240px|mini|desno|Slika prikazuje Žalosnu Gospu pod Isusom na križu. 240px|mini|desno|Tekst pjesme Stala plačuć' tužna mati Korizmene pjesme liturgijsko-glazbeni su oblici koji se u Katoličkoj Crkvi izvode za vrijeme korizme, četrdesetodnevnog razdoblja duhovne priprave koje prethodi Uskrsu. Glazbena praksa toga vremena podređena je ozračju pokore, sabranosti i unutarnjeg obraćenja te se po svojim posebnostima razlikuje od svih ostalih liturgijskih doba u crkvenoj godini.
Korizmena liturgija Korizma je u Katoličkoj Crkvi započela u 4. stoljeću kao sjećanje na boravak Izraelaca s Mojsijem u pustinji (Knjiga Izlaska) te na Isusov četrdesetodnevni boravak u pustinji.Rebić, Adalbert. 2002. Opći religijski leksikon, Zagreb, str. 469. Naziv korizma potječe od latinske riječi quadragesima (četrdesetnica), a počinje Pepelnicom. Iz euharistijskih slavlja u svim danima toga vremena ispušta se poklik Aleluja, a himan Slava pjeva se jedino na svetkovine (Josipovo i Blagovijest), blagdane i u posebno svečanim prigodama. Pjesma prije čitanja evanđelja je „Slava Tebi Kriste Bože” ili neka od njezinih inačica. Anamnetska aklamacija (Otajstvo vjere) može se pjevati na tekst „Spasi nas, Spasitelju svijeta, koji si nas svojim križem i uskrsnućem oslobodio“.
Sviranje glazbala na euharistijskim slavljima, prema Općoj uredbi Rimskog misala (čl. 313), dopušteno je isključivo kao potpora pjevanju, osim na nedjelju Laetare (četvrta korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane.Srdoč Geraci, Adrejka. Izbor pjesama u korizmi zvona-ri.org, objavljeno 27. veljače 2023. Preuzeto 23. veljače 2026. Takvo ograničenje ima za cilj da Slava, Aleluja i glazbala u punoj mjeri istaknu se na Veliku subotu i kroz cijelo uskrsno vrijeme.U korizmi se sluša frama-portal.ofs.hr Preuzeto 23. veljače 2026.
Odlike pjesama Korizmene pjesme obilježene su tužnim, molskim melodijama i pokorničkom tematikom. Središnji sadržajni motivi suKorizmene crkvene pučke popijevke klanjateljice.hr Preuzeto 23. veljače 2026.:
spoznaja grešnosti i prisutnost grijeha poziv na obraćenje kajanje i traženje Božjeg milosrđa razmatranje Kristove muke i njegove ljubavi prema ljudima.
Pučke popijevke oplakuju Kristovu muku i imaju naglasak na kajanju, grešnosti i pozivu na obraćenje.
Neke od najstarijih hrvatskih korizmenih popijevki zabilježene su već u prvom izdanju pjesmarice Cithara octochorda iz 1701. godine.Prosti moj Bože hkm.hr Preuzeto 23. veljače 2026. Radi se o popijevkama Stala Majka pod raspelom, O Isuse ja spoznajem, Svaka duša, Grijeh je dušu ranio, Narode moj ljubljeni i Slavi puče moj. Kasnija izdanja te zbirke iz 1723. i 1757. proširena su novim korizmenim napjevima.
Danas je u liturgijskoj praksi dostupno sedamdesetak korizmenih napjeva. Zajedno s tridesetak skladbi iz područja popularne duhovne glazbe čine širu zbirku prikladnu za korizmeno slavlje. Posebno se preporučuje njegovanje starih hrvatskih popijevki poput Ja se kajem, Prosti moj Bože, O Isuse izranjeni i Stala plačuć.
Temeljna liturgijska pjesmarica u Hrvatskoj je Pjevajte Gospodu pjesmu novu (PGPN) iz 1985. godine. Korizmene i velikotjedne pjesme obuhvaćaju u njoj napjeve od brojeva 448 do 453 i 476 do 498. Za dva tjedna pred Uskrs preporučuju se osobito pjesme o muci Gospodnjoj.
Hrvatske korizmene pjesme (izbor) Stala plačuć' tužna mati Ja se kajem Bože mili Milosti je čas Prijekori / Puče moj Častimo te križu sveti O, Isuse, izranjeni Počinje se strašna muka O Isuse, daj da pjevam Prosti, moj Bože O, Isuse, ja spoznajem Stala majka pod raspelom
Vidite i: Adventske pjesme Božićne skladbe
Izvori
Kategorija:Kršćanska glazba Kategorija:Korizma