Mate Košćina (Janjina, 19. rujna 1886. – Split, 10. travnja 1950.), bio je hrvatski odvjetnik, književnik i političar, po zanimanju doktor prava te je obnašao dužnost upravitelja (načelnika) općine Metković od 1932. do 1936. godine.

Polazio je gimnaziju na Sušaku, tri godine sjemenište u Dubrovniku, a maturirao 1906. u Splitu. Završio je pravo u Beču 1912. godine, nakon čega je radio kao odvjetnik, prvo u Konjicu, potom je bio odvjetnički vježbenik u Metkoviću od 1912. do 1915. godina, a nakon Prvog svjetskoga rata od 1918. radi kao odvjetnik u Trogiru. Doktorirao je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temeljem rigoroza 31. listopada 1923. godine. Uz pravnički rad bavio se i književnošću te društvenim pitanjima svoga vremena.

Pripadao je skupini "Hrvatsko-srpska napredna omladina", koja je u Splitu 1923. objavila program "narodnoga jedinstva Hrvata i Srba" te borbe "proti klerikalizmu". Ta stajališta odražavala su se u njegovim književnim i publicističkim člancima. U mladosti se približio južnoslavenskom integralističkom pokretu, toj je ideji ostao odan u kasnijim fazama života, zbog svoga jugoslavenstva posebno je dobro stajao za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kada je kao kao lojalist bio gradonačelnik Metkovića od 1932. do 1936. godine.

Književni radovi Iz moje bilježnice, 1902. Suor’ Maria Immacolata, Zagreb 1917., češki prijevod, Prag, 1927. Priče o strašnom vitezu i gradu sazidanom od sanja Autobiografija nepoznatog patriote

Objavljivao je književne radove u časopisima: Hrvatska misao (prilog Novi vienac, 1905.) Sijelo (1905. – 1906.) Novi list (1906.) Pokret (1906. – 1907.) Hrvatski đak (1907.) Savremenik (1911., 1914., 1916. – 1917., 1919.) Sloboda (1911.) Narodni list (1917.) Ilustrovane novosti (1918.) Narodne novine (1918.) Jadran (1919.) Život (1920.)

Povijesne i političke članke objavljivao je u časopisima: "Narodni preporod u Dalmaciji" u časopisu Zvono, prilog Hrvatskomu pokretu, i Zora, (Beč — Prag, 1911.) Sloboda (1908., 1911. – 1912.) Zvono (1910.) Hrvatski đak (1911.) Hrvatski narod (1911.) Hrvatski pokret (1911.) Pučka sloboda (1911.) Slobodna misao (1911.) Slovenski jug (Beograd, 1911.) Val (1911.) Zora (1911.) Knjiga za sokolsko selo (1937. – 1939.) Amerikanski Srbobran (Pittsburgh, 1938.)

Prevodio s talijanskoga (G. D’Annunzio, "Episkop i druge novele", Zagreb, 1914., s Vinkom Bulićem; L. Zuccoli, "Strelica u slabinama", Zagreb, 1919.).

Potpisivao se s "Košćina M. B.", "M. K.", te, pretpostavlja se, pseudonimom "Slobodni mislilac".

Izvori

Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji Kategorija:Životopisi, Metković Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Metkovski gradonačelnici