Velebitska stonoga (latinski: Geophilus hadesi) je vrsta zemljane stonoge iz porodice Geophilidae. Ova stonoga je troglobit koji cijeli svoj životni ciklus provodi u špiljskom okruženju. Ova vrsta i Geophilus persephones su jedina dva poznata troglobita u rodu Geophilus i među rijetkima poznatim u redu Geophilomorpha. Vrsta G. hadesi dobila je ime po Hadu, bogu podzemlja u grčkoj mitologiji i mužu Perzefone, imenjakinji prve troglomorfne vrste (prilagođene životu u špiljama) otkrivene među zemljanim stonogama. Vrsta G. hadesi uočena je u špilji čak 1100 metara ispod površine, što je najdublje podzemlje koje je ikada zabilježeno u bilo kojoj stonozi.
Otkriće Ovu vrstu prvi je put opisao 2015. godine tim biologa predvođen bugarskim miriapodologom Pavelom Stoevom iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Sofiji, Bugarska. Izvorni opis ove vrste temelji se na tri primjerka koje su biospeleolozi prikupili 2011. godine iz tri različite špilje u planinama Velebit u Hrvatskoj. Prvi prikupljeni primjerak, ženski holotip, pronađen je 250 metara pod zemljom u špilji Munižaba. Drugi, ženski paratip, pronađen je 500 metara pod zemljom u špilji Muda labudova. Treći, muški primjerak, pronađen je 980 metara pod zemljom u špilji Lukina jama, 15. najdubljoj špilji na svijetu. Drugi primjerak viđen je u istoj špilji na dubini od oko 1100 metara, ali nije mogao biti prikupljen.
Opis Poput drugih zemljanih stonoga, ova vrsta je slijepa, ima spljošteno tijelo i dobro je prilagođena životu pod zemljom. Ova vrsta također pokazuje troglomorfne značajke, poput izduženih dodataka (uključujući duge antene, noge za hodanje i krajnje noge), kao i izdužene segmente trupa i neobično duge kandže na nogama. Ženski primjerci dugi su od oko 22 mm (u paratipu) do maksimalne duljine od 28 mm (u holotipu); muški primjerak dug je 27 mm. Primjerci oba spola imaju samo 33 para nogu.
Forcipule imaju samo jedan mali dentikul, smješten u podnožju krajnjeg članka. Metasterniti u prednjem dijelu trupa, osim prvog segmenta, imaju udubljenja na prednjem rubu. Stražnji rub metasternita ima polje pora, pri čemu ta polja pora tvore jednu poprečnu traku na svakom metasternitu u prednjoj polovici trupa, ali se dijele u dvije skupine u stražnjoj polovici trupa.
Ova vrsta dijeli mnoge osobine s drugim stonogama iz roda Geophilus. Na primjer, svaka od krajnjih nogu završava kandžom, a ventralna strana tih nogu ima pore, s većinom tih koksalnih pora blizu susjednog sternita. Nadalje, koksosternit druge maksile je cijeli, a ne podijeljen, a koksosternit forcipularnog segmenta ima nepotpune hitinske linije. Štoviše, kao i kod mnogih vrsta istog roda, prednji metasterniti debla imaju prednje jamice i stražnja polja pora u obliku poprečnih traka.
Dvije druge vrste iz roda Geophilus najviše sliče G. hadesi: G. persephones i G. piae, koji dijele niz prepoznatljivih osobina s G. hadesi. Te osobine uključuju skroman broj nogu: G. persephones ima 29 pari nogu (kod jedinog zabilježenog primjerka, mužjaka), a G. piae može imati samo 35 pari kod mužjaka i 37 pari kod ženki. Sve tri vrste također imaju sternalna polja pora koja se protežu do stražnjih dijelova tijela. Osobine koje dijele ove tri vrste uključuju i druge maksile koje završavaju debelim tuberkulom s malim vrhom umjesto zakrivljenog članka koji se postupno sužava. Nadalje, vrste G. persephones i G. hadesi također dijele troglomorfne značajke, poput dugih antena i nogu.
Međutim, vrsta G. hadesi veća je od G. persephones, koja mjeri samo 16,2 mm u duljinu, ili G. piae, koja doseže samo 11 mm u duljinu. Druge dvije vrste mogu se razlikovati od G. hadesi i po uzorku koksalnih pora na ventralnoj strani krajnjih nogu: Kod G. hadesi, jedna pora je izolirana u prepoznatljivom položaju iza ostalih pora. Izvori
Kategorija:Stonoge