Kawasakijeva bolest jest sindrom nepoznatog uzroka koji dovodi do groznice i uglavnom pogađa djecu mlađu od 5 godina. Radi se o vrsti vaskulitisa, bolesti kod koje se krvne žile upale po cijelom tijelu. Groznica obično traje dulje od pet dana i ne može se ublažiti uobičajenim lijekovima. Drugi uobičajeni simptomi uključuju velike limfne čvorove na vratu, osip u području genitalija i crvenilo očiju, usana, dlanova ili tabana. U tri tjedna od početka bolesti, koža ruku i stopala se može početi ljuštiti, nakon čega obično dolazi do oporavka. Kod neke djece formiraju se aneurizme koronarnih arterija u srcu.
Iako specifičan uzrok nije poznat, smatra se da je Kawasakijeva bolest posljedica pretjeranog odgovora imunološkog sustava na infekciju kod genetski predisponirane djece. Ne širi se s osobe na osobu. Dijagnoza se obično temelji na simptomima. Drugi testovi poput ultrazvuka srca i krvnih pretraga mogu podržati dijagnozu. Manifestira se slično šarlahu i juvenilnom reumatoidnom artritisu. U tijeku je istraga nove bolest slične Kawasakijevoj, povezane s COVID-19.
Početno liječenje Kawasakijeve bolesti tipično se sastoji od visokih doza aspirina i imunoglobulina. Vrućica uz liječenje obično nestaje unutar 24 sata i pacijent se potpuno oporavlja. Ako su zahvaćene koronarne arterije, povremeno može biti potrebno kontinuirano liječenje ili operacija. Aneurizme koronarnih arterija se bez liječenja javljaju u do 25 % slučajeva, a nedostatak liječenja dovodi do smrti oko 1 % pacijenata. Liječenjem se rizik od smrti smanjuje na 0,17 %. Osobe koje su imale aneurizme koronarnih arterija nakon Kawasakijeve bolesti zahtijevaju doživotno kardiološko praćenje.
Kawasakijeva bolest je rijetka. Pogađa 8 - 67 na osoba mlađih od pet godina, osim u Japanu, gdje pogađa 124 na . Dječaci su češće pogođeni nego djevojčice. Poremećaj je prvi put opisao japanski pedijatar Tomisaku Kawasaki u Tokiju 1967. godine.
Izvori
Kategorija:Dječje bolesti Kategorija:Bolesti krvnih žila Kategorija:Translated from MDWiki