Epsteinovi dokumenti ili Epsteinovi dosjei su preko 6 milijuna stranica dokumenata, slika i videozapisa koji detaljno opisuju kriminalne aktivnosti američkog financijera i osuđenog seksualnog prijestupnika nad maloljetnicima Jeffreyja Epsteina i njegovog društvenog kruga koji je uključivao političare i poznate osobe.
Dana 18. studenog 2025., Zastupnički dom SAD-a usvojio je Zakon o transparentnosti Epsteinovih dokumenata s 427 glasova za i 1 protiv, a 19. studenog Senat je jednoglasno usvojio zakon i predsjednik Donald Trump ga je potpisao. Dana 19. prosinca 2025., Ministarstvo pravosuđa SAD-a objavilo je nepotpunu seriju dokumenata, a tijekom sljedećih dana objavilo je dodatne dokumente i slike. Dana 30. siječnja 2026. objavilo je dodatnih 3 milijuna stranica, uključujući 2000 videozapisa i 180 000 slika. Ministarstvo pravosuđa izjavilo je da će objava od 30. siječnja biti zadnja te da je ispunilo svoje zakonske obveze.
Pozadina slučaja
Jeffrey Epstein optužen je 2006. godine, a prihvatio je nagodbu o priznanju krivnje 2008. godine. Ponovno je optužen 2019. godine i umro je u zatvoru. Epstein je kultivirao društveni krug koji je uključivao političare i poznate osobe. To je potaknulo teorije zavjere da je Epstein vodio popis klijenata kojima je prodavao mlade djevojke, da ga je koristio za ucjenjivanje i da su ga ti klijenti ubili; te su se teorije proširile nakon njegove smrti 2019. i ponovno 2025.
Izraz Epsteinovi dosjei odnosi se na dokumente prikupljene kao dokazi u kaznenim postupcima protiv Epsteina i njegovih suradnika, pohranjene kao više od 300 gigabajta podataka, uz druge medije u FBI-jevom sustavu Sentinel. Dokumenti uključuju njegovu knjigu kontakata, dnevnike letenja njegovih zrakoplova i sudske dokumente, a neki su javno objavljeni u redigiranom obliku.
Epsteinov popis
Epsteinov popis je navodni dokument koji sadrži imena visokoprofiliranih klijenata kojima je Epstein prodavao mlade djevojke. Tvrdnje o postojanju popisa klijenata prvi su se put pojavile neposredno nakon Epsteinove smrti, a kasnije su dobile znatno veću pozornost 2025. godine, nakon sada već izbrisane objave na X-u bivšeg višeg savjetnika Bijele kuće i suradnika Odjela za učinkovitost vlade Elona Muska, u kojoj je tvrdio da se predsjednik SAD-a Donald Trump „nalazi u Epsteinovim dosjeima”. Dana 7. srpnja 2025. Ministarstvo pravosuđa SAD-a Trumpove administracije objavilo je dopis u kojem se navodi da popis ne postoji i da „nisu pronađeni vjerodostojni dokazi da je Epstein ucjenjivao istaknute pojedince kao dio svojih postupaka. Nismo pronašli dokaze koji bi mogli poslužiti kao osnova za istragu protiv neokrivljenih trećih strana.”
„Epsteinova crna knjižica” odnosi se na knjigu od 97 stranica s imenima, telefonskim brojevima, e-mail adresama i kućnim adresama koju je bivši zaposlenik uzeo iz Epsteinovog doma 2005. godine i kasnije pokušao prodati. Gawker je objavio redigiranu verziju 2015. godine, a neredigirana verzija objavljena je na društvenoj mreži 8chan 2019. godine. Drugu knjigu kontakata, ponekad nazivanu „Epsteinovom drugom crnom knjižicom”, objavio je Business Insider 2021. godine.
Otpečaćivanje slučaja Maxwell 2024.
Godine 2023., četiri godine nakon Epsteinove smrti, sutkinja iz New Yorka Loretta Preska naredila je objavljivanje dokumenata iz slučaja klevete protiv Ghislaine Maxwell iz 2015. Svatko čije se ime nalazilo u tim dokumentima imao je rok za žalbu do 1. siječnja 2024. kako bi se njihova imena uklonila, nakon čega su dokumenti bili otpečaćeni. Neki pojedinci spomenuti u objavljenim sudskim dokumentima su: Andrew Mountbatten-Windsor (bivši princ Andrew, vojvoda od Yorka), bivši američki predsjednici Bill Clinton i Donald Trump, bivši guverner Novog Meksika Bill Richardson, odvjetnik Alan Dershowitz, pjevač Michael Jackson i fizičar Stephen Hawking.
Stav Trumpove administracije
Tijekom kampanje za predsjedničke izbore 2024., Donald Trump i njegovi saveznici obećali su objaviti dokumente vezane uz Jeffreyja Epsteina koje drži federalna vlada. Trump je u intervjuima izjavio da će „vjerojatno” objaviti dodatne Epsteinove dosjee, dok su saveznici, uključujući J. D. Vancea i Donalda Trumpa Jr., optužili administraciju Joe Bidena da prikriva popis Epsteinovih klijenata. Nakon što je postala glavna državna odvjetnica, Pam Bondi je u veljači 2025. rekla da po nalogu predsjednika Trumpa pregledava materijale povezane s Epsteinom, a FBI je proveo opsežan pregled otprilike 100 000 zapisa.
U srpnju 2025., Ministarstvo pravosuđa je objavilo dopis u kojem je zaključilo da u Epsteinovim dosjeima ne postoji „popis klijenata”, da ne postoje vjerodostojni dokazi koji podupiru tvrdnje da je Epstein ucjenjivao istaknute pojedince i da je njegova smrt bila samoubojstvo. Objavu su kritizirali Trumpovi pristaše i demokratski zastupnici. Trump je dokumente okarakterizirao kao krivotvorene dokumente koje su stvorili politički protivnici i podnio tužbu za klevetu protiv Wall Street Journala zbog njihovog izvještavanja.
Dana 19. studenog 2025. Trump je potpisao Zakon o transparentnosti Epsteinovih dokumenata, koji je Kongres usvojio kako bi se propisalo objavljivanje dokumenata Ministarstva pravosuđa povezanih s Epsteinom.
Epsteinovi e-mailovi pribavljeni od Bloomberga
U rujnu 2025., Bloomberg News je neovisno dobio oko 18 700 e-mailova s jednog od Epsteinovih osobnih Yahoo računa, u razdoblju od 2002. do 2022. godine. Račun je bio najaktivniji od listopada 2005. do kolovoza 2008., sa značajnim prekidima nakon Epsteinovog zatvaranja.
E-mailovi su dokumentirali Epsteinove odnose s akademicima na Harvardovom sveučilištu i drugim institucijama. Prepiska je pokazala da su istraživači, uključujući psihologa Stephena Kosslyna i genetičara Georgea Churcha, predlagali projekte koje financira Epstein, poput „inicijative za genom užitka” koja istražuje neuronske korelate užitka i laboratorij za proučavanje „dalekoglednih ideja poput produljenja života”.
Mailovi su također otkrili aspekte Epsteinove strategije pravne obrane tijekom optužnice iz 2006. godine. Bilješke koje je napravio istraživački asistent Alan Dershowitz zabilježile su da Dershowitz tijekom sastanka s tužiteljima u veljači 2006. godine opisuje tužitelje kao „samoprozvane prostitutke” koje se „ne osjećaju povrijeđeno”. Dershowitz je za Bloomberg rekao da su dopisi „privilegirana komunikacija između odvjetnika i klijenta” te da je „postupao kao što bi svaki odgovorni odvjetnik trebao: zastupao svog klijenta”.
Objave Nadzornog odbora Zastupničkog doma
Počevši od rujna 2025., Nadzorni odbor Zastupničkog doma objavio je serije dokumenata koje je primio od Ministarstva pravosuđa i, kao odgovor na sudski poziv, od Epsteinove ostavštine.
Dana 2. rujna odbor je objavio 33 295 stranica Epsteinovih dosjea, iako je većina informacija već bila javno poznata ili dostupna. Epsteinova ostavština počela je slati dokumente odboru 8. rujna, uključujući uvezani album rođendanskih čestitki koje je Epstein primio za svoj 50. rođendan. Dana 26. rujna, Demokrati odbora su objavili šest stranica koje pokazuju da je Epstein imao sastanke s financijerom Peterom Thielom, Elonom Muskom i političkim strategom Steveom Bannonom.
Dana 17. listopada, odbor je objavio 8500 stranica iz Epsteinove ostavštine. One su pokazale da je Matthew Menchel, glavni tužitelj za kaznene postupke u uredu američkog državnog odvjetništva u Miamiju, koji je stajao iza Epsteinovog sporazuma o priznanju krivnje iz 2007., imao osobne sastanke s Epsteinom 2011., 2013. i 2017. godine.
Dana 12. studenog, Demokrati odbora su objavili tri Epsteinova e-maila koji se odnose na Trumpa, uključujući razmjenu s Maxwell iz 2011. u kojoj je Epstein Trumpa nazvao „psom koji nije prolajao” jer je Trump „proveo sate u njegovoj kući” sa žrtvom. Nekoliko sati kasnije, Republikanci u odboru su objavili dodatnih 20 000 stranica iz Epsteinove ostavštine. Zeteo je 14. studenog objavio verziju svih 26 039 dokumenata s mogućnošću pretraživanja.
Objave Ministarstva pravosuđa prema Zakonu o transparentnosti Epsteinovih dokumenata
Ministarstvo pravosuđa objavilo je prvu seriju znatno redigiranih dosjea 19. prosinca 2025., što je rok koji je odredio Zakonu o transparentnosti Epsteinovih dokumenata. Objava je izazvala kritike od obje strane zbog neispunjavanja zakonskih zahtjeva, jer je više od 500 stranica bilo u potpunosti zacrnjeno. Manje od jednog dana nakon objave, šesnaest datoteka nestalo je s javne web-stranice bez objašnjenja. Do početka siječnja 2026. manje od jedan posto dosjea bilo je javno objavljeno, kako navodi pismo Ministarstva pravosuđa upućeno sucu Paulu A. Engelmayeru.
Dana 30. siječnja 2026. Ministarstvo pravosuđa je objavilo preko 3 milijuna stranica dokumenata, 180 000 slika i 2000 videozapisa povezanih s Epsteinom. Zamjenik državne odvjetnice Todd Blanche izjavio je da je objavljivanjem dokumenata odjel ispunio svoju obvezu prema Zakonu o transparentnosti Epsteinovih dokumenata te da će to biti posljednje veliko objavljivanje dokumenata. Savezni tužitelji isprva su identificirali šest milijuna stranica kao potencijalno podložne zakonu o otkrivanju podataka, ali Ministarstvo pravosuđa objavilo je samo polovicu tog iznosa, navodeći da su dužnosnici pogriješili u smislu „prekomjernog prikupljanja”. Zastupnik Ro Khanna i drugi demokratski zakonodavci osporili su tvrdnju o usklađenosti sa zakonom i optužili odjel za kršenje zakona jer je uskratio „izjavu FBI-ja o intervjuima sa 302 žrtve, nacrt optužnice i memorandum tužiteljstva pripremljenih tijekom istrage na Floridi 2007. godine, te stotine tisuća e-mailova i datoteka s Epsteinovih računala”.
Posljedice Norveška Norveška veleposlanica u Jordanu i Iraku Mona Juul odstupila je s dužnosti zbog veza s Epsteinom, koji je u oporuci Juul i njezinoj djeci ostavio 10 milijuna dolara.Agence France-Presse. Senior diplomat resigns as Norway investigates Epstein links msn.com, objavljeno 8. veljače 2026.
SAD Sveučilište Columbia priznalo je kako je omogućilo upis djevojci povezanoj s Epsteinom mimo procedure, lobiranjem fakultetskog osoblja povezanog s Epsteinom.Albright, Armanda; Maglione, Francesca. Columbia Admitted Epstein’s Girlfriend Via ‘Irregular’ Process bloomberg.com. Objavljeno 11. veljače 2026.
Ujedinjeno Kraljevstvo Bivši britanski ministar i veleposlanik Peter Mandelson podnio je ostavku u Laburističkoj stranci zbog veza s Epsteinom. Savjetnik britanskog premijera Keira Starmera, Morgan McSweeney, odstupio je s dužnosti usred kritika jer je imenovao Mandelsona britanskim veleposlanikom u SAD-u. Keir Starmer uputio je javnu ispriku žrtvama navodeći Mandelsonovo imenovanje veleposlanikom svojom vlastitom pogreškom.Keir Starmer apologises to Epstein's victims saying Mandelson was his mistake Metro putem msn.com Članovi Konzervativne stranke optužili su Ured premijera da je svaka veza premijera Starmera s Mandelsonom „forenzički uklonjena” iz dokumenata o Mandelsonovu imenovanju veleposlanikom u SAD-u (iz prosinca 2024.) koje je Downing Street objavio u ožujku 2026.Heffer, Greg. Keir Starmer's fingerprints 'forensically removed' from Peter Mandelson files, claim Tories Daily Mail putem msn.com, objavljeno 16. ožujka 2026.