240px|mini|desno|Zlatna žutica vinove loze Zlatna žutica vinove loze jedna je od najvažnijih i najštetnijih fitoplazma bolesti vinove loze s potencijalom ugrožavanja vinograda.Space-Time Point Pattern Analysis of Flavescence Dorée Epidemic in a Grapevine Field: Disease Progression and Recovery Front Plant Sci Preuzeto 2017. Bakterijski uzročnik nazvan je Candidatus Phytoplasma vitis, a njegov vektor je cvrčak, Scaphoideus titanus. Infekcija može uništiti mlade loze i znatno smanjiti produktivnost starih.grapevine yellows winepros.com.au Preuzeto 24. travnja 2008. Klasificirana je kao fitoplazma bolest koja pripada skupini općenito nazvanoj žućenje vinove loze.flavescence dorée winepros.com.au Preuzeto 24. travnja 2008. Pojave su u sporadičnim epidemijama, a sorte variraju u svojoj osjetljivosti.

Trenutno ne postoji lijek, a način upravljanja širenjem je uklanjanje zaraženih biljaka i korištenje selektivnih insekticida u pristupu upravljanja štetama na razini područja kako bi se smanjili vektori polukrilaca.

Simptomi 240px|mini|desno|Simptomi bolesti Inkubacijsko razdoblje između infekcije i očitih simptoma obično je godinu dana ili više, ovisno o odgovoru biljke na patogen i okolišne uvjete. Zlatna žutica vinove loze ima sljedeće simptome: lišće postaje žuto ili crveno, ovisno o sorti savijanje lišća prema dolje sušenje stabljika i grožđa nema hladna otvrdnjavanja

Neke biljke pogođene bolešću mogu uvenuti, neke mogu biti asimptomatske, dok se neke, ovisno o sorti vinove loze, mogu oporaviti u procesu koji trenutno nije potpuno razumljiv. Cvrčak ne može dobiti zlatnu žuticu vinove loze od oporavljenih i asimptomatskih biljaka.

Testovi

Bakterijska vrsta Phytoplasma odgovorna za bolest ne može se kultivirati in vitro u medijima bez stanica. Kvantitativni PCR može se koristiti za rano otkrivanje bakterije u biljci.

Biologija

Ca. Phytoplasma vitis dio je skupine 16SrV (naziv skupine: Elm yellows) u taksonomiji Phytoplasma.

Povijest 240px|mini|desno|Simptomi bolesti. Zlatna žutica vinove loze prvi put se pojavila 1949. u regiji Armagnac u jugozapadnoj Francuskoj. Njezin insektni vektor, cvrčak izvorno je bio prirodan na istoku SAD-a i Kanadi i vjeruje se da je uvezen u Europu ili tijekom Drugog svjetskog rata ili ranije s američkim podlogama donesenima za borbu protiv filoksere. Stalno se šireći Francuskom, do 1987. dosegla je vinogradarske regije Cognac, Languedoc i sjeverne i južne Rhône, a do 1992. dolinu Loire i Bordeaux. Varijante bolesti nalaze se u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji, državi New York i Australiji.

Razdoblje blagih zima i toplijih proljeća i jeseni početkom 21. stoljeća omogućilo je cvrčku duža razdoblja za zarazu, što je vjerojatni razlog povećanja njegove populacije i širenja u zapadnoj, istočnoj i južnoj Europi. Iako cvrčak potječe iz Sjeverne Amerike, bolest nije prijavljena u SAD-u i Kanadi.Arthropod Management in Vineyards: Pests, Approaches, and Future Directions Springer Science & Business Media Preuzeto 26. lipnja 2012.

Upravljanje

Bez kontrolnih mjera za upravljanje bolešću može inficirati sve loze u vinogradu unutar samo nekoliko godina.

Trenutno ne postoji lijek, a način upravljanja širenjem je:Hot water treatment of grapevine to control Grapevine flavescence dorée phytoplasma EPPO Bulletin Preuzeto prosinca 2012.Attempts to eliminate phytoplasmas from grapevine clones by tissue culture techniques Bulletin of Insectology Preuzeto 2007. uklanjanje zaraženih biljaka korištenje selektivnih insekticida u pristupu upravljanja štetama na razini područja kako bi se smanjili vektori polukrilaca pažljivo praćenje materijala za razmnožavanje

Potpuno suzbijanje nije moguće samo insekticidima jer oni smanjuju populacije cvrčka u prosjeku za oko 80-95%. Zato bi uklanjanje zaraženih biljaka trebalo kombinirati s primjenom insekticida.

Tijekom razdoblja aktivnosti odraslih vektora snažno se preporučuje izbjegavati bilo kakvu mehaničku ili kemijsku kontrolu biljaka domaćina jer njihova nedostupnost može potaknuti zaražene vektore da se rasprše na druge nezaražene biljke.Phytoplasmas: Plant Pathogenic Bacteria - II: Transmission and Management of Phytoplasma - Associated Diseases Springer Preuzeto 7. ožujka 2019.

Antoine Caudwell, francuski poljoprivrednik koji je bio pionir u istraživanju fitoplazmskih bolesti vinove loze poput zlatne žuticae vinove loze, predložio je tretiranje biljnog materijala vrućom vodom još 1966.L'inhibitionin vivodu virus de la "flavescence dorée" par la chaleur. Etudes de virologie Annales des Epiphyties Preuzeto 1966. Kada su kasniji radovi dokazali učinkovitost tretmana vrućom vodom, priznat je u EU Direktivi i nekim drugim organizacijama.

Fitoplazma u biljci mala pavenka pokazala se izlječivom tretmanom auksinom, hormonom rasta biljaka koji bi mogao imati ulogu u obrani biljke.Auxin-treatment induces recovery of phytoplasma-infected periwinkle Journal of Applied Microbiology Preuzeto 2008. Auksin bi mogao biti učinkovit u grožđu za suzbijanje ove bolesti.

Izvori

Kategorija:Vinogradarstvo