Atlantska psina (latinski: Lamna nasus; psina atlantska, kučina, haringuša, pas haringaš) vrsta je morskog psa iz porodice Lamnidae. Jedna je od tri potencijalno opasne vrste morskih pasa u Jadranskom moru. Nastanjuje hladna i umjerena mora sjevernog Atlantskog oceana i južne hemisfere.
Taksonomija Prvi opis ove vrste napisao je francuski prirodoslovac Pierre Joseph Bonnaterre 1788. godine u knjizi Tableau encyclopédique et methodique des trois règnes de la nature, a baziran je na prethodnom zapisu o ovoj vrsti koji je zabilježio velški prirodoslovac Thomas Pennant 1769. godine. Bonnaterre je ovoj vrsti dao naziv Squalus nasus, pridajući mu epitet nasus koji na latinskom jeziku označava nos. Godine 1816. francuski znanstvenik Georges Cuvier premješta ovu vrstu u vlastiti podrod, Lamna, koji je kasnije proglašen rodom.
Osnovna obilježja Atlantska psina doseže do 3,5 m dužine (TL) i 230 kg mase. Mužjaci su nešto veći od ženki. Dužina dosad ulovljenih jedinki u istočnom Jadranu kreće se između 2 i 3,75 m, a masa do 110 kg. Tijelo je snažno i vretenasto, po leđima plave ili plavosivkaste boje, a po trbuhu i bokovima bijelo ili žućkaste boje. Glava je velika, gubica je srednje duga i zašiljena. Ima pet pari dugačkih škržnih pukotina. Zubi su uski s bočnim bazalnim šiljcima. Dvije leđne peraje su sličnog oblika, sa zaobljenim vrhom, ali su različitih veličina. Prva leđna i podrepna peraja su bijele boje. Na repnom dršku s obje strane postoji vodoravni greben. Repna peraja je velika i srpolika.
Rasprostranjenost Ovu vrstu nalazimo na oba Zemljina pola. Locus typicus su vjerojatno britanske vode. Rasprostranjena je u sjevernom Atlantskom oceanu i hladnijim dijelovima južne hemisfere. Nema je u ekvatorijalnom dijelu Zemlje. U istočnom Atlantskom oceanu nalazimo je od Barentsovog mora i Islanda do Maroka, uključujući i čitavo Sredozemno more. U Jadranskom moru se rijetko nalazi. Do sada je u istočnom Jadranu zabilježeno 9 nalaza, a uz zapadnu obalu 13 nalaza.
Voli vodu temperature od 2 do 18°C. Uglavnom se zadržava u priobalju, rjeđe na otvorenom moru, i to na dubinama od 1 do 700 m. Najčešće je nalazimo na dubinama između 200 i 700 m.
Biologija Razmnožavanje je ovoviviparno, bez posteljice, s uterinim kanibalizmom i oofagijom. Atlantska psina pari se krajem ljeta, skotna je 8 do 9 mjeseci te se mladunci kote u proljeće. Ženke kote oko 2 do 6 mladunaca. Spolnu zrelost dostižu nakon 5 ili više godina starosti, a mogu doživjeti do 30 godina.
Hrani se pelagijskom ribom koja se zadržava u plovama, ali i manjim morskim psima i glavonošcima. Ova vrsta smatra se potencijalno opasnom za ljude.
Izvori
Kategorija:Psine