Rat u Iranu 2026. ili Iranski rat 2026. započeo je 28. veljače 2026., kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli iznenadne zračne napade na više lokacija i gradova diljem Irana, ubivši vrhovnog vođu Alija Hameneija i nekoliko drugih visokih iranskih dužnosnika. Iran je uzvratio raketnim i dronskim napadima na Izrael, američke baze i zemlje saveznice SAD-a na Bliskom istoku.
Nakon što je Bliskoistočna kriza započela 2023. godine, Iran i Izrael su 2024. godine razmijenili raketne napade, a Izrael i SAD su u lipnju 2025. pokrenuli zračne napade na Iran u Dvanaestodnevnom ratu. U siječnju 2026. iranske sigurnosne snage ubile su tisuće prosvjednika tijekom najvećih prosvjeda u državi od Iranske revolucije. Američki predsjednik Donald Trump odgovorio je prijetnjom vojnom akcijom protiv Irana i pokretanjem najvećeg američkog vojnog gomilanja u regiji od invazije na Irak 2003. godine koju su predvodile Sjedinjene Američke Države.
U iznenadnom američko-izraelskom napadu, pokrenutom tijekom nuklearnih pregovora, poginuli su Hamenei, drugi iranski dužnosnici i civili. Naknadni napadi oštetili su vojne baze, vladine objekte, škole, bolnice i mjesta kulturne baštine. U znak odmazde, Iran je ispalio stotine dronova i balističkih raketa na mete u Izraelu i na američke vojne baze u Bahreinu, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Dron je pogodio britansku vojnu bazu Akrotiri na Cipru. Sukob između Hezbolaha i Izraela eskalirao je u rat u Libanonu 2026.
Ekonomski utjecaj rata je opisan kao najveći poremećaj u opskrbi u svijetu od energetske krize 1970-ih, i uključuje nagle poraste cijena nafte i plina, raširene poremećaje u zrakoplovstvu i turizmu te povećanu nestalnost na financijskim tržištima. Čimbenici koji su tome doprinijeli uključuju iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca te izraelske i iranske napade na energetska postrojenja, što je poremetilo globalne isporuke nafte i plina.
Napadi Prvi izraelski i američki napadi
Dana 27. veljače u 15:38 ET (23:08 IRST), Donald Trump, putujući zrakoplovom Air Force One za Corpus Christi, je naredio početak napada kodno nazvanim Operacija Epski bijes. Američke rakete, dronovi i izraelski borbeni zrakoplovi počeli su napadati Iran sljedećeg dana, oko 9:45 IRST (1:15 ET). Izrael je operaciju nazvao kodnim nazivom Operacija Ričući lav.
Napad se poklopio s početkom svetog mjeseca ramazana, kada muslimani prakticiraju post od zore do zalaska sunca, pa su iranski državni mediji događaje nazvali Ramazanski rat.
Izrael je potom proglasio izvanredno stanje, navodeći kao razlog očekivanje iranskog napada. Vijesti su izvijestile o sirenama koje se oglašavaju u Izraelu dok Izrael upozorava svoje građane da ostanu sigurni u zaštićenim područjima. Izraelsko ministarstvo zdravstva reagiralo je preseljenjem svojih bolnica u podzemlje.
Američki dužnosnici potvrdili su da Sjedinjene Američke Države izvode napade na Iran, opisujući ih kao "ne mali napad". Američki dužnosnici izjavili su da se deseci američkih napada izvode jurišnim zrakoplovima smještenim u bazama diljem Bliskog istoka s jednog ili više nosača zrakoplova.
Komunikacijske usluge diljem Teherana bile su oštećene nakon napada, a zabilježen je i gotovo potpuni nestanak interneta. Novinska agencija Fars i CNN izvijestili su o još eksplozija u drugim gradovima u Iranu, uključujući Isfahan, Kom, Karadž i Kermanšah.
U napadima su pogođeni ured vrhovnog vođe Alija Hameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu.
Glasnogovornik iračkih Narodnih mobilizacijskih snaga rekao je da su dva njihova borca ubijena, dok su trojica ranjena tijekom napada u Jurf al-Sakaru, južno od Bagdada.
Iranska studentska novinska agencija je izvjestila da su tisuće pripadnika Korpusa islamske revolucionarne garde, uključujući nekoliko visokih dužnosnika, ubijeni ili ranjeni u napadu na nekoliko vojnih baza.
Iranski odgovor i raketni napadi diljem Bliskog istoka
Iran je ciljao više američkih vojnih baza diljem Perzijskog zaljeva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu uzbunu kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar zemlje, a arapski mediji su izvjestili da su u glavnom gradu Manami viđene eksplozije i dim. Bahrein je kasnije potvrdio napade i rekao da je ciljano sjedište Američke pete flote. Katar je izjavio da su presreli raketu koju je lansirao Iran. Eksplozije su također zabilježene u Kuvajtu i Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Korpus islamske revolucionarne garde je tvrdio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Al Salem u Kuvajtu, zračnu bazu Al Dhafra u UAE-u i bazu Pete flote Američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video na kojem se vidi dim kako se diže iz smjera baze u Bahreinu. Izvješća navode da su se eksplozije čule u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu. Dodatna izvješća navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja niza iranskih raketa, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od ostataka presretača koji su pali na stambeno područje.
Devetorokatnica na sjeveru Izraela je pogođena projektilima, pri čemu je jedna osoba ozlijeđena. Izvješća tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanski teritorij i glavni grad Amman. U Siriji su ubijena najmanje četiri civila nakon što su ostaci iranskog balističkog projektila pali na stambenu zgradu u Suwaydi.
Žrtve Atentat na vrhovnog vođu Alija Hameneija
Neposredno prije ponoći u Iranu 28. veljače, neimenovani izraelski dužnosnik izjavio je da je Hamenei ubijen u zračnim napadima te da su obavještajni izvori pronašli i identificirali njegovo tijelo. Prema izraelskim dužnosnicima, Hameneijevo tijelo pronađeno je u ruševinama. Predsjednik Trump i premijer Netanyahu izjavili su da vjeruju da je mrtav prije nego što je Iran priznao njegovu smrt, koju su iranski dužnosnici isprva poricali.
Rano ujutro 1. ožujka, iranski državni mediji objavili su da je Hamenei ubijen. Novinska agencija Fars, povezana s Korpusom islamske revolucionarne garde, objavila je da su u napadima ubijeni i Hameneijeva kći, zet, unuk i snaha. Država je proglasila 40 dana žalosti.
Vojska i dužnosnici
Reuters je, pozivajući se na izraelske vojne i regionalne izvore, izvijestio da su ministar obrane Aziz Nasirzadeh i zapovjednik Korpusa islamske revolucionarne garde Mohammad Pakpour vjerojatno ubijeni u izraelskim zračnim napadima. Iran International je izvijestio da je šef Vijeća za obranu, Ali Shamkhani, ubijen.
U Iraku su četiri pripadnika Narodnih mobilizacijskih snaga ubijena, a petorica ranjena od početka sukoba.
U 9:30 sati (EST) 1. ožujka, CENTCOM je potvrdio da su tri američka pripadnika vojske poginula, a petero ih je teško ozlijeđeno tijekom operacije.
Civili
Prema izvorima u iranskoj vladi, u izraelskim i američkim napadima na Minab pogođena je osnovna škola za djevojčice. Izvješća navode da je u napadu ubijeno 148 učenica, a 95 je ranjeno.
Tri osobe su poginule, a najmanje 58 ih je ozlijeđeno u iranskim osvetničkim napadima na UAE. U Kuvajtu je zbog iranskih napada poginula jedna osoba, a 32 su ozlijeđene. Četiri osobe poginule su u Siriji zbog iranske rakete.
11 osoba je ubijeno i najmanje 450 je ozlijeđeno nakon iranskih napada odmazde na Izrael.
Povezani članci Iransko-izraelski rat Američki udar na iranska nuklearna postrojenja
Izvori
Kategorija:Sukobi u 2026. godini Kategorija:Bliskoistočni sukob Kategorija:Iransko-izraelski odnosi Kategorija:Američko-iranski odnosi Kategorija:Izraelska vojna povijest Kategorija:Američka vojna povijest Kategorija:Iranska vojna povijest Kategorija:Vojna povijest 21. stoljeća