okvir|rasprostranjenost naroda Uralske porodice naroda. Pripadnost Jukagira treba uzeti s rezervom, jer je teorija o njihovoj pripadnosti tek nedavna i nije opće prihvaćena. Uralski narodi je naziv za narode koji se služe jezicima Uralske jezične porodice, često svrstavane u Uralsko-Altajsku natporodicu. Ime porodice dolazi po gorju Ural, a moguće porijeklo ovih naroda je s njegove sibirske strane gdje su živjeli prije nekih 7000 godina.Uralic Language Family Migracije su započele prije oko 1500 godina u smjeru Europe gdje su im najzapadniji pripadnici Finci, Karelijci i Estonci u području Finskog zaljeva, te Mađari na jugu. Pripadnici ugarskog ogranka odvojili su se od Finaca a Mađarima srodni Ostajci i Voguli nastavili su i dalje obitavati u središnjem Sibiru.
Jezicima su karakteristični mnogi sufiksi.
A) Ugrofinski narodi
a) Finski narodi
a 1) Baltofinski narodi Livonci Estonci Voti Finci (uključuju često takozvane Ingrijske Fince. Finsko ime uz ingrijsko sebi su uzeli oni Ingri koji su se pred ruskim pogromom morali iseliti iz Rusije u Finsku, jedini način je bio da se izjašnjavaju kao Finci) Ižori ili Ingri. Karelijci Vepsijci a 2) Saami ili Lapi
a 3) Povolški Finci Mordvini (sastoje se od plemena Erzja, Mokša, Terjuhane, Karatai) Mari Merja Meščera Muroma.
a 4) Permjački Finci Udmurti ili Votjaki Komi Zirjani Permjaci, 125.235 (2002.) Jazva
b) Ugarski narodi
b 1) Opski Ugri Hanti (Ostjaci). Sebe nazivaju hanty i kantyk; 22,521 (1989) Mansi (Voguli), 8474 (1989.). Sebe nazivaju mansi (pl. mansit, mäns). Između Urala i Oba. b 2) Mađari Sekelji
B) Samojedski narodi Nganasani ili Tavgi. 1278 (1989.), poluotok Tajmir. Sebe nazivaju nganasa(n), ngano nganasan. Enci ili Jenisejski Samojedi Nenci ili Juraki, Jurak Samojedi. 34.665 (1989.); sebe nazivaju n'enet's'’, (pl. n'enet's'a”). Žive između poluotoka Kanin u Bijelom moru i ušća Jeniseja. Selkupi or Ostjački Samojedi. Sami sebe nazivaju söl´kup ili shöl´kup. 3612 (1989.). Na rijeci Taz
Vanjske poveznice Uralic Peoples - Who Are They ? Uralic (Languages) Izvori