličke Crkve u Hrvatskoj osjetio je priliku da izađe iz prisilne nevidljivosti.
Vlasti su manifestaciju ignorirale i šutjele, a mediji nisu izvještavali o događaju. Crkvena taktika pridonijela je tome da vlast nije ništa zabranjivala niti je znala što bi točno zabranila. Pretpostavljalo se da ne žele nove probleme sa svjetskom javnošću.
Pripreme i organizacija Projekt je bio osmišljen još 1965. godine na inicijativu nadbiskupa Frane Franića. Klerici koji su bili upućeni u detalje manifestacije svoju namjeru javnosti i vlastima iznosili su postupno i oprezno. Biskupska konferencija Jugoslavije, predvođena zagrebačkim nadbiskupom Franjom Kuharićem, službeno je 1973. proglasila ove proslave zajedničkim jubilarim slavljima cijelog naroda.
Najprije je puštena informacija o slavljenju tisućite godišnjice gradnje crkve Gospe od Otoka, a tek uoči jubilarne godine objavljena je namjera o slavlju 13 stoljeća kršćanstva u hrvatskom narodu. Proglašena je i Godina Velikog zavjeta.
Organizacijski odbor, na čijem je čelu bio Drago Šimundža, podijeljen je u petnaestak sekcija. Bili su uključeni mlađi svećenici, časne sestre, bogoslovi, profesori i mladi laici koji su obilazili druge biskupije održavajući najavna predavanja.
Hrvatska marijanska godina (1975. – 1976) Otvaranje proslave Zajedničke proslave svečano su otvorene 8. rujna 1975. na Gospinu otoku u Solinu. Nadbiskup Franić pred skupom od 15.000 do 20.000 vjernika službeno je objavio početak Marijanske godine i jubilarnih svečanosti. Misno slavlje predvodio je subotički biskup Matiša Zvekanović.GODINA VELIKOGA ZAVJETA I HRVATSKI KRŠĆANSKI JUBILEJI hrcak.srce.hr Preuzeto 10. prosinca 2025.
Hodočašća u Solin Od Uskrsa 1976. godine svake su nedjelje u Solin dolazila hodočašća svih katoličkih biskupija predvođenih mjesnim ordinarijima, po nekoliko tisuća ljudi. Sve hrvatske biskupije i velika većina župnih zajednica, kao i brojne skupine vjernika iz inozemstva, tijekom 1975. i 1976. u velikim hodočašćima pohodile su Jelenino svetište te starohrvatske i starokršćanske spomenike.
Središnja proslava u Solinu (12. rujna 1976.) Pet dana prije središnje proslave na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu održan je Mariološki kongres na kojem su sudjelovali ugledni teolozi. Održana je i akademija u crkvi Gospe od Zdravlja. Večer uoči proslave u splitskoj katedrali sv. Dujma, pod geslom „Putovi jedinstva i mira”, okupili su se uzvanici iz cijele Europe i Jugoslavije.
Na središnjoj proslavi 12. rujna 1976. sudjelovalo je: stotinu tisuća hrvatskih katolika, desetak kardinala, pedesetak (nad)biskupa i oko tisuću svećenika.Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata hu-benedikt.hr Preuzeto 10. prosinca 2025.
Bio je to skup s najviše crkvenih velikodostojnika u cijeloj povijesti bivše Jugoslavije. Među uzvanicima bili su: kardinal Franjo Šeper, papin izaslanik i tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere, koji je čitao pozdravnu poruku pape Pavla VI., Albino Luciani, venecijanski patrijarh i kasniji papa Ivan Pavao I., kardinal Franz König iz Beča, Roger Etchegaray, tadašnji nadbiskup i kasniji značajan kardinal rimske Crkve te predstavnici Srpske pravoslavne crkve i islamske zajednice.
Tijek proslave Biskupi i svećenici krenuli su iz splitske katedrale prema Solinu pješice kao hodočasnici. Na solinskoj cesti okupila se tolika masa vjernika da se procesija našla u tjesnacu i kasnila oko pola sata. Mnoštvo vjernika iz svih katoličkih biskupija bilo je nepregledno, od oltara blizu crkve Gospe od Otoka sve do Širine.
Kroz gužvu se kretala procesija sa srebrnom replikom Pralika Gospe od Velikog zavjeta, najstarijeg Gospina lika u hrvatskoj umjetnosti iz 11. stoljeća pronađenog u Biskupiji kod Knina.
Svečana misa trajala je oko dva sata, a predvodio ju je kardinal Šeper. Na koncu mise zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić predvodio je Molitvu Velikog zavjeta, kojom je hrvatski narod preporučen Gospinoj zaštiti.
Daljnji vrhunci pokreta Pokret "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" sastojao se od pet ključnih karika koje su se nadovezivale u gradacijskom luku:
Solin (1976.) – 100.000 vjernika Biskupija kod Knina (17. rujna 1978.) – 40.000 vjernika, s ponovljenim sjećanjem na kralja ZvonimiraCrkveni jubilej u Ninu izrastao je u prvu hrvatsku nacionalnu proslavu u Jugoslaviji jutarnji.hr Preuzeto 10. prosinca 2025. Nin (1979.) – 200.000 vjernika na završnoj svečanosti Branimirove godine Marija Bistrica (1984.) – Nacionalno-euharistijski kongres s 400.000 vjernika kao završnica
Izvori
Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji