Mletačka kula u Splitu (također poznata kao Velika kula ili Turiun) je očuvani dio nekadašnjeg mletačkog kaštela izgrađenog u razdoblju mletačke vlasti nad Splitom. Smještena je na Voćnom trgu u staroj gradskoj jezgri, gdje i danas čini jedan od najuočljivijih fortifikacijskih objekata u urbanom tkivu grada.
Položaj i opis Mletačka kula nalazi se na zapadnom rubu povijesne jezgre Splita, na prostoru današnjeg Voćnog trga, u neposrednoj blizini Rive (s kojom je povezana vratima nekadašnjeg kaštela) i Dioklecijanove palače.
Kula je osmerokutnog tlocrta i jedini je znatnije očuvani dio nekadašnjeg kaštela, dok su ostali dijelovi fortifikacijskog kompleksa uglavnom nestali ili su ugrađeni u kasnije gradske strukture.
Povijest Godine 1420., Split dolazi pod vlast Mletačke Republike. Uvidjevši da bi otpor mornarici admirala Pietra Loredana bio uzaludan i poguban za grad, Veliko vijeće grada Splita donijelo je odluku o predaji mletačkoj vlasti. Time započinje razdoblje dugotrajne mletačke uprave koja traje do pada Mletačke Republike 1797. godine i koje uvelike oblikuje urbani razvoj grada.
Venecija se obvezala da u gradu neće graditi kaštel za svoju vojnu posadu, kao što je to napravila u Trogiru), no ipak započinje s gradnjom već oko 1421. godine. Kaštel se postupno razvija kroz 15. stoljeće i dovršava oko 1440. godine kao dio šireg fortifikacijskog sustava mletačkih istočnojadranskih posjeda.
U ranom razdoblju mletačke uprave, a moguće i od samog početka, korištena je i kao zatvorski prostor, što je bilo u skladu s praksom korištenja fortifikacijskih objekata u urbanim središtima pod mletačkom kontrolom.
Tijekom 16. i 17. stoljeća, u kontekstu osmansko-mletačkih sukoba na istočnom Jadranu, Split je bio dio šireg obrambenog sustava Mletačke Republike. Gradske fortifikacije, uključujući Mletačku kulu, imale su ulogu u zaštiti luke i urbanog prostora, iako Split nije bio izravno frontno utvrđenje poput gradova u zaleđu.
Nakon pada Mletačke Republike 1797. godine, kaštel postupno gubi vojnu funkciju. Veći dio kompleksa je u kasnijim razdobljima uklonjen ili integriran u novu urbanu strukturu Splita, dok je Mletačka kula ostala jedini znatnije očuvani dio nekadašnjeg fortifikacijskog sklopa.
Kulturna i muzeološka funkcija Mletačka kula smatra se važnim materijalnim ostatkom razdoblja kada je Split bio pod mletačkom vlašću, a njezina očuvanost omogućuje uvid u organizaciju obrane i urbanistički razvoj grada u kasnom srednjem i ranom novom vijeku.
U novije vrijeme Mletačka kula interpretira se kao dio planiranog muzeološkog koncepta obrane grada Splita, odnosno kao budući sadržaj u sklopu Muzeja grada Splita. Planira se njezina daljnja muzejska interpretacija i otvaranje za posjetitelje kao dio šireg koncepta Muzeja obrane grada Splita, nakon završetka konzervatorsko-restauratorskih radova.
mini|lijevo|200px|Vrata iz Mletačke kule u Muzeju grada Splita U Muzeju grada Splita i drugim kulturnim institucijama kula je predstavljena kao jedan od ključnih spomenika mletačkog fortifikacijskog nasljeđa u gradu. U muzeju su predstavljeni rezultati arheoloških i ostalih istraživanja u Mletačkoj kuli iz 2012. godine tijekom kojih je, uz ostalo, otkriveni bunar s pitkom vodom i drvena vrata za koja stručnjaci smatraju da su izvorna i iz vremena gradnje Mletačke kule.
Kula je ujedno predmet stručnih i izložbenih projekata koji se bave rekonstrukcijom izgleda i funkcije mletačkog kaštela te istraživanjem obrambenog sustava grada u razdoblju mletačke uprave.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Građevine u Splitu Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj Kategorija:Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću Kategorija:Turističke atrakcije u Splitu